Proslava Noći vještica: Rezbarenje bundeva i partyji pod maskama
HALLOWEEN ili u hrvatskom prijevodu Noć vještica praznik je koji se slavi dan, točnije večer uoči Dana svih svetih. Svoje korijene vuče iz pretkršćanskog starokeltskog blagdana "Samhain", a koji su kasnije Rimljani prihvatili u nešto izmijenjenom izdanju.
Kelti su vjerovali kako je tu noć najtanja granica između mrtvih i živih, života i smrti jer tada mrtvi nakratko dolaze ponovno na Zemlju i posjećuju svoje domove te duše zalutalih mrtvih na taj dan odlaze na drugi svijet. Ljudi su se prestrašeni mogućnošću susreta s njima prekrivali maskama i stvarali buku kako bi ih otjerali te palili vatre kako bi mi "rasvijetlili" put. U toj noći su se gasile vatre u kućama, a vjerovalo se kako mrtvi dolaze i po hranu pa su pred svojim kućama ostavljali izdubljene repe, cikle ili krumpire s upaljenom svijećom. Od tud i korištenje izrezbarenih bundeva kao glavnih simbola, iako su se one započele koristiti tek sredinom šesnaestog stoljeća.
Ipak, sama riječ Halloween izvor ima u katoličkoj crkvi. Nastala je spajanjem riječi All Hallows Eve (večer prije blagdana Svih svetih).
Običaj proslave Noći vještica doveden je u Ameriku sredinom devetnaestog stoljeća s dolaskom irskih useljenika, a nakon toga se ovaj praznik komercijalizira, te se masovnim medijima i posebno uz pomoć sedme umjetnosti širi. Za ovu prigodu kupuju se bundeve, maske, ali i sve ono ostalo što može zaplašiti i prestrašiti. Kod nas je još uvijek, za razliku od Amerike običaj hodanja po domovima i ulicama pod maskama, rezerviran za karnevale i maškare, ali se ipak Noć vještica obilježava kupnjom slatkiša, rezbarenjem bundeva ili klupskim partijima.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati