SDP: Novi Zakon o radu bi dozvolio da se radnicima zbog krize plaće smanje za 30%

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

NAKON dvanaestosatne rasprave o predloženim izmjenama Zakona o radu (ZOR) i o neradnoj nedjelji vladajući su ostali pri stavu kako će zakoni znatno unaprijediti radno zakonodavstvo i poziciju radnika u trgovini, a većina oporbe da se time neće povećati plaća ili prava radnika.  

Poručivši kako u Klubu SDP-a predložene izmjene i dopune ZOR-a neće podržati "ni u ludilu", Sabina Glasovac je naglasila da njime nije osnažen položaj radnika, ne radi se na smanjenju društvene nejednakosti ni na stvarnom povećanju plaća ili prava radnika.

"Suludo je da u vrijeme krize, inflacije, povećanog siromaštva i niskog standarda, umjesto da jačamo radnike i povećanje plaća, ovim zakonom omogućujemo smanjenje plaća radnicima za 30 posto", ocijenila je.

Najavila je i da će SDP podnijeti više amandmana na predložene izmjene i dopune tog zakona, među inim, da rad na određeno vrijeme može trajati najdulje godinu dana s dva ugovora, a ne tri godine s tri ugovora, kako je predloženo, da se probni rad može zahtijevati samo jednom, a ne da se i taj mehanizam zloupotrebljava i radnika "šeta" unutar istog poduzeća s jednog radnog mjesta na drugo te da je u kontinuitetu u probnom roku.

Vezano uz dopune Zakona o trgovini, Glasovac je rekla da podržavaju i namjeru da se položaj radnika poboljša, a posebice radnica, koje su diskriminirane na tržištu rada. Smatra i da slobodne nedjelje trebaju imati i žene zaposlene u pekarnicama, kioscima, zaposleni na benzinskim pumpama, turistički radnici i sl. 

Peović: Izmjene ZOR-a su kriminalne

I Katarina Peović (Klub HSS-a i RF-a) ponavljala je kako su izmjene ZOR-a "kriminalne”, da omogućavaju skidanje plaće 30 posto u izvanrednim uvjetima i rad četiri mjeseci bez odmora. Rad ne određeno vrijeme, tvrdi, neće biti smanjen, a agencijski rad će nabujati. Za dopune Zakona o trgovini koje reguliraju rad nedjeljom kazala je da će ih podržati iako smatra da "rad nedjeljom treba platiti 100, ako ne i 200 posto više".

Silvano Hrelja (Klub HNS, HSU i nezavisni) drži da je prijedlog ZOR-a mogao biti bolji da su socijalni partneri imali više volje, želje i motiva. Sindikati su pitanje dodataka za noćni, prekovremeni, rad blagdanom mogli lako riješiti, mogli su predložiti opći kolektivni ugovor, "no nema volje, želje i motiva". Za odredbu da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru mogu za sebe urediti određena povoljnija materijalna prava Hrelja kaže da bi mogla pasti na Ustavnom sudu. 

Željko Pavić (Klub Socijaldemokrati) rekao je da će prihvatiti prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, a u Zakonu o trgovini slažu se i da je bolje da se radi 16 nedjelja u godini umjesto dosadašnjih 26, koliko su radnici do sada mogli raditi. No, kako jedan dio zastupnika njihova kluba smatra da bi bilo dobro da se potpuno ukine rad nedjeljom, o tome će još razgovarati pa donijeti odluku kako će glasati. Vezano uz ZOR upozorio je na probleme oko velikog broja ugovora na određeno vrijeme, rad preko agencija te na platformski rad i sl.

Burić: Značajan iskorak i unaprjeđenje radnog zakonodavstva

Tijekom pojedinačne rasprave vladajući su isticali da je izmjena i dopuna Zakona o trgovini kompromisan zakon, ali je i pomak naprijed, dok je većina oporbe upozoravala na težak položaj žena koje većinom rade u trgovinama, da žene i muškarci nisu jednako plaćeni za isti posao, da se HDZ izmjenama ZOR-a prema radnicima ponaša kao prema potrošnoj robi i sl.

Majda Burić (HDZ) rekla je da taj paket zakona predstavlja značajan iskorak i unaprjeđenje radnog zakonodavstva koje će dalje utjecati na poticanje rada, zapošljavanja, rast plaća te dugoročno i rast mirovina. Istaknula je da će utjecati na bolji socioekonomski položaj radnika, ali prije svega radnica koje rade u trgovini, kao i svih onih koji rade nedjeljom. 

I Marin Miletić (Klub Mosta) složio se da su ta dva zakonska prijedloga korak naprijed (ZOR i Zakon o trgovini), "ali se već sada vidi da je propuštena prilika da se bude u potpunosti pravedan prema zaposlenicima i poslodavcima". Vezano uz radne nedjelje, ponovio je kako zaposlenici trebaju sami birati hoće li raditi nedjeljom ili ne, bez da budu kažnjeni za ono što odluče.

Pročitajte više

 

Pročitajte više