Burno u saboru o strategiji protiv korupcije. Vidović Krišto: Ona je lažna i apsurdna

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

U SABORSKOJ raspravi u četvrtak o vladinu Prijedlogu strategije sprječavanja korupcije od 2021. do 2030., nezavisna Karolina Vidović Krišto ustvrdila je da je Strategija 'apsurdan, lažan i besmislen dokument' i da hrvatsko pravosuđe asistira korupciji umjesto da je sprječava.

Vidović Krišto: Zakoni se ne provode, pravosuđe je rak-rana Hrvatske

Kaže da je za to odgovorno Ministarstvo pravosuđa.

"Zakoni se ne provode, pravosuđe je rak-rana Hrvatske, a Državno odvjetništvo, koje i po osam godina drži predmete u ladicama i istrage provodi selektivno, rak-rana je pravosuđa", rekla je Vidović Krišto. 

Marija Selak Raspudić (Most) poručila je HDZ-u da su vezani uz korupciju, da imaju presudu Vrhovnog suda i da se etikete "nikad neće moći riješiti".

Naglasila je važnost zakona o pravu na pristup informacijama kao jednog od najvažnijih antikorupcijskih alata koji onemogućava korupcijske radnje. Selak Raspudić smatra da tijela vlasti često ne poštuju zakon, građani ne dobivaju informacije, a prekršajni postupci često odlaze u zastaru.

Dalija Orešković: Ne radi se o korupcijskoj etiketi HDZ-u, nego o dijagnozi

Dalija Orešković (Centar) ustvrdila je kako se ne radi o 'korupcijskoj etiketi, nego o dijagnozi'.

Za Prijedlog strategije sprječavanja korupcije od 2021. do 2030. kaže da ga je pisala "koruptivna vlada koja se i u prošlom mandatu održavala uz pomoć žetončića". Treba nam strategija koja će promijeniti čitav sustav i trebala bi ju izraditi oporba, a ne korumpirana vlast, poručila je Orešković. 

Katarina Peović (Radnička fronta) drži da je u Hrvatskoj na djelu sistemska korupcija i intenzivna je zbog ekonomije oskudice.

HDZ-ov Habijan se žalio da na raspravi o sprječavanju korupcije sudjeluje šest zastupnika

Damir Habijan (HDZ) upozorio je, pak, kako oporba u raspravi o Strategiji borbe protiv korupcije sudjeluje s tek šest zastupnika u sabornici.

Naglasio je da prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa povećava broj adresata na koje se primjenjuje te kako ne stoji tvrdnja da će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa "biti okljaštreno", jer su mu povećana sredstva za rad, a povećane su i kazne za kršenje zakona. Stoga ne stoji da HDZ želi ukinuti neke ovlasti Povjerenstva, poručio je Habijan. 

Ružica Vukovac (DP) upozorila je da korupcija dovodi do nepovjerenja u institucije vlasti, a država prožeta korupcijom odbojna je za ulaganja, jer uzrokuje visok stupanj nesigurnosti, stvaraju se dodatni troškovi, a gospodarstvo ne može prosperirati.

Korupcija najviše pogađa javni sektor, smanjuju se prihodi države i sredstva raspoloživa za financiranje zajedničkih potreba, rekla je. Javna uprava je sve manje učinkovita, povećava se siromaštvo građana i nejednakost, jer se neki nesrazmjerno bogate. Institucije postaju nevažne i država više ne može osigurati razvoj i to je upravo ono što se događa u Hrvatskoj, ustvrdila je Vukovac.

Grmoja: HDZ prikriva korupciju umjesto da je suzbija

 

Nikola Grmoja (Most) optužio je HDZ da prikriva korupciju umjesto da je suzbija. Kaže i kako se HDZ ne želi ispričati nakon presude Vrhovnog suda, što su "crnim novcem" u tom razdoblju financirali izbornu kampanju. Upitao je 'o čemu se onda uopće može razgovarati', a podsjetio je i na istražne postupke protiv bivše HDZ-ove ministrice Gabrijele Žalac, bivšeg župana Ive Žinića i drugih. Najavio je nastavak borbe protiv korupcije kako bi je sveli na najmanju moguću razinu.

Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) istaknula je kako za prevenciju korupcije treba razvijati mehanizme tamo gdje se zbiva. "HDZ se odbija ispričati za aferu svih afera i predlaže Strategiju borbe protiv korupcije", rekla je Benčić.

Poručila je vladajućem HDZ-u da 'ne govori o strategiji ako ne namjerava provesti ključne reforme'.

Što vlada predlaže strategijom sprječavanja korupcije?

Vladinim Prijedlogom strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. uređuju se prioriteti javne politike borbe protiv korupcije i pet posebnih ciljeva.

To su jačanje institucionalnog i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, jačanje sustava integriteta i upravljanja sukobom interesa, jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave te podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije.

Predlagatelj, vlada, upozorava kako korupcija kao društveni fenomen ima snažan negativan učinak na vladavinu prava i povjerenje u institucije te na gospodarstvo, demokratsku političku kulturu i društvo u cjelini.

Stoga učinkovita borba protiv korupcije uključuje ne samo nadležna tijela javne vlasti već i cijelo društvo, poslovnu zajednicu, građane i civilni sektor, navodi se u prijedlogu Strategije.

Pročitajte više

 

Pročitajte više