OLUJA

Džanko: Nitko iz bivše JNA ne bi mogao zapovijedati Dalmatincima, samo Gotovina

Foto: FAH/Reuters

GENERAL bojnik Luka Džanko jedan je od vojnih zapovjednika koji su imali važnu ulogu u vojno-redarstvenoj akciji Oluja, kojom je Hrvatska stavila pod kontrolu veći dio međunarodno priznatog teritorija države.

U povodu 26. godišnjice Oluje general Džanko se za Index prisjetio kako je došlo do toga da u akciji sudjeluje i Zborno područje Bjelovar, kojim je zapovijedao.

Kako je došlo do uključivanja Zbornog područja Bjelovar u zadnji trenutak

"Moje Zborno područje Bjelovar nije isprva bilo uključeno u Oluju. Budući da je došlo do problema na Banovini, gdje je zapovijedao pokojni general Ivan Basarac, predsjednik Tuđman je donio zapovijed da se tamo pošalje generala Petra Stipetića kako bi se situacija brzo popravila. Tada smo zaključili da bi se i što brže trebalo uključiti i Zborno područje Bjelovar. Naš zadatak je bio pomoći da se operacija izvede u skladu s onime što je planirano", prisjeća se Džanko.

Kaže da njegovi vojnici nisu mirno sjedili ni kad su bili pričuva.

"Izviđali smo pravac prema Savi, prema Hrvatskoj Kostajnici. Moji izvidnici su primijetili da neprijatelj tamo ima slabosti i da bi uz forsiranje rijeke - što je vrlo rizičan potez - mogli probiti njihovu liniju obrane. Krenuli smo u pripremanje terena i javili se generalu Stipetiću, koji se onda javio generalu Pavlu Miljavcu, koji se složio s idejom da se u Oluju uključi u moje Zborno područje. I tako smo odjednom sudjelovali u Oluji", kaže Džanko.

Prošao mnoga ratišta od 1991. do 1995.

On je u kolovozu 1995. bio više nego iskusan ratni zapovjednik.

Luka Džanko je rođen 23. kolovoza 1945. u Perkoviću kod Šibenika. U Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) imao je čin potpukovnika, a 1991. je napustio JNA i pridružio se Oružanim snagama Republike Hrvatske (HV). U kolovozu 1991. postavljen je za prvog zapovjednika Južnog bojišta i pod njegovim vodstvom je uspješno obranjena dolina Neretve od prodora srpskih snaga, posebice u Ploče i Metković. 

U travnju 1992. godine na čelo zapovjedništva Južnog bojišta postavljen je general Janko Bobetko, a Džanko je postavljen za jednog od njegovih najbližih pomoćnika, a nakon toga postaje zamjenik zapovjednika "Operativne zone Split", generala Ante Gotovine. Sudjelovao je u pripremi Operacije Maslenica, a nakon toga je postavljen za zapovjednika Zbornog područja Bjelovar. Sudjelovao je u Bljesku.

I to ga je sve dovelo do kolovoza 1995., kada njegovi vojnici napadaju neprijateljske položaje u Hrvatskoj Kostajnici.

"Mojim vojnicima bilo je lako zapovijedati, sve su razumjeli"

"Iznenadili smo neprijatelja našim napadom. Oni su pomislili da je to glavni pravac napada, a ne preko Knina. Moji vojnici su preplivali rijeku Savu i to ih je šokiralo. Mi smo tada izašli na međunarodno priznate hrvatske granice. To je sljedeći dan na televiziji rekao i general Červenko u svojem prvom obraćanju nakon početka Oluje", kaže general Džanko.

Posebno je pun riječi pohvale za svoje vojnike.

"Ja sam Dalmatinac i kod Dalmatinaca je uvijek neka galama, sve se mora tri puta reći. Kada sam došao zapovijedati u Bjelovar, iznenadio sam se kako su ti ljudi smireni. Čakovec, Bjelovar… to je tako smiren narod. Njima kad kažete nešto, dovoljno je reći jednom i oni će to napraviti. Na početku sam sve ponavljao tri puta dok me nisu pitali zašto to činim. 'Razumjeli smo da trebamo ići od točke A do točke B', rekao mi je jedan od njih. Njima je bilo lako zapovijedati i ostvariti ciljeve jer su se prema svemu odnosili maksimalno odgovorno. Moji vojnici iz Zbornog područja Bjelovar su odradili težak posao na lagan način", kaže general za Index.

Džanko ne dvoji tko je imao najteži zadatak u Oluji.

"Najveći posao u Oluji su napravile Četvrta i Sedma gardijska brigada. Oni su udarili na Knin. Mi smo već bili iznad na granici, Knin je pao i neprijatelj se uspaničio, pa je krenula bježanija", kaže.

"Gotovina je bio otresit i pravičan"

Džanko je dvije godine bio zamjenik generala Ante Gotovine. Pitali smo ga kakav je Gotovina bio zapovjednik.

"S njim je bilo jako lijepo surađivati. Bio je normalan čovjek, a otresit zapovjednik. Donio je mnogo svojeg iskustva iz Legije stranaca u toj situaciji. U ono vrijeme u Dalmaciji nijedan zapovjednik iz bivše JNA ne bi mogao uspješno zapovijedati našim Dalmatincima. Gotovina je to umio. Bio je otresit, pravičan, korektan, uporan. Odmah je znao presjeći kad nešto ne valja", kaže Džanko o svom ratnom drugu.

Iz današnje perspektive Džanko na rat ne gleda kao na dane slave.

"Teško je prisjećati se što se sve dogodilo s obje strane. Ali ne treba zaboraviti tko je počeo. Prvi je nastradao hrvatski čovjek. Ja sam rodom iz Perkovića kod Šibenika, znam kako je počeo rat. Žao mi je ljudi koji su otišli, no njih su tamo odveli njihovi lideri, koji su bili vinovnici zločina. A bilo je zločina i s naše strane", kaže Džanko.

Ističe da su rođene generacije koje nisu doživjele rat i da je to dobro.

"Danas imamo druge probleme. Ljude ne zanima što je bilo u ratu prije 30 godina. I moj sin je otišao raditi u Irsku. Ljudi danas žele normalan život", smatra general i dodaje da je to Gotovina najbolje rekao: "Rat je gotov, okrenimo se budućnosti."

Prijepori oko obilježavanja Oluje

Što se tiče sramne činjenice da nije pozvan na ovogodišnje obilježavanje Oluje, Džanko kaže da se nada kako će doći sljedeće godine.

"Vidimo da je zbrka oko organizacije obilježavanja godišnjice Oluje. Ministar branitelja je očito snažno angažiran na Banovini, preopterećen je. Ministarstvo branitelja nije položilo ispit u vezi organizacije Dana pobjede u Kninu. I vidim da je predsjednik Republike najavio da će on od sljedeće godine preuzeti organizaciju. To je bolje, važno je da postoji vertikala", zaključuje Džanko.

Pročitajte više

 

Pročitajte više