NAKON što su tijekom izgubljene dekade potpuno zaboravljene, dionice brodarskih kompanija predvode svojevrsni comeback, obilježen rapidnim rastom u odnosu na minulu pandemijsku godinu.
U ljeto davne 2007. godine, kada je još malo tko slutio (a kamoli preciznije predvidio) dolazak Velike recesije, svijet je izgledao bitno drukčije. Doba obilja (kapitala) u značajnoj je mjeri bilo obilježeno razvijanjem trgovinskih barijera i pravim procvatom globalne trgovine, a mnogi će se s lakoćom prisjetiti da je jedna od izravnih posljedica bio i boom pomorskog transporta. Kina je (pridruživši se Svjetskoj trgovinskog organizaciji krajem 2001. godine) gutala ogromne količine sirovina, a svjetska brodogradilišta su užurbano punila navoze novogradnjama, pokušavajući utažiti glad kupaca za dodatnim kapacitetima.
O frapantnim razmjerima tog booma svjedoči i statistika Europske agencije za sigurnost pomorskog prometa (EMSA). U samo tri godine, od 2006. do 2008., ukupni kapaciteti globalne pomorske flote (od čega ogromnu većinu čine upravo kapaciteti za prijevoz roba i sirovina, od rasutog tereta do nafte i kontejnera) uvećani su za gotovo 40%, pri čemu su samo tijekom 2006. godine (u odnosu na prethodnu godinu) kapaciteti uvećani za čak petinu.
Kao što se lako može zamijetiti iz priloženog grafikona, tijekom idućih desetak (i nešto malo više) godina kapaciteti pomorske flote na globalnoj razini rasli su bitno sporije, i vrlo je upitno hoće li eksplozivan rast iz godina koje su prethodile globalnoj krizi ikada biti nadmašen. Bilo kako bilo, paralelno s rastućom potražnjom za novim kapacitetima rasle su i cijene vozarina, pretočene u famozni BDI indeks (Baltic Dry Exchange Index), amalgam troškova vozarina za rasute terete (različitim formatima brodova), koji je godinama bio predmet opsesije dijela (domaćih) ulagača. Ne bez razloga, jer su troškovi prijevoza vrtoglavo rasli, a BDI indeks u listopadu 2007. godine premašio je razinu od 10.000 bodova, premda se samo dva mjeseca ranije kretao na oko 7000 bodova.
Rast je djelovao vrlo poticajno i po domaće tržište kapitala, no optimisti su svoj entuzijazam skupo platili nakon što je na vrata zakucala Velika recesija. Širom svijeta brodogradilišta su ostajala bez posla, a naručitelji su muku mučili s mrtvim kapitalom i flotom za kojom nije bilo potražnje. BDI indeks već do kraja 2008. godine survao se ispod 1000 bodova.
Balon epskih razmjera rasplinuo se poput sapunice. Investitori su bježali iz sektora glavom bez obzira, a BDI je, unatoč povremenim bljeskovima (ili možda upravo zahvaljujući tako nestabilnoj izvedbi), polako skliznuo u zaborav i izgubio je status pouzdanog indikatora globalne ekonomske aktivnosti. Premda je ožujak 2009. godine, kada je BDI pokazivao ohrabrujuće znakove života, doista označio kraj strmoglavog pada vrijednosti burzovnih indeksa širom svijeta, svijet se još godinama čupao iz recesije (a balast u obliku viška izgrađenih kapaciteta obilježio je sudbinu brodarskih kompanija na duže vrijeme).
Podulji uvod je nužan zbog šireg konteksta u kojem valja promatrati (sa zdravom dozom skepse) kretanje BDI indeksa koji, eto, nanovo - buja. Još početkom godine tavorio je nešto iznad razine od 1000 bodova, da bi u idućih nekoliko mjeseci, na krilima globalnog gospodarskog oporavka, sredinom svibnja preskočio granicu od 3000 bodova, doguravši do najviše razine još od sredine 2010. godine.
Indeksu možete, a i ne morate pridavati osobito veliku važnost, ali tako eksplozivan rast nije baš uobičajena pojava, čak ni kada je u pitanju BDI. Ali u ovoj je priči ionako puno bitnija pozadina njegova rasta. Jer za razliku od BDI indeksa, bakar se, zbog univerzalne primjene u industriji (od elektronike, do građevine i infrastrukture), još uvijek smatra relativno pouzdanim pokazateljem gospodarskog rasta. A upravo je bakar jedan od ključnih okidača najnovijeg uzleta BDI indeksa. Točnije, bakar i ostali obojeni metali, a potom i željezna rudača, koji su posljednjih mjeseci vrlo tražena roba.
Iza rasta potražnje u najvećoj mjeri stoji Kina, koja se rapidno oporavlja od šoka uvjetovanog pandemijom koronavirusa. Visoka očekivanja dodatno potpiruje i Joe Biden najavom novog paketa mjera fiskalne politike usmjerenog na obnovu i izgradnju infrastrukture, a potom i ambiciozni planovi umotani u Green Deal u produkciji Europske unije. Posljedice optimistično intoniranih očekivanja uistinu su - spektakularne.
Samo godinu dana ranije pandemija je paralizirala globalnu trgovinu i dodatno podebljala mizernu poziciju brodarskih kompanija, no stvari sada, na krilima dramatičnog rasta cijena sirovina, izgledaju bitno drukčije. Štoviše, dio analitičara tvrdi da se nakon izgubljene dekade sada teško može govoriti o značajnom višku kapaciteta (za pomorski transport), a njihov optimizam potkrjepljuju vijesti o dramatičnom rastu troškova vozarina. Dijelom i zbog činjenice da su se brodari žestoko opekli desetak godina ranije te su narudžbe za nove brodove još uvijek na relativno skromnim razinama.
Veće cijene roba rezultat su veće potražnje
Nitko, iz razumljivih razloga (i ranije opisanog konteksta), sada ne želi biti brz na obaraču.
Time se, naravno, ograničava ponuda (dostupnih kapaciteta), a za to vrijeme cijene na tržištima roba divljaju, raspirujući maštu (dijela) investitora, koji sve češće spominju super-ciklus (termin koji označava intenzivan dugoročni trend rasta cijena na tržištima roba). Veće cijene roba rezultat su veće potražnje, koja ima za posljedicu veći obujam trgovine, naglašavajući nesrazmjer između potražnje i ponude transportnih kapaciteta.
Potonju bi komponentu dodatno mogla oslabiti implementacija nove regulative u idućih nekoliko godina, osobito u segmentu dopuštene emisije štetnih plinova, kojom će značajan dio pomorske flote naprosto biti izbačen iz stroja.
Osnovne lekcije iz ekonomije dostatne su da bi objasnile aktualna zbivanja. Ili barem tako misle investitori, jer snažan iskorak BDI indeksa iz pandemijom obilježene minule godine na tržištima kapitala nije prošao neopaženo.
Brodarske kompanije čije dionice kotiraju na američkim burzama, kao što su Eagle Bulk Shipping ili Star Bulk Carriers, u ovoj godini bilježe troznamenkasti rast cijene. Posve logično, među najaktivnijim izdanjima na Zagrebačkoj burzi je Atlantska plovidba (ATPL), koja se također može pohvaliti troznamenkastim rastom od početka godine i više-manje vjerno prati kretanje BDI indeksa, nudeći dijametralno suprotnu sliku od one prošlogodišnje, tijekom koje se cijena dionica doslovno prepolovila.
Uzlet brodarskih dionica, nakon što su neko vrijeme nestale s radara i potonule u opskurnost, nesumnjivo je dobra vijest za investitore, ali i daje naslutiti ubrzani gospodarski oporavak na globalnoj razini, nudeći pregršt razloga za optimizam nakon prilično tmurne, pandemijske 2020. godine.