MOSKVA bi mogla iskoristiti energetsku krizu i strah od rastućih cijena kako bi potaknula socijalne nemire u Njemačkoj. Na to je upozorio političar Zelenih Konstantin von Notz, a s tom se procjenom slažu i neki znanstvenici, prenosi Deutsche Welle.
Tijekom predstojeće zime Rusija bi pomoću dezinformacijskih kampanja preko interneta mogla pokušati izazvati socijalne nemire u Njemačkoj. To je procjena predsjednika Parlamentarnog nadzornog tijela Njemačkog Bundestaga za nadzor tajnih službi. "Stanje je stvarno ozbiljno", kaže Konstantin von Notz iz Saveza 90/Zelenih u razgovoru za DW.
Trenutak njegovog upozorenja nije slučajan. Ljudi u Njemačkoj sve više osjećaju posljedice eksplozije cijena energenata nakon što je Moskva u znak odmazde za zapadne sankcije obustavila isporuke plina.
Zbog ruske agresije na Ukrajinu Europska unija je uvela dalekosežne sankcije protiv Rusije. Dosad većina Nijemaca podržava te sankcije. No sigurnosne vlasti strahuju da bi Rusija iduće zime mogla pokušati poticati strah od nedostatka energenata i hrane kako bi pojačala otpor protiv sankcija.
"Naše tajne službe već dulje uočavaju da proruski akteri organiziraju kampanje na društvenim mrežama kao što je Telegram s ciljem da zatruju javne rasprave i rascijepe naše društvo", kaže Von Notz. "Živimo u vremenima kad moramo biti jako pažljivi – to je još jednom pokazala priča o krivotvorenom videu s (ministricom vanjskih poslova) Baerbock."
Slučaj Baerbock
Slučaj o kojem govori pokazuje što bi se Njemačkoj moglo dogoditi: krajem kolovoza njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock za vrijeme podijske diskusije u Pragu obećala je pomoć napadnutoj Ukrajini "bez obzira što njeni njemački birači mislili".
Ta je opaska bila dio duljeg odgovora u kojem je Baerbock rekla i to da njezina vlada pomaže ljudima u Njemačkoj da izađu na kraj s rastom cijena životnih potrepština.
No u roku od nekoliko sati snimka te rečenice, izvučene iz konteksta, počela se širiti na proruskim profilima na Telegramu, utvrdila je analiza udruge koja okuplja različite nevladine organizacije pod imenom Disinformation Situation Center. Često su videosnimke dopunjene zbunjujućim dodacima ili krivim naslovima kako bi se izokrenulo stvarnu izjavu Annalene Baerbock.
Snimke su se širile velikom brzinom, a uskoro su se pojavile i na Facebooku, Twitteru, Instagramu i YouTubeu, gdje su ih dijelili funkcionari AfD-a i Ljevice te desnoekstremni profili. Samo dan kasnije na Twitteru se pojavio hashtag, koji je bio jedan od najpopularnijih toga dana, a u njemu se zahtijevalo ostavku Annalene Baerbock.
"Ovaj slučaj pokazuje kako je važna suradnja ruskih aktera odanih Kremlju i njemačkih aktera kako bi se proširile dezinformacije", kaže Julia Smirnova iz think tanka Institute for Strategic Dialogue, jedne od organizacija koje su sudjelovale u analizi.
Rat u Ukrajini u središtu pozornosti
Pokušaji iz Moskve da se utječe na javno mnijenje u Njemačkoj nisu nova pojava. Još od Hladnog rata to je jedan od glavnih ciljeva sovjetske, odnosno ruske propagande.
Posljednjih godina platforme na društvenim mrežama postale su jedno od glavnih mjesta za takvu djelatnost. Između 2015. i 2021. znanstvenici su identificirali više od 700 ruskih dezinformacijskih kampanja s ciljem da se postojeći razdor u njemačkom društvu pojača ili stvori novi.
Radilo se o desecima različitih tema, od useljavanja do ljudskih prava. To se promijenilo od ruskog napada na Ukrajinu, kaže Smirnova. Od tada se dezinformacijska nastojanja Moskve gotovo isključivo bave ratom.
Uz to su se proruski aktivisti "vrlo brzo nakon početka ruske agresije počeli baviti pitanjem nestašice energenata u Europi prikazujući to kao posljedicu zapadnih sankcija i solidarnosti Zapada s Ukrajinom".
"Ruska propaganda širi narativ da će se Nijemci smrzavati zbog Ukrajine", kaže Smirnova. "A s obzirom na to da je zima pred vratima, taj narativ ima velik potencijal da dopre do ljudi koji imaju opravdane brige i strahove."
Teška zadaća
Istraživanja drugih organizacija potvrđuju ovu procjenu. Pia Lamberty iz berlinskog znanstvenog instituta CeMAS kaže da očekuje jačanje ruskih dezinformacijskih kampanja tijekom zime.
"Iskustvo nas je naučilo da Rusija u vremenima socijalnih napetosti pojača svoje operacije kako bi još više destabilizirala demokracije", kaže ova socijalna psihologinja. Slična stvar se mogla vidjeti kad su 2015. stotine tisuća ljudi bježale u Njemačku od rata u Siriji.
Uvijek kad se neka zemlja nalazi pred socijalnim izazovima, kao što je prijeteća kriza s energentima tijekom zime u Njemačkoj, kaže Lamberty, "postoji mogućnost da ljudi postanu solidarniji i zbliže se"
No često se događa suprotno – porast nacionalizma i egoizma", naglašava. "Dezinformacijske kampanje iskorištavaju ljudsku psihologiju, nastoje pojačati takve tendencije", dodaje.
Dosad su prosvjedi u Njemačkoj protiv rasta cijena živežnih namirnica i osobito energenata bili razmjerno slabi. No to bi se moglo promijeniti s obzirom na prve hladne jesenske noći. Stranke s političkih rubova već su najavile "vruću jesen" s redovitim demonstracijama ponedjeljkom.
Istovremeno bi proruski akteri mogli pokušati radikalizirati te prosvjede ciljanim dezinformacijskim kampanjama, pribojava se zastupnik Konstantin von Notz.
"Da ne bi bilo nesporazuma: svatko u našoj zemlji ima pravo demonstrirati protiv rasta cijena i prosvjedovati na ulici, hvala bogu", kaže. "Ali svi mi, političari, novinari, građani, moramo paziti da ne budemo nesvjesno instrumentalizirani od aktera koji nemaju dobre namjere za naše društvo. A to će bez sumnje biti teška zadaća", zaključuje.