Fizičar koji je surađivao s Rimčevom tvrtkom: Usporedba Rimca i Holmes je besmislena

Foto: Hina, Goran Stanzl/PIXSELL, Jurica Galoic/PIXSELL

KATARINA Peović iz Radničke fronte prije dva dana je, gostujući u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2, izjavila da je Mate Rimac "ultimativna svjetska prevara".

>>Peović: Mate Rimac je prevara

Stanković je pročitao pitanje jednog gledatelja koje je glasilo: "Zašto Peović i njena stranka uporno prozivaju Matu Rimca, koji svojim radnicima pruža daleko najbolje uvjete za rad te toliko doprinosi razvoju Hrvatske u svakom segmentu? Čemu frustracija i negativnost prema Mati Rimcu?"

"On je balkanska verzija Elizabeth Holmes"

"Mate Rimac je balkanska verzija Elizabeth Holmes. Prvo je pitanje što on zapravo proizvodi? Koliko je taj proizvod koristan nekoj društvenoj većini? Elitni auto koji se sigurno neće proizvoditi u serijskoj proizvodnji.

Drugo je pitanje hoće li dostaviti ono što obećava ili će mu se opet zažmiriti na jedno oko kao što mu se zažmirilo na homologaciju Nevere. Robotaksiji moraju biti na zagrebačkim ulicama do 2024. godine. Sumnjamo da će se to dogoditi. I da se dogodi, to bi značilo jedan ogromni prometni kolaps na našim prometnicama da se pojavi 700 robotaksija", rekla je Peović.

"Dobili smo dvije tisuće radnih mjesta", replicirao je voditelj Stanković dodavši da se to ne može zanemariti.

"Kojih radnih mjesta? Kad bi Mate Rimac razvijao baterije za električne autobuse, to bi za sve nas bilo puno korisnije. Ako društveno subvencioniramo nečiju proizvodnju, onda bi nam to svima trebalo ići u prilog.

Nije stvar u Mati Rimcu niti u baterijama, nego se proizvodi elitni auto za klijentelu koja spada u deset posto najbogatijih na svijetu, a oni su odgovorni za pedeset posto proizvodnje CO2 u svijetu", dodala je, između ostalog, Peović.

"Mi podržavamo investicije u našu industriju, a ne u poster boya Matu Rimca koji je balkanska Elizabeth Holmes. Znate tko je ona bila? To vam je ultimativna svjetska prevarantica koja je osuđena prije par dana", rekla je.

Profesor Horvatić za Index: Moja iskustva s Rimac Automobilima su pozitivna

Obratili smo se izv. prof. dr. sc. Davoru Horvatiću sa Zavoda za teorijsku fiziku čestica i polja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, osobi koja ima iskustvo suradnje s tvrtkom Rimac Automobili.

"Mislim da je bitno napraviti distinkciju između Rimac Automobila i Mate Rimca jer Rimac Automobili imaju veliki broj zaposlenih i više raznih odjela. Tvrtka među svojim zaposlenicima ima studente i doktorande PMF-a u Zagrebu, što je glavni most suradnje.

Također, postoji interes za stručnu praksu i suradnju između institucija. Moja iskustva su izrazito pozitivna, a područje je vezano uz napredne numeričke metode i simulacije. Dodatno, vodio sam par okruglih stolova na danu karijera PMF-a, gdje su gosti bili zaposlenici Rimac Automobila, a o znanstvenoj i tehničkoj potkovanosti kadra mogu reći sve najbolje", rekao je.

"Najveće blago Rimac Automobila je skupljeno u procesu razvoja"

Govori nam da su Concept One i Nevera "show case" platforme, dok je pravo blago u R&D-ju. Pojasnio je na što misli.

"Show case platforme ili demonstracijske platforme služe za demonstraciju raznih tehnologija. R&D jest skraćenica od izraza research and development, dakle - istraživanje i razvoj. Skupiti znanje i sposobnost za razvoj tehnološki naprednog proizvoda nije lagana stvar. Svaka napredna tehnologija traži puno ulaganja, kvalitetnog kadra i vremena.

Pogledajte npr. SpaceX koliko su smanjili trošak lansiranja tereta, a to nije jedina djelatnost kojom se bave. Tako i u slučaju Rimac Automobila, sigurno je najveće blago sve znanje i iskustvo skupljeno u procesu razvoja.

Često u znanosti kažemo da je napredak moguć jer stojimo na leđima divova. Možemo vidjeti dalje i možemo spoznati više jer gradimo na iskustvu i znanju znanstvenika koji su nam utrli put. Put do izuma ili otkrića nije pravocrtan, nego je više nalik labirintu i kad imate dobar mentorski rad, kvalitetan kadar i metodologiju, onda razvoj ide puno brže nego kad stalno krećete od nule", govori.

"Rade izvrstan posao u razvoju komponenti"

Peović je rekla da elitni automobil nije koristan većini, ali i izrazila sumnju da će robotaksiji biti na zagrebačkim ulicama do 2024. godine. Što on kao osoba u znanosti misli o ovim projektima, dakle, Rimčevoj proizvodnji automobila, ali i projektu robotaksija?

"Kako sam napomenuo, Concept One i Nevera su platforme za demonstraciju tehnologije i naravno da neće biti koristan većini. Većini koristi tehnološki razvoj komponenti, robusnih i kvalitetnih baterija, učinkovitih elektromotora itd.

Osobno mislim da rade izvrstan posao u razvoju komponenti i poznajem zaposlenike koji su vrhunski stručnjaci u svom području. Dio doktoranada PMF-a, koji su sada zaposlenici Rimac Automobila, došao je ne samo s doktoratom iz matematike ili fizike nego i prestižnim nagradama za znanstveni rad vezanim uz područje doktorata.

Hoće li ili neće biti robotaksija, meni je manje bitno. Ono što znam o tom području je da su jedine prepreke ljudski vozači. Dakle, da se promet automatizira danas, sve bi išlo vjerojatno s manjim brojem gužvi i nesreća nego kad imate ljude u automobilima.

Zgodno je napomenuti interdisciplinarnost znanosti, npr. matematika koja se koristi u kvantnoj teoriji polja i specijalnoj relativnosti, izuzetno je korisna za upravljanje i navigaciju vozilima.

Presjek znanja koje ima PMF i FER konkurentan je na svjetskom nivou i ne koriste ga samo Rimac Automobili. Za mene robotaksiji nisu ništa novo, egzotično ili upitno, već samo tehničko i više političko pitanje", rekao je.

"Trpati Matu Rimca i Elizabeth Holmes u istu rečenicu je besmisleno"

Peović je rekla i da je Rimac "poster boy, balkanska Elizabeth Holmes, ultimativna svjetska prevara".

"Trpati Matu Rimca i Elizabeth Holmes u istu rečenicu je besmisleno i čisti ad hominem napad. Rimac Automobili imaju dokazanu i testiranu tehnologiju, testirana vozila itd. Ne postoji nikakva paralela između Theranosa i Rimac Automobila.

Izjava mi sliči na jeftino skupljanje političkih bodova i miješanje stvari koje se ne bi trebale miješati. Kad odgovaram na pitanja, komentiram isključivo tehnologiju i znanje koje se razvija, u to sam imao uvid i o tome mogu govoriti. Da je Peović vidjela kvalitetu kadra i sinergiju koja se nalazi na jednom mjestu, ne bi imala nikakvu podlogu iznositi te tvrdnje", rekao je Horvatić.

"Sve je manja prirodoslovna pismenost"

U statusu koji je napisao na društvenoj mreži stoji da je procijep između soft i hard znanosti sve veći.

"Tu mislim na sve manju prirodoslovnu pismenost i set alata koje dobivamo u temeljnoj STEM edukaciji. Način na koji se govorilo o tehnologijama koje su Rimac Automobili razvili ponukao me na gornju izjavu jer mi nikako nije bilo jasno kako se može tako komentirati nešto što bi trebalo biti jasno i djetetu koje je odslušalo tehnički i fiziku na razini osnovne škole.

Važno je naglasiti da je bitno imati opću kulturu iz raznih područja, nema više ili manje važnih struka. Danas je ključna riječ u znanosti interdisciplinarnost. Ako o nekoj stvari ne znamo ništa, ne krećemo s napadom, nego s proučavanjem i razumijevanjem", kaže.

Kako kao osoba iz znanosti gleda na to što etiketiraju oni koji ne djeluju u toj domeni?

"Teško pitanje, fizika i matematika uvijek su se smatrale prestižnim i teškim strukama. Kad gledate da je manje od jedan posto generacije učenika u mogućnosti završiti studijske programe na, reći ću kolokvijalno nazive, PMF-u, FER-u ili Strojarstvu, to dovoljno govori da nismo tako česta pojava.

Fizičare danas dosta gledaju kroz prizmu serije Teorija velikog praska, no istina je podosta drugačija. Činjenica je da imamo specifičan set vještina i da nas zbog toga poslodavci dosta cijene, a sad, kako nas se etiketira, manje je bitno. Ono što je bitno jest da imamo priliku raditi posao koji volimo i da imamo mogućnost gurati tehnologiju dalje na opću dobrobit", rekao je izv. prof. dr. sc. Davor Horvatić.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Pročitajte više