VLASNIŠTVO nad kućnim ljubimcima neprimjetno se pretvorilo u svojevrsnu wellness praksu, poput razgovora o mentalnom zdravlju, zobenog mlijeka i besciljnog skrolanja po mobitelu kasno u noć. Odjednom vaš pas ima anksioznost, mačka depresiju, a vaša povijest pretraživanja na Googleu zabrinula bi svakog veterinara. Novo istraživanje osiguravajuće kuće MetLife, provedeno na 1000 vlasnika mačaka i pasa u SAD-u, potkrepljuje ovaj trend brojkama, piše Vice.
Čak 77 posto vlasnika kaže da se raspoloženje njihovog ljubimca podudara s njihovim vlastitim stresom ili mentalnim stanjem, što može biti ili dubok dokaz povezanosti čovjeka i životinje ili znak da smo pronašli novi način da dijagnosticiramo sami sebe.
Osamdeset i devet posto vlasnika vjeruje da je njihov ljubimac iskusio anksioznost, a gotovo polovica smatra da se nosio s depresijom. Pritom se samo 21 posto osjeća sigurnim da može razlikovati emocionalni stres od fizičke bolesti kod svoje životinje, što je zabrinjavajuće s obzirom na to da je 35 posto njih već zamijenilo jedno za drugo.
Mladi se za dijagnozu okreću umjetnoj inteligenciji
Pripadnici generacije Z predvodnici su ovog trenda. Njih 63 posto pretraživalo je internet kako bi odgonetnulo ponašanje svojih ljubimaca, u usporedbi sa samo 29 posto baby boomera.
Čak 29 posto koristilo je alate umjetne inteligencije poput ChatGPT-ja za procjenu mentalnog zdravlja ljubimaca, za razliku od 10 posto boomera. Zanimljivo je da generacija Z istovremeno pokazuje najviše samopouzdanja u tumačenju emocija svojih ljubimaca, iako je upravo kod njih najveća vjerojatnost da će pogrešno protumačiti ono što vide.
Funkcionira li to doista?
Postavlja se pitanje funkcionira li takav pristup. Vjerojatno ne, ali barem su namjere dobre. Ipak, nije sve posve beskorisno. Čak 42 posto ljudi koji su koristili internetsko ili AI istraživanje izjavilo je da ih je to potaknulo da poduzmu konkretne korake za svog ljubimca.
Postoji, međutim, velika razlika između zaključka "ovaj alat mi je pomogao da odlučim nazvati veterinara" i dijagnoze "svojoj mački sam na temelju TikToka dijagnosticirao situacijsku depresiju".
Više od polovice vlasnika promijenilo je svoj raspored ili način života zbog brige za emocionalno stanje ljubimaca. U SAD-u je prosječna potrošnja na proizvode ili usluge za smirenje prošle godine iznosila 50 dolara, a više od trećine vlasnika potrošilo je 100 dolara ili više.
Industrija dodataka prehrani i proizvoda protiv tjeskobe očito je prepoznala da su vlasnici kućnih ljubimaca pouzdano tržište za istu vrstu wellness potrošnje koju primjenjuju i na sebe.
Obraćanje pažnje na ponašanje ljubimca svakako je pohvalno, a promjene u ponašanju doista mogu signalizirati problem na koji treba reagirati. No, zanimljivije je pitanje postajemo li bolji u razumijevanju naših životinja ili smo samo pronašli društveno prihvatljiviji način za ispoljavanje vlastite tjeskobe. Odgovor je vjerojatno - i jedno i drugo.