SUŠNO razdoblje značajno je utjecalo na vodostaj rijeka i jezera diljem Hrvatske. Posljedice suše moguće je vidjeti i diljem Europe, u Italiji i Njemačkoj, gdje se bilježe povijesno niski vodostaji rijeka Po i Rajne.
Lipanj i srpanj ove godine su u Hrvatskoj okarakterizirani kao sušni i vrlo sušni, a prate ih povijesno niski vodostaji rijeka. Presušila je i rijeka Vuka u Vukovaru, a Sava u Slavonskom brodu je na svega nekoliko centimetara od povijesno najnižeg vodostaja.
Vodostaj rijeke Save u Zagrebu samo je 40 centimetara viši u odnosu na najniži zabilježeni otkako je mjerenja. Suša pogađa i potoke pa je, primjerice, potok Vrapčak u Zagrebu potpuno presušio. Na Bundeku je na Malom jezeru ostalo tek nekoliko centimetara vode, a na pojedinim je dijelovima vidljivo i dno. Što se tiče Velikog jezera, i ono je gotovo presušilo.
U Osijeku povijesni minimum vodostaja
Na rijeci Dravi u Osijeku u četvrtak poslijepodne izmjeren je povijesni minimum vodostaja od minus 170 centimetara, a mjerenja se provode od 1827. godine. Izjavio je to generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u središnjem Dnevniku HTV-a uz napomenu da je prethodni minimum od minus 168 centimetara zabilježen 2003. godine.
Iako je najavio oborine, one neće bitno pomoći u oporavljanju vodostaja.
"Računamo da će se i nadalje nastaviti trend iznimno niskih vodostaja, ne samo na Dravi nego i na Savi, gdje je stanje približilo 15 do 20 centimetara do povijesnog minimuma u srednjem toku. Također, Dunav je na 30-ak centimetara od povijesnog minimuma", kazao je direktor Hrvatskih voda.
Oborine će u određenoj mjeri pomoći vodoopskrbi i poljoprivredi, ali plovnosti rijeka neće. Komercijalna plovidba rijekom Dravom više nije moguća, a na Dunavu je težina tereta ograničena. Plovni put na Dunavu trebao bi imati 250 centimetara dubine, a sada iznosi 160 centimetara, pa brodovi moraju za polovicu smanjiti količinu tereta kako se ne bi nasukali, kazao je.
Suša u podzemlju
DHMZ je objavio priopćenje u kojem upozorava na još jedan velik problem - sušu u podzemnim vodama. U nastavku ga prenosimo:
"Podzemne vode predstavljaju jedan o najvažnijih prirodnih resursa, a njihovu važnost u Hrvatskoj najbolje ilustrira činjenica da čak 83 % vode za javnu vodoopskrbu (podatak iz 2020. godine) dolazi iz podzemnih voda. Nažalost, aktualna suša čije su posljedice najvidljivije na biljkama i niskim vodostajima rijeka, vidljive su i na razinama podzemnih voda koje zbog svoje zaštićenosti i kvalitete predstavljaju najbolji izvor vode za piće.
Kvaliteta i količina podzemnih vode prati se pijezometarskim bušotinama (odnosno zdencima malog promjera) na kojima se mjeri razina podzemnih voda, a DHMZ kroz mrežu 703 hidrološke postaje podzemnih voda istražuje, analizira i prati ovaj nezamjenjiv i dragocjeni resurs.
Povijesni minimum
Šest hidroloških postaja podzemnih voda, dvije uz rijeku Savu, u okolici Zagreba (Borovje, Mičevec) te četiri postaje uz rijeku Dravu (Repaš, Gornja Šuma, Gornji Miholjac, Čađavica), ukazuju na opadanje razine podzemnih voda tijekom lipnja i srpnja 2022. te sugeriraju kako će se taj trend nastaviti i u mjesecima koji dolaze.
Na hidrološkoj postaji podzemnih voda Gornji Miholjac (Drava) već su u lipnju zabilježeni novi apsolutni minimumi razine podzemne vode (RPV). Dosadašnji apsolutni minimum bio je 103,08 m n.m. izmjeren 6. 12. 1990. Tijekom mjeseca lipnja 2022. je izmjerena RPV od 103,07 m n.m., a tijekom srpnja 102,84 m n.m. To ukazuje da je apsolutni minimum RPV niži za 24 cm te se očekuje, obzirom na aktualne sušne prilike, da će nastaviti padati.
Razine podzemnih voda na sva četiri dravska pijezometra bile su ispod mjesečnih srpanjskih minimuma za referentno razdoblje 1991. - 2020. i to 12 cm na Repašu, 13 cm na Gornjoj Šumi, 57 cm na Gornjem Miholjcu i 37 cm na Čađavici (na njoj je i u lipnju RPV bila ispod prosječnih lipanjskih).
Na Borovju je izmjerena RPV 2 cm niža od mjesečnog minimuma za referentno razdoblje 1991. – 2020. s vjerojatnim nastavkom opadanja. Važno je istaknuti da je na svim ovdje prikazanim hidrološkim postajama (izuzev Mičevca) tijekom srpnja 2022. izmjerena razina podzemnih voda ispod mjesečnih minimuma razdoblja 1991. - 2020.
"Iako nevidljiva, ništa manje zanemariva suša"
Podzemne vode u inertnim aluvijalnim vodonosnicima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske (tj. oko Save i sjeverno od nje) primarno ovise o podzemnom dotoku, površinskim vodama koje već dulje vrijeme bilježe minimume i o oborinama. U njima se suša duže razvija, ali i duže traje zbog sporijeg tečenja podzemljem. Minimumi podzemnih voda u tom dijelu Hrvatske bilježeni su uglavnom krajem ljeta i tijekom jeseni.
No, prikupljeni podaci za lipanj i srpanj 2022. pokazuju kako se suša razvija, ne samo na površini, nego i u podzemlju. Iako nevidljiva, ništa manje zanemariva."