Hrvatska najviše cjepiva naručila od AstraZenece. Šef te firme dao veliki intervju

Foto: Index/EPA

PREDSJEDNIK uprave farmaceutske kompanije AstraZeneca je u intervjuu za talijansku La Repubblicu pokušao opravdati kašnjenje s opskrbom cjepiva za zemlje Europske unije.

Podsjetimo, Hrvatska je najviše cjepiva naručila upravo od AstraZenece, radi se o 2.7 milijuna doza.

Hrvatska stručnjakinja: Jako nas brine situacija s AstraZenecom

Jutros je u razgovoru za HRT taj problem komentirala i hrvatska stručnjakinja za cjepiva Goranka Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 

> Hrvatska stručnjakinja za cjepiva: Jako nas brine situacija s AstraZenecom

"Puno je neizvjesnosti vezano uz Modernu, ali ono što nas jako brine jest situacija s AstraZenecom. Tu je najveći broj doza koje smo naručili, radi se o 2,7 milijuna doza", rekla je Goranka Petrović, dodajući da se inicijalno govorilo da će doze doći u prosincu, a da je sada situacija da se to cjepivo još ni nije registriralo u Europskoj uniji.

Šef AstraZenece: Radimo 24 sata na dan, ali zaostajemo dva mjeseca za planom

Šef uprave AstraZenece Pascal Soriot kazao je da njegov tim radi "24 sata na dan, 7 dana u tjednu kako bi sredio probleme s proizvodnjom cjepiva", dodavši kako zaostaju "dva mjeseca za predviđenim planom".

Dodao je kako je cijelu stvar zakomplicirala i zakašnjela odluka EU o potpisivanju ugovora jer im se time ograničilo vrijeme za rješavanje problema s opskrbom.

Šef britansko-švedske multinacionalne tvrtke rekao je da je ugovor s Ujedinjenim Kraljevstvom potpisan tri mjeseca prije ugovora s EU, što je omogućilo više vremena za izglađivanje poteškoća nastalih pri proizvodnji, piše BBC.

"Bih li želio da radimo bolje? Naravno"

Soriot je jučer u intervjuu naveo da je problem s povećanjem opskrbe zabilježen u dva pogona, u Nizozemskoj i u Belgiji.

"Stvar je komplicirana, posebno u ranoj fazi u kojoj morate riješiti sve moguće probleme. Vjerujemo da smo riješili ta pitanja i da u osnovi zaostajemo dva mjeseca za predviđenim planom", kazao je.

"Imali smo sličnih problema u opskrbnom lancu Ujedinjenog Kraljevstva, ali je Britanija potpisala ugovor tri mjeseca prije EU. Dakle, s Britanijom smo imali dodatna tri mjeseca da popravimo sve što pođe krivo. Bih li želio da radimo bolje? Naravno. Ali, znate, ako u veljači isporučimo ono što planiramo, to nije malo. Planiramo Europi isporučiti milijune doza, to nije malo", objasnio je i dodao kako AstraZeneca u suradnji sa Sveučilištem Oxford radi na cjepivu koje će ciljati južnoafričku varijantu koronavirusa.

Znanstvenici su upozorili da postoji mogućnost da će trenutna cjepiva biti manje učinkovita protiv južnoafričkog soja covida-19.

Gdje se točno stvar zakomplicirala?

"Možda bih trebao malo detaljnije objasniti kako proizvodimo cjepiva. Imamo velike serije staničnih kultura, serije od 1000 ili 2000 litara. U te kulture ubrizgavamo virus, bolje rečeno cjepivo. Onda stanice same dalje proizvode cjepivo", objasnio je Pascal Soriot.

"Neke od tih serija imaju vrlo velik prinos, a druge mali. U Europi smo imali jedan pogon velikog kapaciteta koje je imalo problema s prinosom. Dakle, došlo je do problema kada smo povećali proizvodnju do ove masovne razine – što do sada nije nitko učinio. Mi vrlo velikom brzinom povećavamo proizvodnju na stotine milijuna, milijardi doza cjepiva", dodao je.

"Imali smo problema s prinosom i u SAD-u. Naši inženjeri surađivali su s partnerima kako bi utvrdili gdje je nastao problem. Vjerujem da smo to sada riješili. A problemi su različiti. Na primjer, u Belgiji se vjerojatno radi o poteškoćama s filtracijom jer kada završite s izradom cjepiva, morate ga filtrirati. Nakon što ga filtrirate, stavljate ga u bočice. Naš partner u Australiji je također imao problema s prinosom, a oni proizvode cjepiva već 20 godina", kazao je.

Pfizer-BioNTech najavio kašnjenje, a EU još nije odobrila cjepivo AstraZenece

Cjepivo kompanije AstraZeneca se već koristi u Velikoj Britaniji, ali EU ga još nije odobrila. Očekuje se da će mu Europska agencija za lijekove (EMA) dati zeleno svjetlo krajem ovog mjeseca.

Europska unija je u kolovozu potpisala ugovor za 300 milijuna doza, s opcijom za još 100 milijuna. Nadala se da će, čim dobije odobrenje, odmah započeti s isporukom cjepiva i do ožujka isporučiti nekih 80 milijuna doza u 27 država.

"Ne želim nikoga optuživati, samo iznijeti činjenice. A činjenica je da smo potpisali sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom tri mjeseca prije nego s Europom. Kada smo počeli suradnju s Oxfordom, oni su već surađivali s vladom Velike Britanije. Uspjeli smo prilično brzo preuzeti britanski lanac opskrbe cjepivom i poboljšati ga. Pazite, to smo sve učinili u samo nekoliko mjeseci", rekao je čelnik AstraZenece.

"Dakle, možda smo negdje manje produktivni. Zbog toga imamo razinu produktivnosti koja se kreće od jedan do tri. I, nažalost, to je stvarno peh. Zapravo, nema tu ničeg tajanstvenog. Najnižu produktivnost imaju mjesta koja opskrbljuju Europu. Iskreno, ne radimo to namjerno. Ja sam Europljanin, Europa mi je u srcu. Predsjednik naše kompanije je Šveđanin, dakle Europljanin. Naš financijski direktor je Europljanin. Mnogi ljudi u upravi je iz EU. Dakle, želimo tretirati Europu najbolje što možemo. Nemojte zaboraviti, mi to radimo bez dobiti. Ne pokušavamo zaraditi novac ili bilo što drugo. Mislim da smo bili fer prema Europi", dodao je.

"Tvrtke moraju poštivati svoje obveze"

EU je također naručila 600 milijuna doza cjepiva Pfizer-BioNTech, koje je već odobrila i s kojim je već počela cijepiti građane. No, kompanija Pfizer-BioNTech je prošloga tjedna navela kako odgađa isporuke za sljedećih nekoliko tjedana zbog radova na povećanju kapaciteta u svom belgijskom pogonu.

"Europa je uložila milijarde kako bi pomogla razviti prva svjetska cjepiva protiv covida-19, kako bi stvorila istinsko globalno zajedničko dobro", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na virtualnom sastanku Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), pa dodala: "A sada ih tvrtke moraju isporučiti. One moraju poštovati svoje obveze."

"Zemlje članice EU mogle bi izvesti AstraZenecu pred sud zbog kršenja ugovora o opskrbi ako ne bude poštovala plan isporuke", rekao je šef latvijske diplomacije Edgars Rinkevics.

"Ta se mogućnost treba razmotriti i koordinirati među članicama EU", rekao je ministar Reutersu preko svog glasnogovornika.

Njemački ministar zdravstva podržao je prijedloge EU o uvođenju ograničenja na izvoz cjepiva protiv covida-19, izjavivši da Europa treba imati svoj "pravedni udio".

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus prošli je tjedan nazvao nejednak pristup cjepivu "katastrofalnim moralnim slomom", pozvavši države i proizvođače na pravedniju raspodjelu cjepiva diljem svijeta.

Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa pozvao je jučer bogate zemlje da ne gomilaju cjepivo, izjavivši da se svijet treba udruženim snagama boriti protiv pandemije.

"Bogate zemlje svijeta nabavile su velike količine doza", rekao je Ramaphosa na virtualnom sastanku WEF-a. "... Neke su zemlje nabavile čak do četiri puta više nego što je potrebno njihovom stanovništvu... isključivši druge zemlje."

AstraZeneca dala mali ustupak EU

AstraZeneca je nakon ovog kaosa ponudila Europskoj uniji da u veljači ipak dostavi veći broj doza svog cjepiva.

Dva europska dužnosnika u utorak su kazala Reutersu da je AstraZeneca na dva izvanredna sastanka jučer ponudila da nastavi dostavu 7. veljače, umjesto prvotno određenog 15. veljače. 

Jedan od izvora je Reutersu rekao da je AstraZeneca povisila i broj doza cjepiva planiranih za dostavu u veljači, u odnosu na smanjenja objavljena ranije ovaj tjedan, no tvrtka nije otkrila svoje planove za ožujak. 

Drugi europski dužnosnik izravno uključen u razgovore kazao je kako nije bilo ponude o povećanju broja doza. 

AstraZeneca određuje broj doza na razini kvartala. Stoga povećanje u veljači, ako nije popraćeno povećanjem i u ožujku, možda i ne znači da će ukupno na razini tri mjeseca biti većeg broja. 

Pročitajte više