Hoće li vam roboti ukrasti posao?

Foto: Shutterstock

SVAKO novo doba nosi nove strahove, ali svi ti strahovi su nalik onima iz prošlih doba. Tako je ne toliko davno u povijesnim terminima postojao dosta jak otpor prema električnoj energiji i automobilima, prije toga prema parnom stroju, a prije njega prema tiskarskom stroju. Lako je zamisliti ljude ranog brončanog doba kako se protive zamjeni kamenog oruđa brončanim. I tako od prvih dana civilizacije. Nove tehnike i tehnologije uvijek stvaraju skepsu i otpor. 

To je razumljivo jer su nove tehnologije uvijek disruptivne, uvijek mijenjanju stari način funkcioniranja stvari, stare prakse i stare navike. Novo je nepoznanica, a sama nesigurnost zbog nepoznanice je dovoljan razlog za skepsu i otpor prema novome.

Hoće li ljudski rad biti nepotreban?

Jedna od novijih promjena s kojom će se ljudi morati suočiti je robotizacija, tj. uvođenje robota u poslovne procese. Predviđa se da će roboti zamijeniti velik broj poslova koje danas obavljaju ljudi, a u tom procesu nastaje strah da će roboti raditi sve, a ljudski rad će biti nepotreban. 

Znanstvenici i ekonomisti su podijeljeni oko toga hoće li robotizacija imati većinom pozitivne ili većinom negativne efekte na društvo. Najugroženiji su niskokvalificirani radnici koji obavljaju repetitivne poslove niske razine kreativnosti, koje roboti mogu obavljati brže, efikasnije i jeftinije. To bi moglo dovesti do masovnih otpuštanja radnika u trgovini, ugostiteljstvu, prijevozu, građevinarstvu, skladištenju i administraciji. Krajnji efekt će biti visoke stope nezaposlenosti i rast nejednakosti.

Socijalna država će se morati pobrinuti za te ljude, a kako su socijalni izdaci već sada glavni trošak državnih proračuna, da bi se pokrili novi troškovi, morat će se podizati porezi, što će smanjiti dohotke i onima čiji posao nije nestao usred robotizacije. 

Nije nezaposlenost posljedica robotizacije

Događa li se to u državama koje imaju najviše robota ili je to tek nešto što nas čeka za nekoliko desetaka godina?

Popis država koje imaju najviše industrijskih robota na 10.000 radnika sugerira da se strahovi o robotizaciji još nisu obistinili. Države s najviše robota su: Singapur (918 robota na 10.000 radnika), Južna Koreja (868), Japan (364) i Njemačka (346). Stope nezaposlenosti u tim državama se kreću od 2.40% u Japanu do 4% u Južnoj Koreji. SAD je s 228 robota na 10.000 radnika tek 8. najrobotiziranija ekonomija na svijetu, a stopa nezaposlenosti iznosi 3.67%.

Kina se ubrzano robotizira i istodobno održava relativno nisku nezaposlenost od oko 5%. Od 18 najrobotiziranijih država na svijetu, tek četiri imaju stopu nezaposlenosti iznad 6%, koja bi se mogla smatrati problematičnom. To su Španjolska (nezaposlenost 14.10%), Italija (9.95 %), Francuska (8.41%) i Švedska (6.83%). Ni u jednoj od te četiri države izvor nezaposlenosti nije robotizacija, nego strukturni gospodarski i socijalni problemi.

Primjerice, u Italiji je najviše robota smješteno na industrijaliziranom sjeveru države, a nezaposlenost proizlazi uglavnom iz južnih regija. Da je trenutno nezaposlenost posljedica robotizacije, a ne strukturnih gospodarskih problema, onda bi sjever Italije bio taj koji ima problem nezaposlenosti, a ne jug.

Izvor: IFR (International Federation of Robotics), Svjetska banka

Na razini cijelog svijeta postoji 113 industrijskih robota na 10.000 radnika, a države koje imaju više robota su velikom većinom države koje nemaju problem visoke nezaposlenosti. Upravo suprotno, u većini tih država postoji problem manjka radnika, i to baš niskokvalificiranih radnika koji bi, prema teoriji onih koji upozoravaju na to da će roboti dovesti do visoke nezaposlenosti među niskokvalificiranom radnom snagom, trebali biti najugroženiji. To se, bar za sada, ne događa. 

Stopu nezaposlenosti još uvijek primarno određuju gospodarska struktura i tradicionalne ekonomske zakonitosti. Stručnjaci su podijeljeni oko toga hoće li rast broja robota dovesti do velikog rasta nezaposlenosti, ali za sada se to ne događa i nema naznaka da će se u skorije vrijeme događati. 

Sve što podiže produktivnost rada podiže i plaće, pa tako i robotizacija

Druga strana, koja robotizaciju smatra dugoročno pozitivnom, smatra da neće biti ozbiljnijeg rasta nezaposlenosti, nego će roboti pojednostaviti i poboljšati ljudski rad, tj. podići produktivnost ljudskog rada. Ekonomskim rječnikom, proces robotizacije je samo proces daljnjeg oplemenjivanja ljudskog rada kapitalom, što za efekt ima dugoročni rast plaća jer je rast plaća dugoročno određen primarno produktivnošću rada. Sve što podiže produktivnost rada podiže i plaće, pa tako i robotizacija.

I mehanizacija poljoprivrede s traktorima i kombajnima je drastično smanjila potrebu za ljudskim radom u poljoprivredi, pa su se radnici prebacili u industriju.

Povećanje efikasnosti strojeva i proizvodnih procesa je drastično smanjilo potrebu za ljudskim radom u industriji, pa su nastali poslovi u uslužnim djelatnostima, gdje danas radi većina ljudi u razvijenim državama. Svaki tehnološki napredak i novi stroj su smanjivali potrebu za ljudskim radom u određenoj grani gospodarstva, ali su se paralelno s tim stvarali novi poslovi u drugim sektorima. U skladištenju i prijevozu su velik dio poslova ukinuli viličari (strojevi) te kontejneri i palete. Za posao skladištenja i slaganja robe za prijevoz, u kojem je nekada trebalo nekoliko desetaka ljudi, danas treba puno manje. Nove tehnologije skoro uvijek smanjuju broj radnika za obavljanje određenog posla, ali paralelno je uvijek nastajala potreba za drugim poslovima. 

Postoji period prilagodbe u kojem se može očekivati određeni rast nezaposlenosti, ali ako je suditi prema prošlim tehnološkim šokovima, dugoročno se ipak tržište rada stabilizira.

Ne nastaje nezaposlenost zbog tehnologije

Nezaposlenost je problem koji nastaje iz strukturnih ekonomskih problema, a ne iz tehnologije. Bitno je i gospodarsko okruženje u određenoj državi jer, ako je teško pokrenuti nove poslove, nove industrije i nove metode rada, onda nezaposlenost može nastati usred tehnoloških problema, ali to nije "krivnja" same tehnologije, nego nefleksibilnih ekonomskih politika koje sprječavaju nastanak novih industrija. Proces nestanka starih industrija, starih poslova i starih metoda poslovanja uz istodobno nastajanje novih industrija, novih poslova i novih metoda poslovanja se stalno odvija. Ta "kreativna destrukcija" je sastavni dio ekonomskih tokova, a njeno narušavanje dovodi samo do novih strukturnih problema i nezaposlenosti. 

Hrvatska s 19 robota na 10.000 radnika dobrano zaostaje za ostatkom svijeta. Trenutno se proces robotizacije primarno odnosi na automobilsku i elektroničku industriju, koje su nerazvijene u Hrvatskoj. No robotizacija se sve više širi i u druge sektore, kao što je prehrambeno-prerađivačka industrija, koja dominira u Hrvatskoj. 

Gospodarstvo Hrvatske i ekonomske politike se trebaju što prije uključiti u već započeti proces robotizacije, inače će zaostati za ostatkom svijeta.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Pročitajte više

 

Pročitajte više