MINISTARSTVO turizma i sporta i turistički sektor do sada su učinili određene pomake u inkluzivnosti tj. pristupačnosti turističkih usluga osobama s invaliditetom, no ipak treba još puno truda za uklanjanje svih prepreka, poručila je ministrica Nikolina Brnjac s konferencije Turizam za sve.
Ta je konferencija održana online i uživo (s tek nekoliko sudionika u zagrebačkom hotelu Double Three by Hilton) u organizaciji Ministarstva turizma i sporta, koje se time pridružilo obilježavanju Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, a za koje je rečeno da su poželjni turisti u hrvatskom turizmu.
"Turizam za sve"
Ministrica Brnjac u videojavljanju je naglasila da je osim turističkog boravka u objektima i odredištima, za osobe s invaliditetom važno osigurati i društvenu uključenost te da se Hrvatska potpisivanjem međunarodne konvencije o njihovim pravima obvezala poduzeti sve mjere da, uz ostalo, imaju pristup i turističkim uslugama, odredištima i aktivnostima.
"Turizam je idealni sektor za pokretanje pozitivnih promjena u društvu, socijalno uključivanje i upoznavanje kultura i običaja, ali i učenje, odmor i razonodu za sve, a ministarstvo u svom radu poseban naglasak stavlja i na uključivanje ranjivih skupina i kroz turizam i kroz sport", kazala je ministrica.
Turizam za sve važan je dio i u novoj turističkoj strategiji koja se izrađuje, rekla je i dodala da će se rad na tom području nastaviti i realizacijom Nacionalnog plan otpornosti i oporavka.
Brnjac je najavila da Ministarstvo turizma i sporta planira edukaciju turističkih djelatnika za prepoznavanje specifičnih potreba osoba s invaliditetom.
Još je puno prepreka, ali i predrasuda
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak iznijela je da osobe s invaliditetom čine oko 15 posto svjetske populacije, što je, po njoj, velika grupa i tržište za korištenje turističkih ponuda.
Hrvatska se, kako je dodala, pozicionira kao destinacija dostupna svima, ali se, gledajući sa strane osoba s invaliditetom, javlja pitanje je li doista pristupačna i tim turistima
Ona pritom primjećuje razne prepreke i teškoće.
"Teškoće se javljaju već od organiziranja putovanja, zatim s nedostatnim informacijama što je pristupačno ili ne, a kada to žele saznati pa primjerice zovu negdje nekoga obično im se kaže ne znamo, moramo povjeriti ili dobijemo nepotpune informacije. Kada već dođemo do nekog odredišta, što je također teško zbog nepostojanja organiziranog prilagođenog prijevoza, nailazimo na neprilagođeni smještaj, bez adekvatnih prilaza i drugog. Slično je teško i s pristupom sportskim objektima, muzejima, kazalištima i općenito javnim površinama i vanjskim prostorima, poput plaža, bazena, sanitarnih čvorova, parkinga i drugog, a mnogi se hvale s pristupačnošću, koje baš i nema", upozorila je Slonjšak.
Prostor za poboljšanje
Navela je da se problemi javljaju i zbog nedostatka senzornih i posebnih vodiča za slabovidne, ali i ugostiteljske ponude, no da su svjesni da se čini dosta kako bi se što više toga prilagodilo i bilo dostupno.
"Sve je to još jako, jako malo i ima puno prostora za poboljšanja jer je većina turističke i druge ponude u zemlji nedostupna ili teško dostupna osobama s invaliditetom. Pristupačna ponuda ne znači samo pristupačna arhitektonska i infrastrukturna rješenja nego i otklanjanje predrasuda prema tim osobama, jer se u mnogim sredinama na njih ne gleda ispravno i one to vide i osjećaju i nije im ugodno, te se stoga i na tome treba puno raditi", naglasila je Slonjšak.
Primjeri iz prakse
Preporučila je da se u aktivnosti koje se planiraju za osobe s invalidnošću uključe i te osobe.
Na konferenciji je rečeno i da su te osobe u svim planovima i aktivnostima Ministarstva turizma i sporta, pa i za zapošljavanje i stipendiranje, uz podatak da iz državnog proračuna kroz javne pozive iz EU fondova osigurano 60 milijuna kuna za edukaciju više od 1300 tih osoba u turizmu.
Izneseni su i primjeri dobre prakse iz nekoliko srednjih škola - s Hvara, iz Zagreba i drugih, koje rade dosta na tim programima, pa neke i s materijalima na Brailleovom pismu, aktivne su dosta i kuharske radionice za te osobe, kao i udruge vodiča Šibenika i Pule.
Rečeno je i da je Ministarstvo do sada izdvojilo 1.7 milijuna kuna za 35 projekata dostupnosti infrastrukture (rampe, dizalice, ulazi i sl.), te da su i zakonski definirani pravilnici za hotele, kampove i druge objekte.