GUVERNER Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je u subotu da bi rate kredita građanima s dugoročnim kreditima, odobrenima uz varijabilne kamatne stope, mogle rasti od 10 do čak 20 posto, ali je dodao i da je to vrlo malo vjerojatan scenarij.
"Razborite politike kreditiranja važne su jer pridonose stabilnosti tržišta i financijskog sustava, kao i zaštiti samih dužnika, čak i ako ne mogu same zaustaviti napuhivanje cjenovnog balona. Velik dio ovog razgovora posvećen je inflaciji i očekivanjima u pogledu rasta kamatnih stopa.
Taj će preokret najvjerojatnije biti polagan, ali ne može se potpuno isključiti mogućnost da stope rastu brže. Stoga i dužnici s dugoročnim kreditima, odobrenima uz varijabilne kamatne stope, trebaju biti spremni za još uvijek ipak malo vjerojatan scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak 20 posto", kazao je Vujčić.
Plenković tražio objašnjenje
Njegovu izjavu nije najbolje prihvatio predsjednik vlade Andrej Plenković koji mu je poručio da bi trebao objasniti što je točno mislio.
"U ovom trenutku je to malo vjerojatna opcija, ali trebaju ljudi biti svjesni i toga rizika", kaže Vujčić, prenosi N1.
"Ovo je tema o kojoj pričamo od 2015. godine. Tada smo s bankama razgovarali da počnu nuditi ljudima niže kamatne stope, da fiksiraju varijabilne kamatne stope. Došli smo u situaciju da su varijabilne pale na nekih 38 posto danas. Stambeni krediti, većina ih ima zaštitu za cijelo razdoblje. Ranjivost stanovništva puno je manja nego što je bila prije pet-šest godina", pojasnio je guverner.
"Prosječno dospijeće stambenog kredita koji se danas daje je 21 godina. Ako imate zaštitu, što većina ima, kada i ako kamatne stope krenu rastu, rata kredita mogla bi rasti 4.5 posto", kaže i ponavlja da ljudi trebaju uvijek biti svjesni rizika.
"To je neki najcrnji scenarij. Ako bi se i realizirao rast od 20 posto, odnosio bi se na manju grupu potrošača", rekao je.
"Nema mjesta panici"
Guverner HNB-a Boris Vujčić gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a rekao je kako nema mjesta panici.
"Radi se o nečemu o čemu pričamo već šest godina, od 2015. godine, a to je da sada imamo rekordno niske kamatne stope. Monetarna politika ima najmanje kamatne stope u povijesti, Europska središnja banka čak negativne i kažemo da će se u jednom trenutku ta politika normalizirati i lagano će te kamate početi rasti", rekao je.
Istaknuo je da su u posljednjih 5-6 godina postigli da je sa 90 posto koliko je bio udio varijabilne kamatne stope ona pala na 38 posto.
"Nitko neće osjetiti značajan rast u kratkome roku"
"Većina ljudi ima fiksnu stopu ili donekle zaštićenu 5- 10 godina fiksnu kamatnu stopu nakon koje je varijabilna. To znači da u normalnim scenarijima nitko neće osjetiti nekakav značajan rast u kratkom roku kamatnih stopa", istaknuo je.
"Upozorio sam da zbog više stope inflacije ukoliko bi ona bila duže vrijeme visoka, onda bi moglo doći do brže normalizacije monetarne politike. To bi značilo da bi u nekim slučajevima, ako imate preostalo dospijeće kredita 20 ili više godina i da nemate nikakvu zaštitu fiksne kamatne stope, onda bi 1 postotni poen rasta kamatne stope mogao povećati ratu kredita za oko 9,5 posto", kaže.
Na upit preporučuje li onima s dugoročnim kreditima uz varijabilnu stopu odlazak u banku i transferiranje u kredit s fiksnom stopom, guverner HNB-a je rekao da je to odluka svakog potrošača i da nema generalne preporuke.
Transferiranje kredita - u fiksnu kamatnu stopu
"HNB je još 2017. izdala preporuku bankama da omogući svima koji žele varijabilnu kamatnu stopu pretvoriti u fiksnu kamatnu stopu do određenog razdoblja. To je urodilo plodom jer udio varijabilnih kamatnih stopa se značajno prepolovio", kaže.
Vujčić je rekao da novi krediti koji se uzimaju danas oko 10 posto njih je čisto varijabilna kamatna stopa, a ostali su ili fiksna, a najveći dio njih je 5-10 godina fiksni što bitno smanjuje kamatni rizik za budućnost.
Regulatorne akcije, ako dođe do situacije da se krediti ne mogu vraćati
"Ako dođemo ikada u situaciju da netko neće moći otplačivati kredite onda ćemo razmisliti o regulatornim akcijama, kojima bi omogućili produljenje dospijeća kredita, ali nismo ni blizu toj situaciji", naglasio je.
O poskupljenjima
Na pitanje kako će rast cijena energenata utjecati na sve izraženiju inflaciju, guverner HNB-a rekao je da ne očekuje ništa slično onome ovome što smo vidjeli kao inflacijski pritisak ove godine.
"Energija je doprinijela sa polovicom ukupnog rasta cijena, to je najznačajniji doprinos inflaciji. Očekuje se da će se cijene energenata sljedeće godine stabilizirati ili čak blago padati. Ako bi nastavile rasti bio bi to dodatni pritisak na inflaciju, ali ne možemo očekivati u nikakvom razumnom scenariju da dođe do takvog porasta kao što smo imali ove godine, kada su s vrlo niske razine 2020. pandemijske cijene se vratile na nekakve normalne razine. Ne očekujem ništa slično onome što smo vidjeli kao inflacijski pritisak ove godine", rekao je Vujčić.
O prešutnom prekoračenju
"Želimo postići da se ljudima omogućimo otplatu, ako ima se smanjuje ili ukida minus na 12, a mi iz HNB-a predlažemo 24 ili 36 mjeseci ovisno koliki im je bio minus u odnosu na plaću", kaže Vujčić.
Šef Udruge banaka govorio o ovoj temi
O ovoj temi govorio je Zdenko Adrović, šef Hrvatske udruge banaka.
"Mislimo da će to biti polagano, mislim da se neće dogoditi nikakva eksplozija. Za to, naravno, postoje razlozi. Čitav niz europskih država je visoko zadužen. Sjetimo se samo duga Italije, Španjolske i drugih mediteranskih zemalja, posebno u krajnjoj liniji Hrvatska tu nije izuzetak, koje ne bi mogle baš funkcionirati u uvjetima vrlo visokih kamatnih stopa. Mi mislimo da će doći do porasta kamatnih stopa, ali to će biti postepeno, neće biti nikakve revolucije", rekao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, u razgovoru za HRT.