Žužul o poslovnim uspjesima i teškoćama nakladništva

NAŠ uspjeh je plod dobra preustroja "Školske knjige" u sklopu koje je Grafički zavod Hrvatske, jedna od najboljih tiskara u ovom dijelu Europe, zatim u mladom i stručnom poslovoditeljstvu te što ta jedinstvena ustanova, sa pedesetgodišnjom tradicijom, u svojim izdavačkim projektima okuplja najpoznatije autore u Hrvatskoj, izjavio je Ante Žužul, predsjednik Uprave "Školske knjige" upitan da komentira uvrštenje toga najvećeg hrvatskog nakladnika među 100 najproduktivnijih hrvatskih poduzeća.

Na ljestvici 100 najproduktivnijih hrvatskih poduzeća s više od 100 zaposlenih i više od 100 milijuna kuna godišnjih prihoda, koju je objavio na kraju 2003. "Globusov" Specijalni prilog "Business", "Školska je knjiga" d.d. na visokom 34. mjestu, među poznatim duhanskim, bankarskim i osiguravateljskim tvrtkama.

Žužul se u protekloj godini posebno ponosi izdanjem Velikoga školskog leksikona u kojem je obrađeno više od 13.000 leksičkih jedinica, općih pojmova iz društvenih i prirodnih disciplina, koji pripadaju i nacionalnom i svjetskom korpusu.

"Takav leksikon do sada nije predstavljen na Sajmu knjiga u Frankfurtu, gdje se godinama pojavljuju najpoznatiji svjetski nakladnici", izjavio je dometnuvši kako je taj posao oko tri godine radilo više od 100 istaknutih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka.

Školskoj knjizi, napominje, nije zarada jedini cilj, nego teži nadasve kreativnim i nacionalnim projektima, kao što su, osim spomenutog, leksikoni hrvatskih i svjetskih pisaca, rječnici, stručna, znanstvena i edukativna izdanja.

"Zahvaljujući takvoj usmjerenosti Školska je knjiga danas u nakladničkom smislu doista matica hrvatskog nakladništva koja u svojim projektima okuplja nacionalnu pamet", izjavio je Žužul.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po njegovim riječima potrebna je hrvatskom nakladništvu daleko veća osjetljivost medija prema toj djelatnosti.

"Medije više zanimaju dnevne senzacije i glamur nego kultura, posebice knjiga kao životni priručnik. Knjiga u virtualnom vremenu u kojem se očekuje profesionalizam i visoka znanstvena razina jedina može pobijediti improvizaciju", drži on.

Napominje kako bi država trebala pomagati nakladništvo, ali ne kao do sada pretežito "projekte novokulture" ili "svoje kulturne političke ljubimce", nego stvaralačke vrijednosti po stvarnu značenju u nacionalnoj kulturi i znanosti, dodao je.

"Neki rubni projekti dobili su u proteklu razdoblju više novca i medijske pozornosti nego važni nacionalni projekti", izjavio je, dodavši kako kulturnom politikom treba zaštititi prostore knjižara kao kultna mjesta od komercijalizacije, jer se one ne mogu nositi sa zlatarnicama, slastičarnicama i kafićima.

Od značajnijih izdavačkih projekata u idućoj godini, Žužul je izdvojio predstavljanje "Leksikona svjetskih pisaca - djela", trosveščane "Povijesti Hrvata" i trećega sveska "Barok i prosvjetiteljstvo" u sklopu petosveščane edicije Hrvatska i Europa, koju zajednički rade HAZU i "Školska knjiga", te engleskog i francuskog izdanja iz te edicije "Srednji vijek i renesansa".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara