Zagreb: Umro jedan od najuglednijih hrvatskih anglista Ivo Vidan
Tekst se nastavlja ispod oglasa
JEDAN od najuglednih hrvatskih anglista dugogodišnji pročelnik Katedre za anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ivo Vidan umro je jutros u Zagrebu, priopćeno je s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta.
Rođen je u Zagrebu 1927. godine. U Zagrebu je završio Studij anglistike i filozofije, a na Sveučilištu u Nottinghamu doktorirao je s tezom o strukturi u djelima Josepha Conrada.
Najprije djeluje na Sveučilištu u Sarajevu, a od 1961. je radio na zagrebačkom Filozofskom fakultetu kao redoviti profesor na Odsjeku za anglistiku.
Vidan je hrvatsku kulturu i književnost zadužio u prvom redu brojnim prilozima o britanskoj i američkoj književnosti, od vremena kada to nije bilo oportuno, pa sve do danas.
Svjestan međutim, svoga vlastitoga kulturološkoga okružja i potrebe da se tekstove treba tumačiti uvijek u vlastitom kontekstu, Vidanov je najveći doprinos bio u inovaciji komparativne metode, u kojoj naglašava intertekstualni i kulturalni aspekt takvih usporedbi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iz takve metode proizašle su brojne studije o hrvatskom preporodu, Krleži, Šoljanu, Andriću u usporedbi s Bayronom, Conradom, Faulknerom o čemu je predavao ne samo u Hrvatskoj nego i na britanskim i američkim sveučilištima.
Ti su radovi sabrani u njegovim najpoznatijim knjigama "Nepouzdani pripovjedač", "Tekstovi u kontekstu", "Engleski intertekst hrvatske književnosti".
Posljednju knjigu "Tumačiti auru" upravo je pripremao za tisak, a njegovi tekstovi o američkoj i engleskoj književnosti objavljivani su u uglednim časopisima u zemlji i inozemstvu.
Rođen je u Zagrebu 1927. godine. U Zagrebu je završio Studij anglistike i filozofije, a na Sveučilištu u Nottinghamu doktorirao je s tezom o strukturi u djelima Josepha Conrada.
Najprije djeluje na Sveučilištu u Sarajevu, a od 1961. je radio na zagrebačkom Filozofskom fakultetu kao redoviti profesor na Odsjeku za anglistiku.
Vidan je hrvatsku kulturu i književnost zadužio u prvom redu brojnim prilozima o britanskoj i američkoj književnosti, od vremena kada to nije bilo oportuno, pa sve do danas.
Svjestan međutim, svoga vlastitoga kulturološkoga okružja i potrebe da se tekstove treba tumačiti uvijek u vlastitom kontekstu, Vidanov je najveći doprinos bio u inovaciji komparativne metode, u kojoj naglašava intertekstualni i kulturalni aspekt takvih usporedbi.
Iz takve metode proizašle su brojne studije o hrvatskom preporodu, Krleži, Šoljanu, Andriću u usporedbi s Bayronom, Conradom, Faulknerom o čemu je predavao ne samo u Hrvatskoj nego i na britanskim i američkim sveučilištima.
Ti su radovi sabrani u njegovim najpoznatijim knjigama "Nepouzdani pripovjedač", "Tekstovi u kontekstu", "Engleski intertekst hrvatske književnosti".
Posljednju knjigu "Tumačiti auru" upravo je pripremao za tisak, a njegovi tekstovi o američkoj i engleskoj književnosti objavljivani su u uglednim časopisima u zemlji i inozemstvu.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati