Ambulante pune ljudi s psihičkim problemima. Liječnici za Index: Ljudi masovno pate

Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

ORDINACIJE liječnika obiteljske medicine, kao i Klinika za psihijatriju Vrapče, u posljednjih godinu dana svakodnevno su pune pacijenata koji se teško nose sa stresom uzrokovanim pandemijom koronavirusa i još dodatno potresom (što se odnosi na stanovnike Zagreba i Zagrebačke županije te Sisačko-moslavačke, gdje je strah od potresa uzrokovao stanovnicima brojne psihičke probleme). Istovremeno u Poliklinici za zaštitu djece i mladih za godinu dana očekuju znatno povećanje djece koja će razviti PTSP.

Ines Balint, liječnica obiteljske medicine, u razgovoru za Index rekla je da u posljednjih godinu dana ona i njeni kolege imaju sve više pacijenata koji pate od depresije, anksioznosti i PTSP-a.

Liječnica obiteljske medicine: Kao točka na i, situacija se drastično pogoršala s potresom

"Imamo porast broja pacijenata sa psihičkim poteškoćama. Prvi razlog je sama pandemija koja je dovela do drugačijeg načina života od ustaljenoga, rad od kuće, škola od kuće, jedno kućanstvo bi imalo jedno računalo pa je sve to izazivalo nelagodu i poremetilo funkcioniranje u obitelji. S druge strane, mnogi su se suočili s gubitkom posla i smanjenjem plaće, to je uzrokovalo brojne psihičke smetnje, a kao točka na i, situacija se drastično pogoršala s potresom. Strah od potresa je zaista velik, pogotovo ovdje, na području Zagreba i Zagrebačke županije, te na području Sisačko-moslavačke županije", kazala je za Index dr. Balint.

Navodi kako su ordinacije obiteljskih liječnika pune građana koji ih mole da im se pomogne.

"Kažu nam da ne mogu normalno funkcionirati, oni koji su imali akutnu i kratkotrajnu reakciju, u razdoblju od 30 do 60 dana, uzimaju anksiolitike, dok onima kod kojih to teško psihičko stanje dulje traje - kod njih nije riječ o akutnoj reakciji na stres, već o dubljem problemu - već uvodimo i antidepresive. Trebalo bi se, a i smatram da bi se moglo i moralo, nešto poduzeti na nacionalnoj razini, a ne da je sve na psihijatrima i liječnicima obiteljske medicine. Psihološka pomoć je potrebna i nekim učenicima i radnicima, država bi morala naći način i modalitet kako olakšati silni burn out koji se ljudima svakodnevno događa", rekla je za Index dr. Balint.

Ravnateljica Vrapča: Puno ljudi pati od depresije, anksioznosti, nesanice i ovisnosti o drogama

Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče dr. Petrana Brečić za Index je također potvrdila povećanje broja dolazaka pacijenata u dnevnu bolnicu, i to najviše zbog depresivnih i anksioznih poremećaja.

"Došlo je do porasta broja pacijenata uslijed krize i potresa. Imamo veliki porast od čak 25 posto onih koji dolaze u dnevnu bolnicu zbog problema s depresijom, anksioznošću, nesanicom i liječenjem ovisnosti od novih stimulativnih droga. I zaista je puno onih koji su u posljednjih godinu dana počeli patiti od nesanice zbog svega što se događalo", kazala nam je dr. Petrana Brečić.

Prof. Buljan Flander: Za godinu dana očekujemo velik broj djece s PTSP-om

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih, prof. dr. Gordana Buljan Flander, u razgovoru za Index govorila je o velikom istraživanju koje provode među učenicima osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba, kao i načinima na koje pomažu djeci i mladima da lakše prebrode ova teška i izazovna vremena. Ona je klinička psihologinja i psihoterapeutkinja te je ujedno i predsjednica Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba.

"Mi ćemo za godinu dana imati velik broj djece s izraženim PTSP-om, stoga smo na vrijeme poduzeli određene korake kako bismo svima olakšali", kazala je za Index prof. dr. Buljan Flander.

Pravo na skrb o mentalnom zdravlju pravo je, navodi, svakog djeteta i odrasle osobe, a briga o mentalnom zdravlju prioritet vremena u kojem živimo. Među onima koji su najranjiviji ističu se, kaže, upravo djeca i mladi, koji tek grade svoje vještine suočavanja sa životnim izazovima i još nemaju potrebno životno iskustvo.

"Kako ni roditelji nisu imuni na sadašnja zbivanja pandemije i potresa, koja su ostavila i one oku nevidljive posljedice, roditeljska nastojanja da djeci pruže stabilnost i podršku u ovim nepredvidivim vremenima mogu biti otežana i bitkama koje sami vode. Više nego ikada prije roditeljima je potrebno učiniti dostupnom podršku koja može osnažiti njih te time doprinijeti jačanju otpornosti djece i mladih, ali i pomoći u prepoznavanju teškoća koje imaju njihova djeca. Kako bi se pravovremeno pružila podrška djeci i mladima kojima je u suočavanju s izazovima pandemije i potresa ona potrebna, početkom veljače Grad Zagreb u suradnji sa stručnjacima Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba i svih osnovnih i srednjih škola u Zagrebu omogućio je roditeljima aplikaciju koja im daje brz i jednostavan uvid u mentalno zdravlje njihove djece", kazala je za Index prof. dr. Buljan Flander.

Klikom na poveznicu koju je roditeljima dostavio razrednik ili učitelj njihovog djeteta roditeljima je, navodi, omogućeno ispunjavanje posebno odabranih i prilagođenih upitnika koji sadrže pitanja o djetetovim emocijama i ponašanju u proteklom periodu. Neposredno po ispunjavanju upitnika roditeljima se e-poštom dostavlja povratna informacija o potrebama djeteta s preporukom kome se obratiti za pomoć ako je ona potrebna.

"Dosad provedena istraživanja pokazuju da su mnogi od nas duboko pogođeni"

Podaci koje roditelji tako podijele anonimni su, ističe Buljan Flander, povjerljivi, a roditelji se ispunjavanjem ne obvezuju ni na kakve daljnje postupke.

"Ukupni podaci (bez podataka o pojedinom djetetu) dobiveni tijekom projekta probira na mentalno zdravlje omogućit će vrijedan uvid u potrebe djece i obitelji u Gradu Zagrebu, temeljem čega će se moći oblikovati daljnji odgovor sustava zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite na potrebe djece i mladih", istaknula je psihologinja Buljan Flander.

Reakcije djece i odraslih na pandemiju covida-19 i potrese koji su nas pogodili mogu, kaže, biti vrlo različite.

"Pojedina djeca i odrasli osjećaju manju uznemirenost i bez većih teškoća se suočavaju s dnevnim izazovima. Međutim, mnogi od nas mogu biti i dublje pogođeni, što nam pokazuju i brojna dosad provedena istraživanja. Upravo je to bio poticaj za osnivanje Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba, koje okuplja zagrebačke stručnjake mentalnog zdravlja, čije je djelovanje usmjereno na jačanje psihološke otpornosti djece osnaživanjem djece, mladih i odraslih koji o njima brinu na svim razinama, uključujući obitelj, vrtiće, školu te sustave zdravstvene i socijalne skrbi", objasnila je prof. dr. Gordana Buljan Flander.

Cilj Povjerenstva dugoročno je, navodi, ojačati otpornost djece i mladih kroz jačanje kapaciteta njihove okoline, od razine obitelji sve do razine sustava obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, a ključno načelo na kojem se njegov rad temelji suradnja je između različitih struka i razina sustava, odnosno interdisciplinarna i intersektorska suradnja.

"U godinu dana napravili smo 150 publikacija namijenjenih djeci, mladima, njihovim roditeljima i stručnjacima"

U okviru različitih projekata Povjerenstva izgradnji sustava podrške djeci i mladima kontinuirano, navodi, doprinose psiholozi, psihijatri, socijalni pedagozi, socijalni radnici, kineziolozi i nastavnici, čija posvećenost i predanost omogućuju suradnju između sustava zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja.

Od osnivanja u travnju protekle godine do danas pod okriljem Povjerenstva izrađeno je, navodi, više od 150 publikacija namijenjenih djeci, mladima, njihovim roditeljima i stručnjacima, koje su javno dostupne na platformi Podrška na dlanu te dodatno dostavljene svim zagrebačkim vrtićima, školama, ustanovama socijalne skrbi i zdravstvenim ustanovama, čime je samo u Zagrebu omogućena njihova dostupnost gotovo 126.000 djece i njihovim obiteljima.

Druge aktivnosti Povjerenstva uključuju praćenje učinaka pandemije i potresa na mentalno zdravlje kroz istraživanja, osnaživanje stručnjaka i roditelja kroz niz edukacija i stručnih skupova, kao i suradnju s medijima s ciljem promicanja mentalnog zdravlja.

"Pred nama je velik zadatak koji zahtijeva suradnju svih nas koji brinemo o djeci, od roditelja, koji sada, kao i prije, nastavljaju graditi sigurno i toplo okruženje za odrastanje svoje djece, preko nastavnika, koji često predstavljaju drugu obitelj, pa sve do stručnjaka u području mentalnog zdravlja. Cilj ovog projekta probira prije svega je pravovremeno omogućiti onoj djeci kojoj je to potrebno da dobiju podršku, koja će im olakšati ovaj period i spriječiti da njihove teškoće potencijalno ostave dublji trag s kojim će se morati boriti kroz odrastanje. On nam ujedno omogućuje personalizirani pristup svakom djetetu, u njegovoj okolini, u kojoj se osjeća najsigurnije, i podršku bez odgode", kazala nam je prof. dr. Gordana Buljan Flander.

Puno učenika još nije ni dobilo upitnik od škola

Posebno je zahvalila svim uključenim stručnjacima na volonterskom doprinosu u protekloj godini, kao i stručnjacima iz LittleDot na pomoći u razvoju sigurne platforme, koja čuva privatnost djece i roditelja te omogućava da odmah dobiju povratnu informaciju.

Naglasila je da svi zagrebački roditelji koji još uvijek nisu dobili pristup aplikaciji, a žele dobiti povratne informacije o procjeni stanja svog djeteta odmah mogu zatražiti poveznicu od razrednika ili učitelja svog djeteta.

Prema informacijama koje imamo, od ukupno 95.171 učenika osnovnih i srednjih škola, upitnik je ispunilo manje od četvrtine roditelja, a kako doznajemo od nekih roditelja, njihove škole im još nisu ni proslijedile taj upitnik.

Na to da je u cijeloj Hrvatskoj potrebna nacionalna kampanja za jačanje psihološkog zdravlja cjelokupnog stanovništva konstantno upozorava sociolog Zdravko Bokulić, koji je prije 20-ak dana bio u Ministarstvu zdravstva na sastanku s pomoćnikom ministra Gordanom Žanićem koji ga je zamolio da njemu i njegovom timu prezentira ideju o toj kampanji.

Ministarstvo zdravstva napravilo strategiju za mentalno zdravlje, no još je daleko od realizacije

Ministarstvo zdravstva pak, što je za Index otkrio ministar zdravstva Vili Beroš, priprema Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja 2021. - 2030. koji za cilj ima unaprijediti mentalno zdravlje u općoj populaciji, na mjestu rada, u vrtićima, školama i akademskoj zajednici te kod dobno specifičnih i ranjivih skupina, prevenciju i rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja te liječenje i rehabilitaciju osoba s tim problemima.

Taj je dokument već izrađen i išao je na mišljenje po ministarstvima, no kako je Ministarstvo gospodarstva imalo određene komentare, u Ministarstvu zdravstva su, kako nam je rekao Beroš, morali dorađivati dokument i ponovno ga slati ministarstvima kako bi vidjeli kolika su im osigurana financijska sredstva za sve predviđeno ovom strategijom.

S obzirom na znatno povećan broj ljudi sa psihičkim problemima, vlada bi trebala što prije donijeti taj okvir te započeti s njegovom primjenom jer se sve više ljudi ne može nositi sa stresom uzrokovanim pandemijom i potresima.

Pročitajte više

 

Pročitajte više