Zeljko protiv premještanja postupaka sa slavonskih sudova; Državno odvjetništvo odgovara da to nije zbog nepovjerenja u te sudove

Predsjednik vukovarskog Županijskog suda Ante Zeljko danas je ocijenio da sve učestaliji zahtjevi za prenošenjem nadležnosti nad sudskim postupcima sa slavonskih na druge županijske sudove pridonose sve većem nepovjerenju u pravosudni sustav, na što Državno odvjetništvo odgovara da se premještanja ne čine zbog nepovjerenja u suce i sud, već kako bi se svjedoci, ali i sudovi oslobodili pritisaka na koje nailaze u svojoj sredini.

Potaknut odlukom Državnog odvjetništva da se svjedoka vezanog uz slučaj navodnih ubojstava civila u Osijeku umjesto u tom gradu ispita u Zagrebu, Zeljko u priopćenju ističe da su taj i drugi slučajevi kada su postupci sa slavonskih sudova preneseni u Zagreb samo korak do sveopćeg nepovjerenja "u sve i svakog, u pravosudni sustav, do konačne paranoje".

Napominje da su svi suci županijskih sudova prigodom imenovanja morali ispunjavati iste uvjete, da nema sudaca i sudova prvog i drugog reda, da bi umjesto premještanja nadležnosti za ispitivanje svjedoka s jednog na drugi sud, trebalo pooštriti odgovornost i podići razinu sudačke profesionalnosti, pa i kroz stegovne mjere.

Zeljko tvrdi da suci vukovarskog Županijskog suda svoj posao obavljaju krajnje profesionalno, da imaju najviše iskustva u radu na kaznenim predmetima ratnog zločina, da je 'njegov' sud jedan od najuspješnijih županijskih sudova, a protekle godine statistički i najbolji županijski sud.

Stoga, ističe, odbacuje sve medijske napise da slavonsko pravosuđe nije u stanju provesti ozbiljan sudski postupak jer je potkupljeno.

"Ako nečega i ima, Županijski sud u Vukovaru nije dio toga", zaključuje u priopćenju.

Na Zeljkovo priopćenje reagiralo je Državno odvjetništvo, napominjući da, smatra li da je to "primjereno okolnostima kaznenog djela i potrebama vođenja postupka", glavni državni odvjetnik može tražiti da se mjesna nadležnost premjesti na druge sudove, a predsjednik Vrhovnog suda na taj zahtjev daje ili ne daje suglasnost.

U Državnom odvjetništvu ističu da je glavni državni odvjetnik za takvim zahtjevom do sada posezao uglavnom zbog odbijanja svjedoka da dade iskaz pred mjesno nadležnim sudom, a ne zbog nepovjerenja u taj sud.

Cilj i svrha je osigurati neopterećen rad suda, a ne traženjem suglasnosti izražavati bilo kakav sud o mogućoj stručnosti i profesionalnosti sudaca pojedinog suda", kaže se u priopćenju zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dragana Novosela.

(Hina) pp/xtr ysšh

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara