Žužul i Rupel dogovorili okvir za rješavanje otvorenih pitanja
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MINISTRI vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Miomir Žužul i Dimitrij Rupel izjavili su u petak, nakon sastanka u Zagrebu, da su postigli dogovor da se krene u rješavanje otvorenih pitanja između dviju zemalja na bilateralnoj razini uz mogućnost da se neka od njih zajednički povjere arbitraži.
U cilju rješavanja otvorenih pitanja dogovoreno je intenziviranje političkih kontakata, formiranje stručnih izaslanstvana i pripremljen dio prijedloga za sastanak predsjednika vlada dviju zemalja, koji bi se mogao održati do kraja siječnja, kazali su ministri Žužul i Rupel na konferenciji za novinare nakon sastanka.
Pitanje granice bilo bi povjereno sastanku premijera, dodali su.
"Govorili smo o svim otvorenim pitanjima. Dogovorili smo da predložimo premijerima da se što prije sastanu i da krenemo u rješavanje otvorenih pitanja", rekao je ministar Žužul, izrazivši uvjerenje u njihovo "uspješno rješavanje".
"Ovo su bili pravi pregovori. Uspostavili smo okvire unutar kojih možemo doći do rješenja i načine na koje ćemo postupati ubuduće", istaknuo je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Prvi zaključak je bio da oslobodimo naše odnose i počnemo s razdobljem dobrog, prijateljskog raspoloženja. Da napravimo inventuru otvorenih pitanja i u sve većem povjerenju pripremimo neka rješenja", rekao je Rupel.
Izrazio je nadu da će "uz obostrano zadovoljstvo" biti moguće riješiti pitanja koja opterećuju međusobne odnose i najavio osnivanje zajedničkih izaslanstava za pojedine grupe pitanja.
Dvojica ministara dogovorili su se da će se sastajati najmanje jednom u dva mjeseca, te da će na sastanku premijera biti dogovorena načela i sustavi za pregovore.
Rupel je naglasio spremnost Slovenije za rješavanje tih pitanja i kazao kako je i arbitraža jedna od mogućnosti. "Mi ne bježimo od arbitraže", rekao je.
"Konstatirali smo da je arbitraža prijateljsko rješenje, ali nismo prejudicirali da će premijeri ići u tom smjeru", rekao je Žužul.
Otvorena pitanja koja od 1991. opterećuju odnose Hrvatske i Slovenije su konačno utvrđivanje granica, posebno na moru, dug Ljubljanske banke i suvlasništvo nad NE Krško, a od 2003. i hrvatski ekološko-ribolovni pojas na Jadranu.
Oba ministra su, u izrazito prijateljskom ozračju, naglasila "pozitivan okvir" koji za poboljšanje odnosa pruža postojeća dobra gospodarska suradnja i suradnja u europskom kontekstu.
Rupel je obećao punu slovensku pomoć Hrvatskoj na putu u EU.
"Slovenija želi da Hrvatska čim prije postane članice EU. Vrata za širenje EU se polako zatvaraju a Slovenija želi da se ta vrata ne zatvore prije Hrvatske. Slovenija je, da tako kažem, spremna staviti nogu u vrata da omogući primanje Hrvatske u Uniju", rekao je Rupel. Dodao je kako se na radi o "pokroviteljstvu" već o "vitalnom interesu Slovenije" da i Hrvatska uđe u europsku obitelj.
Slovenski ministar ocijenio je da su najteža pitanja koja očekuju dvije zemlje upravo ona vezana za europski kontekst. Glede pitanja koja će se pojaviti ulaskom Slovenije u EU 1. svibnja, izrazio je uvjerenje da će se ona "prilično lako" rješavati, a za primjer je naveo sporazum o malograničnom prometu i suradnji.
Ministar Žužul je na upit novinara komentirao ostavku dosadašnjeg hrvatskog veleposlanika u Ljubljani Celestina Sardelića.
Kazao je kako "razlozi za ostavku koje je vidio u novinama nisu točni", odnosno kako nije točno da Sardelić nije bio uključen u pripremu sastanka.
"Dvije strane su izmijenile protokole, uključujući i sastave delegacija, i on je bio predviđen za današnje razgovore", rekao je. Opovrgnuo je i tvrdnju da veleposlanik nije imao kontakt s MVP-om, rekavši da nije kontaktirao s njim osobno već s državnim tajnikom Hidom Bišćevićem, koji je pripremao sastanak.
Sardelić, po njegovim riječima, neće nastavljati obavljati dužnost u ostavci kako je najavio, jer "institucija veleposlanika u ostavci ne postoji", već je za idući tjedan pozvan na razgovore u MVP.
Dojam o uspješnosti i dobroj pripremi sastanka, narušilo je vrlo reducirano i loše prevođenje sa slovenskog jezika, koje je osigurao MVP. Nakon opetovanih ispravki prijevoda, slovenski ministar je svoje obraćanje novinarima dovršio na solidnom hrvatskom jeziku.
Ministra Rupela primio je i predsjednik Republike Stjepan Mesić.
U cilju rješavanja otvorenih pitanja dogovoreno je intenziviranje političkih kontakata, formiranje stručnih izaslanstvana i pripremljen dio prijedloga za sastanak predsjednika vlada dviju zemalja, koji bi se mogao održati do kraja siječnja, kazali su ministri Žužul i Rupel na konferenciji za novinare nakon sastanka.
Pitanje granice bilo bi povjereno sastanku premijera, dodali su.
"Govorili smo o svim otvorenim pitanjima. Dogovorili smo da predložimo premijerima da se što prije sastanu i da krenemo u rješavanje otvorenih pitanja", rekao je ministar Žužul, izrazivši uvjerenje u njihovo "uspješno rješavanje".
"Ovo su bili pravi pregovori. Uspostavili smo okvire unutar kojih možemo doći do rješenja i načine na koje ćemo postupati ubuduće", istaknuo je.
"Prvi zaključak je bio da oslobodimo naše odnose i počnemo s razdobljem dobrog, prijateljskog raspoloženja. Da napravimo inventuru otvorenih pitanja i u sve većem povjerenju pripremimo neka rješenja", rekao je Rupel.
Izrazio je nadu da će "uz obostrano zadovoljstvo" biti moguće riješiti pitanja koja opterećuju međusobne odnose i najavio osnivanje zajedničkih izaslanstava za pojedine grupe pitanja.
Dvojica ministara dogovorili su se da će se sastajati najmanje jednom u dva mjeseca, te da će na sastanku premijera biti dogovorena načela i sustavi za pregovore.
Rupel je naglasio spremnost Slovenije za rješavanje tih pitanja i kazao kako je i arbitraža jedna od mogućnosti. "Mi ne bježimo od arbitraže", rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Konstatirali smo da je arbitraža prijateljsko rješenje, ali nismo prejudicirali da će premijeri ići u tom smjeru", rekao je Žužul.
Otvorena pitanja koja od 1991. opterećuju odnose Hrvatske i Slovenije su konačno utvrđivanje granica, posebno na moru, dug Ljubljanske banke i suvlasništvo nad NE Krško, a od 2003. i hrvatski ekološko-ribolovni pojas na Jadranu.
Oba ministra su, u izrazito prijateljskom ozračju, naglasila "pozitivan okvir" koji za poboljšanje odnosa pruža postojeća dobra gospodarska suradnja i suradnja u europskom kontekstu.
Rupel je obećao punu slovensku pomoć Hrvatskoj na putu u EU.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Slovenija želi da Hrvatska čim prije postane članice EU. Vrata za širenje EU se polako zatvaraju a Slovenija želi da se ta vrata ne zatvore prije Hrvatske. Slovenija je, da tako kažem, spremna staviti nogu u vrata da omogući primanje Hrvatske u Uniju", rekao je Rupel. Dodao je kako se na radi o "pokroviteljstvu" već o "vitalnom interesu Slovenije" da i Hrvatska uđe u europsku obitelj.
Slovenski ministar ocijenio je da su najteža pitanja koja očekuju dvije zemlje upravo ona vezana za europski kontekst. Glede pitanja koja će se pojaviti ulaskom Slovenije u EU 1. svibnja, izrazio je uvjerenje da će se ona "prilično lako" rješavati, a za primjer je naveo sporazum o malograničnom prometu i suradnji.
Ministar Žužul je na upit novinara komentirao ostavku dosadašnjeg hrvatskog veleposlanika u Ljubljani Celestina Sardelića.
Kazao je kako "razlozi za ostavku koje je vidio u novinama nisu točni", odnosno kako nije točno da Sardelić nije bio uključen u pripremu sastanka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Dvije strane su izmijenile protokole, uključujući i sastave delegacija, i on je bio predviđen za današnje razgovore", rekao je. Opovrgnuo je i tvrdnju da veleposlanik nije imao kontakt s MVP-om, rekavši da nije kontaktirao s njim osobno već s državnim tajnikom Hidom Bišćevićem, koji je pripremao sastanak.
Sardelić, po njegovim riječima, neće nastavljati obavljati dužnost u ostavci kako je najavio, jer "institucija veleposlanika u ostavci ne postoji", već je za idući tjedan pozvan na razgovore u MVP.
Dojam o uspješnosti i dobroj pripremi sastanka, narušilo je vrlo reducirano i loše prevođenje sa slovenskog jezika, koje je osigurao MVP. Nakon opetovanih ispravki prijevoda, slovenski ministar je svoje obraćanje novinarima dovršio na solidnom hrvatskom jeziku.
Ministra Rupela primio je i predsjednik Republike Stjepan Mesić.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati