Sadržaj nastao u suradnji s: Nestlé
U KUHINJI Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Zagrebu nema puno praznog hoda. Netko reže povrće, netko slaže tanjure, netko kuša umak i provjerava treba li mu još malo temeljca. Mirisi iz lonaca miješaju se sa zvukovima užurbanog rada, a između radnih jedinica vode se razgovori o stvarima koje se danas sve češće nazivaju "novim prehrambenim trendovima". Samo što ovdje to ne zovu trendom.
Ovdje se od prvog dana uči da se hrana poštuje.
Dok jedni od ostataka povrća pripremaju temeljac, drugi objašnjavaju kako se od kore krumpira može napraviti čips, a od ostataka mrkve kolač. Ono što je mnogima danas "otkriće" u ovoj školi dio je svakodnevice i način razmišljanja koji budući kuhari usvajaju gotovo automatski.
"Najviše me iznenadilo što se od kore krumpira može napraviti čips. Ili, primjerice, od ostataka mrkve kolač. Puno stvari prvi sam put vidjela ovdje i baš sam se iznenadila koliko toga zapravo može biti korisno i fino", govori 16-godišnja učenica Ema Nađ.
Upravo na toj ideji temelji se i edukativna inicijativa "Biraj zeleno", koju provodi kompanija Nestlé, s ciljem poticanja kuhanja sa što manje otpada od hrane kroz edukaciju, praktične primjere i prijenos znanja između generacija.
Znanje koje nije novo, samo smo ga zaboravili
Mnoge stvari koje se danas predstavljaju kao moderan pristup kuhanju generacije baka i djedova odavno su živjele u praksi. Hrana se planirala, ostaci su se koristili, a gotovo svaka namirnica imala je više namjena.
Upravo taj spoj tradicije i suvremenog pristupa danas se pokušava vratiti u fokus, posebno među mladima koji tek ulaze u svijet kuhanja.
"Mislim da su mladi danas puno svjesniji nego što smo mi bili u njihovim godinama", govori chef i mentor radionice Mario Mandarić.
"Treba pratiti koliko hrane završava u otpadu i razmišljati kreativno o tome što se još može iskoristiti. To je zapravo najvažnije", dodaje.
Takav način razmišljanja posebno je važan u profesionalnim kuhinjama, gdje se budući kuhari već tijekom školovanja susreću s planiranjem namirnica, organizacijom rada i maksimalnim iskorištavanjem sastojaka.
"Najveće otkriće mi je bilo koliko svako jelo može biti bolje uz dobar temeljac. A temeljac se vrlo lako napravi od stvari koje bi mnogi bacili, od ostataka povrća ili kostiju koje ostanu nakon kuhanja", govori 17-godišnji učenik Petar Pavlić.
Dodaje kako mu je posebno drago što je na radionici kuhao zajedno s bakom.
"Super mi je što je došla vidjeti gdje kuham i kako to izgleda u profesionalnoj kuhinji. Kod kuće često kuhamo zajedno, ali ovo joj je bilo novo iskustvo."
Kuhinja kao mjesto gdje se uči odnos prema hrani
Nastavnica kuharstva Ljubica Samarđija kaže da učenici kroz praksu vrlo brzo shvate koliko se toga može napraviti od ostataka hrane i koliko male promjene zapravo znače.
"Djeca ovdje uče da se hrana ne baca i da se od gotovo svake namirnice može napraviti nešto korisno. Važno je da vide kako to nije samo nešto što im govore roditelji kod kuće nego stvarni način rada u kuhinji", objašnjava.
Dodaje kako su upravo ovakve radionice važne jer učenici kroz konkretan rad lakše usvajaju navike koje će kasnije primjenjivati i privatno i profesionalno.
"Bilo bi dobro da se i šire društvo više uključi u ovu temu i da se više govori o tome kako planirati obroke, kuhati pametnije i iskoristiti ono što već imamo."
Upravo zato inicijativa "Biraj zeleno" ove godine poseban fokus stavlja na međugeneracijski prijenos znanja i povezivanje mladih s iskustvima starijih članova obitelji.
Na jesen 2026. u suradnji s Ugostiteljsko-turističkim učilištem organizirat će se i besplatne radionice kuhanja namijenjene mladima, njihovim roditeljima, bakama i djedovima. Cilj nije samo naučiti nove recepte nego pokazati kako male svakodnevne odluke u kuhinji mogu dugoročno promijeniti odnos prema hrani.
Više ljubavi, manje otpada od hrane
U inicijativu su uključeni i brojni partneri, među njima Centar za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj te Prehrambeno-biotehnološki fakultet, a cijeli projekt razvija se kao dugoročna edukativna platforma koja povezuje praksu, obrazovanje i svakodnevni život.
U kuhinji Ugostiteljsko-turističkog učilišta to se najbolje vidi kroz male situacije koje se događaju gotovo usputno. Netko od ostataka povrća radi juhu, netko koristi koru luka za boju temeljca, a netko prvi put shvati da hrana koju bi inače bacio zapravo može postati novi obrok.
"Svaki dio namirnice može imati svoju ulogu", zaključuje učenica Valentina Margalić.
I upravo je možda to najvažnija stvar koju ovdje uče od prvog dana: poštovanje prema hrani ne počinje velikim promjenama, nego načinom na koji gledamo ono što nam je već na tanjuru.
Sponzorirani sadržaj donose Index i Nestlé u skladu s najvišim profesionalnim standardima.