Evo što Hrvati mogu očekivati po pitanju plaća i cijena nakon što uvedemo euro

Foto: Shutterstock

HRVATSKA uskoro postaje članica eurozone. To je prošli tjedan potvrdio i Hrvatski sabor, kad je većinom glasova usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Euro bi trebao postati službena valuta u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine, a kako se ovaj datum približava, Hrvati imaju sve više pitanja. Ono što nas sve vjerojatno najviše zanima je što će ova promjena značiti za građane - što će biti s plaćama i što će biti s cijenama. Donosimo usporedbe s nekim zemljama koje su već prošle ovu tranziciju. Pogledajte što se zbivalo u Sloveniji, Litvi, Slovačkoj i ostalim zemljama.

Koji bi proizvodi i usluge mogli poskupjeti?

Prema istraživanjima HNB-a, rast cijena uzrokovan prelaskom s nacionalnih valuta na euro je u zemljama eurozone bio blag i jednokratan. Uvođenje eura je kod najvećeg broja članica Europske unije potaknulo povećanje cijena u ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima, poput kafića, restorana, frizera i salona za uljepšavanje.

Naši susjedi Slovenci određeno poskupljenje su osjetili i u uslugama popravka obuće i kućanskih aparata, prijevozu, kao i rekreativnim i sportskim uslugama. U Slovačkoj su rasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, a poskupjeli su i medicinski proizvodi, prijevoz, kućanske usluge te popravci i održavanje stambenih objekata. U Finskoj su nešto porasle i cijene voća i komunalne usluge, u Litvi cijene najma stanova, a u Latviji stomatološke usluge.

Naravno, ovo ne mora značiti da će se isti obrasci ponoviti i u Hrvatskoj. Direktne paralele je teško povući jer u obzir treba uzeti drugačije vrijeme i okolnosti uvođenja eura u ovim zemljama, kao i stope inflacije koje su bile na snazi tada i danas. No istraživanja HNB-a ocjenjuju da bi najveći doprinos ukupnom rastu cijena zbog konverzije u Hrvatskoj mogle dati usluge smještaja i ugostiteljske usluge te usluge iz područja rekreacije i kulture.

U tom smislu se predviđa da će uvođenje eura više utjecati na građane s višim dohotkom, jer su to usluge i dobra na koje oni češće troše. S druge strane, ne očekuje se znatno poskupljenje osnovne potrošačke košarice, što bi trebale biti dobre vijesti za one s nižim dohotkom (npr. nezaposleni ili umirovljenici).

Foto: Shutterstock

Kako će se zaustaviti neopravdano zaokruživanje cijena?

Kao što smo spomenuli, najveće poskupljenje se primijetilo u ugostiteljskim uslugama. Taj rast cijena tijekom uvođenja eura najčešće je posljedica prelijevanja troškova konverzije (HNB primjerice navodi troškove promjene cjenika ili informatičkih usluga) na same potrošače.

Drugi razlog je zaokruživanje cijena naviše, kako bi plaćanje bilo praktičnije. Tako Hrvati strahuju da će ugostitelji početi zaokruživati naviše na način da će kava, primjerice, umjesto 12 kuna sada koštati 2 eura.

Kako bi spriječili neopravdana poskupljenja na štetu građana pod izlikom konverzije, u Sloveniji su vlasti svojedobno uvele i tzv. crne liste. Riječ je o popisu trgovaca koji su neopravdano podigli cijene tijekom procesa uvođenja eura, a ti popisi su bili javni i dostupni građanima na uvid. Prema najavama, kod nas će se nadzor vršiti drugačije i umjesto crnih lista predviđen je Etički kodeks, koji će poticati poslovne subjekte da posluju transparentno, a bit će izrađena i web aplikacija.

Iz Ministarstva financija kažu da će pristupanje Etičkom kodeksu biti dobrovoljno za poslovne subjekte, no nadzor će se vršiti prema svima jednako, neovisno jesu li pristupili Etičkom kodeksu. U čitav proces nadzora će biti uključene i udruge za zaštitu potrošača, kao i sami potrošači, koji će moći podnijeti pritužbe nadzornim tijelima.

Od rujna ćemo u trgovinama imati dvojne cijene, neki trgovci se već obvezali na 'fair play'

Iskustva zemalja koje su prošle konverziju u euro pokazuju kako je važno i da država aktivno provodi mjere kojima će spriječiti neopravdano povećanje cijena i potaknuti poduzeća na ispravno određivanje cijena.

Jedna od takvih mjera koja je već najavljena je i obveza dvojnog isticanja cijena u trgovinama. U Hrvatskoj bi od 5. rujna cijene trebale biti istaknute i u kunama i eurima, a to bi se trebalo protegnuti i tijekom cijele 2023. godine. To će olakšati kupcima preračunavanje i navikavanje na novu valutu, umjesto da hodamo po trgovini s kalkulatorom u rukama i ručno preračunavamo valute.

No ima i onih koji su se, i bez ikakvog pritiska države, obvezali na fer preračunavanje cijena i svojim kupcima poručuju da nemaju razloga za strah. To je kupcima poručio i trgovački lanac Kaufland, iz kojeg ističu da unatoč inflaciji već sada snižavaju cijene i obećavaju svojim kupcima kako će vrijednost novca kod njih ostati ista, bez obzira na valutu.

Foto: Shutterstock

Što ljudi mogu očekivati kratkoročno, a što dugoročno?

Kao što je ranije rečeno, povećanja cijena uslijed konverzije bi prema iskustvu prethodnih zemalja koje su prelazile na euro trebala biti blaga i kratkoročna, no dugoročno se očekuje da će uvođenje eura donijeti pozitivne učinke na gospodarstvo.

Iskustva iz zemalja koje su posljednje uvodile euro pokazala su da je više od samih cijena s uvođenjem zajedničke europske valute rasla percepcija poskupljenja. Dakle, građani su percipirali da su cijene porasle više nego što doista jesu.

Valja spomenuti i kako je u zemljama koje su ušle u eurozonu rast cijena pratio još veći rast plaća, što se u konačnici pozitivno odrazilo na standard i kupovnu moć građana. Prema nekim statistikama, u Sloveniji su od uvođenja eura do danas cijene porasle za oko 26%, a bruto plaće su narasle za 48%. U Slovačkoj, koja je euro uvela 2009., cijene su porasle za 20%, a plaće za 54%.

Najveći porast plaća od novih zemalja koje su uvele euro zabilježila je Estonija, gdje su plaće narasle za 74%, dok su cijene porasle za 25%. Cijene su najmanje porasle u Latviji i Litvi (10%), a dok su u Litvi od 2015. do danas plaće porasle za 59%, najveću razliku povećanja cijena i plaća bilježi Latvija, u kojoj su cijene porasle 10%, a plaće za čak 67%.

Sadržaj donosi Index u suradnji s Kauflandom te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

Pročitajte više

 

Pročitajte više