Živić: Demografska problematika na vrhu ljestvice hrvatskih problema
Tekst se nastavlja ispod oglasa
STAVLJANJEM demografske problematike u središte ovogodišnjega znanstvenog skupa "Annales Pilar" kani se ponovno upozoriti da je to pitanje na vrhu ljestvice hrvatskih problema, izjavio je predsjednik organizacijskog odbora Dražen Živić, demograf s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar".
Na multidisciplinarnom znanstvenom skupu "Demografski razvoj, stanje i prespektive Republike Hrvatske", koji će se održati 11. i 12. prosinca u Zagrebu, sudjelovat će 27 hrvatskih demografa, povjesničara, sociologa, ekonomista, geografa i teologa.
Živić ističe da se skupom želi pobuditi svijest onih koji odlučuju da se počnu odlučno provoditi mjere populacijske politike, kako bi Hrvatska izišla iz opasne demografske krize. Po njegovim riječima, u Hrvatskoj pola stoljeća traje parcijalna, a čitavo jedno desetljeće ukupna depopulacija.
Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Jakov Gelo navodi kako je u Hrvatskoj od 1991. do 2002. negativan prirodni prirast iznosio 70.879 stanovnika, što znači da je nestao, kako napominje, jedan grad koji bi bio peti po broju stanovnika u Hrvatskoj. U spomenutu razdoblju u Hrvatskoj, po novoj metodlogiji koja ne uključuje novorođene i umrle u inozemstvu, rodilo se 545.599 djece, a umrlo je 616.478 ljudi.
"Demografi su krajem 60-ih jasno upozorili na demografske probleme s kojima će se suočiti hrvatsko društvo, međutim ništa nije poduzeto", rekao je Živić, koji razlog tomu prije svega vidi u tome što Hrvatska nije bila samostalna država pa, i da je htjela, nije mogla voditi samostalnu populacijsku politiku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Napominje kako je Hrvatska tek nakon osamostaljenja dobila prigodu da stavi demografsku problematiku na dnevni red, ali se dogodio rat, a kad je 1996. donesen Nacionalni program demografskoga razvitka i napravljen veliki korak, mjere se nisu dugo provodile jer je trećesiječanjska Vlada mnoge mjere dokinula, a čitavu problematiku "gurnula pod tepih".
Živić napominje kako mjere populacijske politike, koju osmišljava znanost, može provoditi jedino država jer jedino ona ima takvu financijsku snagu i političku moć da donese zakone ili mjere koje moraju biti cjelovito osmišljene i dugoročno se provoditi.
"Sada smo pet koraka dalje od situacije u kojoj smo se nalazili 1996. kada je donesen Nacionalni program. Izgubili smo čitavo desetljeće", izjavio je Živić.
Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" četvrtu godinu organizira znanstveni skup "Annales Pilar" u tijeku kojega dodjeljuje i godišnju nagradu istaknutom znanstveniku.
Na multidisciplinarnom znanstvenom skupu "Demografski razvoj, stanje i prespektive Republike Hrvatske", koji će se održati 11. i 12. prosinca u Zagrebu, sudjelovat će 27 hrvatskih demografa, povjesničara, sociologa, ekonomista, geografa i teologa.
Živić ističe da se skupom želi pobuditi svijest onih koji odlučuju da se počnu odlučno provoditi mjere populacijske politike, kako bi Hrvatska izišla iz opasne demografske krize. Po njegovim riječima, u Hrvatskoj pola stoljeća traje parcijalna, a čitavo jedno desetljeće ukupna depopulacija.
Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Jakov Gelo navodi kako je u Hrvatskoj od 1991. do 2002. negativan prirodni prirast iznosio 70.879 stanovnika, što znači da je nestao, kako napominje, jedan grad koji bi bio peti po broju stanovnika u Hrvatskoj. U spomenutu razdoblju u Hrvatskoj, po novoj metodlogiji koja ne uključuje novorođene i umrle u inozemstvu, rodilo se 545.599 djece, a umrlo je 616.478 ljudi.
"Demografi su krajem 60-ih jasno upozorili na demografske probleme s kojima će se suočiti hrvatsko društvo, međutim ništa nije poduzeto", rekao je Živić, koji razlog tomu prije svega vidi u tome što Hrvatska nije bila samostalna država pa, i da je htjela, nije mogla voditi samostalnu populacijsku politiku.
Napominje kako je Hrvatska tek nakon osamostaljenja dobila prigodu da stavi demografsku problematiku na dnevni red, ali se dogodio rat, a kad je 1996. donesen Nacionalni program demografskoga razvitka i napravljen veliki korak, mjere se nisu dugo provodile jer je trećesiječanjska Vlada mnoge mjere dokinula, a čitavu problematiku "gurnula pod tepih".
Živić napominje kako mjere populacijske politike, koju osmišljava znanost, može provoditi jedino država jer jedino ona ima takvu financijsku snagu i političku moć da donese zakone ili mjere koje moraju biti cjelovito osmišljene i dugoročno se provoditi.
"Sada smo pet koraka dalje od situacije u kojoj smo se nalazili 1996. kada je donesen Nacionalni program. Izgubili smo čitavo desetljeće", izjavio je Živić.
Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" četvrtu godinu organizira znanstveni skup "Annales Pilar" u tijeku kojega dodjeljuje i godišnju nagradu istaknutom znanstveniku.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati