Estoniju optužuju da Ukrajini šalje staru kramu, a sebi novcem EU kupuje novo oružje

Foto: EPA

SAVEZNICI Estonije u Europskoj uniji dovode u pitanje izračune nadoknade za oružje koje ova baltička zemlja šalje Ukrajini, sugerirajući da proračun Tallinna daleko nadmašuje sve ostale jer koristi sredstva EU za značajno unaprjeđenje svoje vojske kroz shemu povrata novca.

Estonija inzistira na tome da su njezini zahtjevi za novim oružjem u skladu s pravilima o zamjeni vitalne opreme i jednostavno odražavaju njezine goleme doprinose ratu, ali njezini kritičari primjećuju da bi shema povrata EU bila pod velikim pritiskom kada bi sve zemlje, osobito one veće, koristile istu metodologiju kao Tallinn. Iako su Litva i Latvija također dale slične doprinose Ukrajini - u vrijednosti od oko 400 milijuna eura ili više - njihovi zahtjevi prema fondu pod istim uvjetima kao i Estonijini daleko su manji, piše Politico.

Dokumenti otkrili da je Estonija izuzetak

Nakon invazije Rusije na Ukrajinu zemlje EU dobile su djelomičnu naknadu za pružanje vojne pomoći, i to novcem iz zajedničkog fonda pod nazivom European Peace Facility (EPF), kojem zemlje članice doprinose na temelju veličine svojih gospodarstava.

U javnosti su zemlje EU pozdravile fond kao znak solidarnosti, ali iza kulisa rastu napetosti oko iznosa novca koji skupina zemalja izdvaja u fond, naglasilo je sedam europskih diplomata i dužnosnika za Politico.

Te su zabrinutosti proključale na sastanku diplomata EU početkom ožujka, kada je Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) podijelila podatke o tome koliko je svaka zemlja primila prošle godine za zamjenu vojne opreme poslane u rat. Ti su se iznosi odnosili samo na prvu tranšu povrata, ali odavali su dojam da je Estonija izuzetak.

"Tek nakon ponovljenih pitanja EEAS je imenovao zemlje koje su tražile nadoknadu na temelju nove kupovne cijene, a ne stvarne cijene donirane vojne opreme", glasila je bilješka jednog diplomata nazočnog na tom sastanku.

Estonija pronašla savršeno legalan način za zamjenu staro za novo

Optužba koja je proizašla iz tih rasprava glasi da je Estonija pronašla savršeno legalan način za zamjenu svojih starih zaliha, prvenstveno tako što nije podnijela svoj zahtjev na temelju vrijednosti stare opreme poslane u Ukrajinu, već na temelju vrijednosti potpuno nove zamjene.

"Oni šalju svoju staru kramu u Ukrajinu i kupuju potpuno novi materijal za sebe, financiran novcem EU", rekao je drugi diplomat o Estoniji. Ono što Estonija radi nije jedinstveno, ali njezine se naknade ističu od ostalih zato što su puno više.

Prema tajnim podacima EEAS-a, u koje je Politico dobio uvid, šest zemalja je izračunalo svoje zahtjeve za povrat u prvoj tranši EPF-a na temelju cijene novog oružja. Finska je tražila 100 posto povrata na temelju novih nabavnih cijena, Latvija je tražila 99 posto pod tim uvjetima, Litva 93 posto, Estonija 91 posto, Francuska 71 posto i Švedska 26 posto.

Ključni dio pritužbe drugih zemalja je da je Estonija bila posebno vješta u dobivanju vrlo visokih naknada za staru opremu. U apsolutnim brojkama, Estonija je podnijela zahtjev za 160.5 milijuna eura novog oružja u okviru prve tranše EPF-a, za što su joj tada vraćena 134.2 milijuna eura prema standardnoj stopi povrata od 84 posto. Usporedbe radi, Švedska je potraživala 7 milijuna eura, Finska 4.7 milijuna, Latvija 59 milijuna, Litva 31 milijun, a Francuska 28 milijuna eura.

Glavni problem

Glavni problem je da ne postoji zajednički sustav za izračun cijene odgovarajućeg zamjenskog oružja. "Postoje vrlo različiti pristupi, svaka zemlja koristi vlastitu metodologiju", rekao je jedan europski dužnosnik.

Općenito govoreći, postoje tri različite vrijednosti koje zemlje mogu tražiti: zamjenska vrijednost, temeljena na cijeni novog materijala; stvarna vrijednost u gotovini, na temelju procijenjene cijene po kojoj bi se oprema mogla preprodati; te izvorna nabavna vrijednost, temeljena na izvorno plaćenoj cijeni. Diplomati kažu da je rasprava o povratu troškova Estoniji razotkrila činjenicu da ne postoji jasna metodologija o tome koji sustav koristiti za povrat.

Treći europski diplomat potvrdio je da estonska metodologija izaziva nezadovoljstvo diljem EU, kao "posebno očigledan slučaj" - iako nitko nije želio otvoreno prozvati Tallinn da bi se izbjegle bilo kakve naznake podjela.

Status Estonije kao iznimke posebno je jasan iz usporedbe s njezinim baltičkim susjedima, budući da i Riga i Vilnius tvrde da Ukrajini daruju slične količine oružja. Prema podacima ministarstva vanjskih poslova, Estonija je do sada dala blizu 400 milijuna eura vojne pomoći. Latvija je u siječnju procijenila svoju potporu na oko 370 milijuna eura, dok Litva kaže da njena pomoć vrijedi više od 400 milijuna eura.

Estonija kaže da Politicovo izvješće sadrži laži te da je zlonamjerno

Njemačka je, za usporedbu, otpisala stari sovjetski vojni materijal koji je donirala iz istočnonjemačkih zaliha i traži samo izvornu vrijednost nabave, a ne cijenu novog materijala, rekao je četvrti diplomat.

Glasnogovornici stalnog predstavništva Estonije pri EU i estonskog ministarstva obrane nisu odgovorili na zahtjev za komentarom. Međutim, u izjavi objavljenoj u utorak estonsko ministarstvo obrane reklo je da izvješće koje je objavio Politico sadrži "laži" i da je "zlonamjeran pokušaj potkopavanja pomoći Ukrajini i jedinstva saveznika".

"Izjava o donacijama EPF-a na temelju povratne vrijednosti u potpunosti je u skladu s pravilima i primjenjuje se u slučaju da je proizvodnja donirane opreme obustavljena, a ponovno uspostavljanje kapaciteta važno je sa stajališta narodne obrane", stoji u priopćenju.

Glasnogovornik estonskog ministarstva obrane potvrdio je za Politico da je u okviru prve tranše EPF-a Estonija donirala Ukrajini 122-milimetarske haubice D-30, što je model oružja koji je ušao u službu 1960. godine, a koji je Estonija već odlučila zamijeniti prije nego što je Rusija započela svoju invaziju. Estonija je tada zatražila cijenu za novi "usporedivi model topništva".

Pročitajte više