Tekst: P.Vidov
Foto: Miroslav Kiš / Cropix

U PRIJELAZU sa prosinca 2009. na siječanj 2010. godine šokirao nas je drastični rast broja nezaposlenih. U 30 dana ukupna brojka porasla je za čak 16 tisuća, probijena je psihološka barijera od 300.000 nezaposlenih, a posebno je šokirao podatak da je prije samo godinu dana taj broj bio manji za 55.000.

Stopa nezaposlenosti očekivano je nastavila rasti i sa siječnja na veljaču. Ovoga puta ne toliko drastično, ali razlozi za optimizam ipak se ne naziru. Običaj je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, naime, da do sredine tekućeg mjeseca objave statističke podatke za prošli mjesec. Ovoga puta to nisu učinili pa su odmah počele špekulacije kako HZZ ne želi izlaziti u javnost s poraznom statistikom.

Neki mediji tako nagađaju da je broj nezaposlenih u veljači prešao i 320.000, ali nešto realnija ipak je prognoza koju donosi HRT, a prema kojoj je bez posla s obzirom na siječanj ostalo oko sedam tisuća ljudi pa u zemlji trenutno ima oko 316.000 nezaposlenih. Međutim, ako njima pribrojimo i one radnike koji već mjesecima ne primaju plaću, brojka se penje na vrtoglavih 400.000!

Do kraja godine bez posla bi moglo ostati još 80.000 radnika

Trend nezaposlenosti, smatraju stručnjaci, nastavit će rasti sve do kraja ove godine. Nikakve prave mjere za borbu protiv krize iz Banskih se dvora još ne naziru pa prognoze govore da bi do prosinca 2010. na cesti moglo ostati još oko 80.000 radnika. Posljedice vrtoglavog rasta stope nezaposlenosti nakratko će ublažiti tek turistička sezona koja nudi određeni broj sezonskih poslova. No, nešto pozitivnije brojke u ta tri ljetna mjeseca nisu razlog za optimizam.

U međuvremenu svi članovi Vlade, ako je vjerovati javnim istupima Jadranke Kosor, pate od glavobolje zbog neopisive količine napornog razmišljanja. Smišljaju, naime, načine kako zemlju izvući iz krize. Pa je premijerka čak najavila kako će svakih desetak dana iz njene kuhinje izlaziti nova antirecesijska mjera. Valjda prva u nizu bilo je djelomično ukidanje harača (pardon, "kriznog poreza") koji je isprva i sam trebao biti antirecesijska mjera, a pokazao se, primijetio je Zoran Milanović, kao prorecesijska mjera.

Samo drastični proračunski rezovi spašavaju nas od krize

Jedino što Hrvatsku u ovom trenutku može spasiti, slažu se svi ugledni gospodarstvenici i ekonomski analitičari, je drastično kresanje javne potrošnje. Počeli su to polako shvaćati i u Banskim dvorima pa su iz krugova bliskih premijerki počele stizati stidljive najave kako uskoro treba očekivati prve rezove. Takve je izjave davao, naprimjer, ministar Petar Čobanković dok je lupao šakom o stol i odlučno tvrdio kako ne može popustiti pred zahtjevima pobunjenih seljaka jer "nisu oni jedini za koje država nema dovoljno novca".

Pa im je zatim popustio, usprkos vlastitim izjavama da bi to bilo neodgovorno davanje lažnih obećanja. I da će uskoro u svim sektorima uslijediti rezovi jer novca u proračunu jednostavno nema. U proračunu koji je, spomenimo i to, veći nego prošlogodišnje, triput rebalansirano, Šukerovo čedo. I koji je nakon samo dva mjeseca 2010. godine u deficitu za 3,6 milijardi kuna. A Šuker i Kosorica nas usprkos svemu uvjeravaju da ove godine neće biti potrebe za rebalansom. HDZ zna.