EP podržao inicijativu za bržu borbu protiv klimatskih promjena, Ilčić bio protiv

Foto: EPA, Ivica Galovic/PIXSELL

ZASTUPNICI u Europskom parlamentu podržali su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu inicijativu da se borba protiv klimatskih promjena ubrza u cijelom svijetu jer aktualne mjere i tempo djelovanja nisu dovoljni. 

Stajalište Europskog parlamenta bit će dio rezolucije o UN-ovoj Konferenciji o klimi, COP26, koja se održava u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenoga. Usvojena je s 527 glasova za, 134 glasa protiv i 35 suzdržanih, objavljeno je u četvrtak.

Većina hrvatskih europarlamentaraca podržala je rezoluciju, osim Ladislava Ilčića (HKS) koji je bio protiv i suzdržanog Ivana Vilibora Sinčića (Živi zid). 

“Konferencija u Glasgowu bit će jedna od najvažnijih klimatskih konferencija u posljednjih nekoliko godina”, rekao je na raspravi Europskog parlamenta nizozemski zastupnik Bas Eickhout iz kluba Zelenih.

“Želimo da države diljem svijeta pojačaju svoje ambicije. Mjere koje su na snazi nisu dovoljne”, rekao je Eickhout.

Povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius rekao je da će EU i dalje biti predvodnik u financiranju i privlačenju financiranja, javnog i privatnog, za borbu protiv klimatskih promjena. 

Hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP/S&D) na raspravi u Parlamentu istaknula je da je u zadnjih deset godina ostvaren napredak u borbi protiv klimatskih promjena, no da "uloženi napori ni izbliza nisu dovoljni”.

“Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji u narednom desetljeću moramo utrostručiti ulaganja u čiste tehnologije kako bismo spriječili rast temperature viši od 1.5 stupnja do 2050. godine. Stoga je UN-ova konferencija prilika da svjetski čelnici prihvate i ambicioznije obveze pa možda i onu koja se odnosi na promjenu sadašnjeg neoliberalnog ekonomskog modela u model koji će se temeljiti na socijalnoj pravednosti", rekla je Jerković.

"Dosta je blebetanja"

Zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) istaknula je da "velike globalne ekonomije moraju ubrzati put prema klimatskoj neutralnosti".

Eurozastupnik Valter Flego (IDS/Renew) na plenarnoj je sjednici u Strasbourgu rekao da je konferencija u Glasgowu “jedna od posljednjih, ako ne i posljednja šansa da spriječimo potpunu klimatsku katastrofu”.

“Baratamo velikim riječima, ali djela izostaju”, upozorio je Flego.

“Uzet ću samo jedan primjer – promet, najveći klimatski problem u Europi. Promet emitira oko 30 posto emisija CO2 u EU, od čega 72 posto otpada na cestovni promet. Cilj je bio da do 2020. ostvarimo najmanje 10 posto obnovljivih izvora energije u prometu. Nismo to ostvarili. I nikome ništa. Nemojmo to više raditi. Nema više bla bla bla nego realni, ostvarivi ciljevi i hitna financijska pomoć za njih, posebno u zemljama s manjim BDP-om kao što je to Hrvatska”, rekao je Flego na raspravi u Europskom parlamentu.

U dodatnom priopćenju također je istaknuo kako želi vjerovati “da konferencija u Glasgowu neće biti još jedna u nizu konferencija na kojoj se puno govori, a promjena nema”.

Zastupnici u Europskom parlamentu također su upozorili da nacionalne obveze o klimatskom djelovanju koje je 196 zemalja preuzelo Pariškim sporazumom 2015. nisu dovoljne za usporavanje globalnog zagrijavanja. Istaknuto je da EU mora svoj klimatski paket Fit for 55 u potpunosti uskladiti s Pariškim sporazumom do 2030.

Pozdravljen američki povratak

Kako bi se ubrzala borba protiv klimatskih promjena, zastupnici su zatražili da se desetogodišnji vremenski okvir zamijeni petogodišnjim, u svim zemljama članicama. Također zahtijevaju postupno ukidanje svih, izravnih i neizravnih, subvencija za fosilna goriva u EU do 2025.

Smatraju da bi sve države iz skupine G20 trebale biti klimatski neutralne do 2050. godine te, uz EU, predvoditi borbu protiv klimatskih promjena na globalnoj razini..

Zastupnici su pozdravili povratak SAD-a u Pariški sporazum te istaknuli i ulogu Kine, upozorivši na njenu veliku ovisnost o ugljenu.

“Australija još nije predstavila svoje mjere za klimatsku neutralnost”, upozorio je Bas Eickhout.

Europarlamentarci također traže da razvijene zemlje osiguraju najmanje 100 milijardi dolara za pomoć nerazvijenim zemljama u borbi s klimatskim promjenama, a taj bi se iznos trebao povećati nakon 2025. kada bi u financijskoj podršci trebale sudjelovati i zemlje čija su gospodarstva u usponu.

Konferencija u Glasgowu okupit će čelnike iz cijeloga svijeta kako bi se raspravljalo o načinima borbe protiv klimatskih promjena, u prvom redu o smanjenju štetnih emisija CO2 i daljnjeg zagrijavanja planete. Cilj je dogovaranje konkretnih koraka djelovanja.

Na konferenciji sudjeluje delegacija EU na čelu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i slovenskim premijerom Janezom Janšom, aktualnim predsjednikom Vijeća EU.

S ciljem ubrzanja klimatskog djelovanja Europski je parlament 2019. proglasio klimatsku krizu, a u lipnju ove godine usvojio je Europski zakon o klimi.

Klimatski paket Fit for 55 predstavljen je u srpnju 2021. s ciljem postavljanja ambicioznijih klimatskih ciljeva do 2030.

Pročitajte više

 

Pročitajte više