Hrvatska ulazi u Schengen. Promjene za svakodnevni život su ogromne

Foto: Igor Šoban/PIXSELL

HRVATSKA postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće i u zračnim lukama. To su danas na sastanku u Bruxellesu jednoglasno odlučili ministri unutarnjih poslova država članica EU.

Bugarska i Rumunjska na istom sastanku nisu dobile zeleno svjetlo. Austrija je bila protiv primitka obje zemlje, a Nizozemci protiv Bugarske. Prema diplomatskim izvorima, Njemačka i Luksemburg pokušavali su izvršiti pritisak na Austriju i Nizozemsku tako što su govorili da treba pustiti sve tri zemlje ili nijednu, ali su na kraju od toga odustali.

Božinović: Ništa nije palo s neba, znali smo da neće biti lako

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović iz Bruxellesa je komentirao ulazak Hrvatske u Schengen.

"Konačno možemo reći da je Hrvatska u Schengenu i da hrvatski građani ulaze u najveću zonu slobodnog kretanja u svijetu. Ništa nije palo s neba. Bili smo suzdržani u komentarima zato što je to takav proces. Znali smo od početka da neće biti lako, da će biti teškoća, da će biti sumnjičavosti, onih koji će propitkivati što radimo, da ćemo i mi napraviti pokoju grešku.

Hrvatska je pokazala da je s pravom članica EU, da je u stanju, iako nismo velika zemlja, provesti sve uvjete i siguran sam da je primitkom Hrvatske EU na velikom dobitku. Prava poruka je da su ovo hrvatski građani zaslužili, ovo je zbog njih. Ovo će biti i poticaj hrvatskom gospodarstvu.

Ovo nije bila lagana rasprava. Danas je bilo i previše emocija. Rekao bih da je većina zemalja bila za to da se i Bugarsku i Rumunjsku primi, oni već 12 godina čekaju, i naša pozicija prema njima je bila da trebaju postati članicama. No činjenica je da nije postignut konsenzus i da ovakva opasnost na kraju dana nije postojala, razgovarao sam sa svima, i sam hrvatski pristup od prvog dana bio je takav da su danas rekli da ne mogu biti protiv Hrvatske.

Razgovarao sam i s rumunjskim i bugarskim kolegama, žao mi je. Hrvatska je svo vrijeme imala kontakt s njima, pokušavali smo pomoći, ali očito smo odmakli da nas je bilo teško sustići", rekao je Božinović.

Plenković: Ovo je velika godina isporuke

Ulazak Hrvatske u Schengen komentirao je i premijer Andrej Plenković.

"U proteklih šest godina radili smo predano na svim reformama, ispunili smo 281 preporuku. Ovo je velika godina isporuke - Pelješki most, europodručje, zamjena kune eurom i sada Schengen. Nije mi poznato da je bilo koja zemlja ušla istoga dana u Schengen i u europodručje.

Spremni smo razgovarati sa Slovenijom o razgraničenju u duhu dobrosusjedstva i zahvaljujemo Sloveniji na potpori. Ni jedna država članica nije imala nikakve rezerve prema Hrvatskoj. Nitko ni danas nije imao problema s Hrvatskom. Prvi smo koji smo napravili nezavisni mehanizam za provjeravanje i gledanje kontrola na granici", rekao je Plenković.

Što je Schengen i kako je nastao?

Države u Europi međusobno surađuju kroz brojne institucije i udruženja, a Europska unija je samo jedna od njih. Članstvo u EU ne podrazumijeva članstvo u drugim organizacijama i multilateralnim sporazumima.

Primjerice, može se biti član EU bez članstva u šengenskoj zoni, kao što su još uvijek Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Cipar. Irska također tehnički nije, ali je članica Zajedničkog putnog prostora s Ujedinjenim Kraljevstvom. S druge strane, Švicarska, Norveška i Island su članovi šengenskog prostora, ali nisu članovi EU.

Monako, San Marino, Andora, Lihtenštajn i Vatikan, europske mikrodržave, nisu službeno dio šengenskog područja, ali u praksi funkcioniraju kao da jesu. Paradoksalno, dijelovi zemalja koje jesu dio Schengena ne spadaju u to područje jer se radi o prekomorskim teritorijima Francuske, Nizozemske, Norveške i Danske.

Iako se ulaskom u EU danas podrazumijeva i ulazak u šengenski prostor jednoga dana, u početku se radilo o dva sasvim različita sporazuma. 1985. je u Luksemburgu, u gradu Schengenu, pet od tadašnjih deset članica Europske ekonomske zajednice potpisalo sporazum o postupnom ukidanju graničnih kontrola među državama i usklađivanju viznog režima.

Prve potpisnice su bile Zapadna Njemačka, Francuska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Sporazum i njegove odrednice su bili odvojeni od EU. 1990. se sporazum proširuje i potpuno se ukidaju sve međugranične kontrole, a izjednačava se vizni režim između svih potpisnica.

Tek 1999. Šengenski sporazum postaje dio zakona Europske unije donošenjem Amsterdamskog sporazuma. Njime se ispunjava jedno od temeljnih načela EU - slobodno kretanje ljudi.

Granice se ukidaju, ostaju samo političke

Najočitija korist od ulaska u šengensku zonu će biti ukidanje granica između Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Naravno, politički ostaju na snazi, ali fizički sasvim nestaju. To znači da neće biti nikakvih graničnih kontrola i zaustavljanja vozila prilikom prelaska granice iz Hrvatske u Sloveniju i Mađarsku, kao ni obratno.

Granica Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom će postati vanjska granica EU. U praksi već duže granice Hrvatske prema tim državama funkcioniraju kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previše problema s prilagodbom nakon što Hrvatska uđe u šengensku zonu.

Za putovanje u bilo koju zemlju EU neće trebati putovnica, kao ni do sada. Dovoljna će biti osobna iskaznica. Iako prekomorski teritoriji Francuske, kao što su Francuska Gvajana, Guadeloupe i Martinique, ne spadaju u šengensko područje, za putovanje u njih će također biti dovoljna osobna iskaznica.

Norveška i Island su dio šengenskog prostora iako nisu dio EU, pa će za putovanje u te države i iz njih biti dovoljna osobna iskaznica. U Švicarsku se od 2016. može putovati s osobnom iskaznicom, maksimalno na rok od 90 dana.

Mogle bi se pooštriti kontrole na ulazu iz BiH, Srbije, Crne Gore...

Već od prije je za putovanje u Srbiju, BiH i Crnu Goru bila dovoljna samo osobna iskaznica i to se neće promijeniti. Isto je bilo moguće za putovanje državljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada Hrvatska nije postala dio EU. Ulaskom Hrvatske u šengensko područje putovnice će se posebno kontrolirati jer granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postaju vanjske granice EU.

Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.

Situacija bi mogla postati puno gora za Srbiju jer je europska povjerenica za unutarnje poslove rekla da bi Bruxelles mogao ukinuti bezvizni režim sa Srbijom nakon porasta broja migranata koji preko nje masovno ulaze u EU. Ako se to dogodi, građani Srbije će morati tražiti vizu za ulazak u Hrvatsku.

Oni koji imaju dvojno državljanstvo moći će putovati kao svi ostali građani Hrvatske diljem EU i Schengena, s istim uvjetima ulaska/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali državljani Hrvatske.

Uvodi se nova vrsta kontrole za države koje nisu dio Schengena

Iz Delegacije Europske unije u Sarajevu i Europske komisije su u kolovozu ove godine najavili da će EU od svibnja 2023. uvesti automatizirani elektronski sustav pod nazivom European Travel Information and Authorisation System (ETIAS), koji će služiti za putovanja u šengensko područje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sustav će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU, što uključuje BiH, Srbiju i Crnu Goru.

ETIAS će služiti za brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.

U principu se radi o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU. Sustav će automatski provjeravati podatke iz prijave s drugim izvorima podataka EU, a odobrenje za putovanje bi se trebalo izdati u roku od nekoliko minuta.

U situacijama kada je potrebna dodatna provjera odobrenje bi se moglo čekati i do 30 dana. Ali odobrenje ETIAS-a će biti nužno za ulazak u šengensko područje, pa tako i EU. Granična policija će ga provjeravati skupa s drugim dokumentima, primjerice putovnicom.

Promjene u zračnom prijevozu

Posebne promjene će nastupiti u zračnom prijevozu, zbog čega je ulazak Hrvatske u šengensko područje po pitanju zračnih luka odgođen za 26. ožujka. Morat će se prilagoditi brojni terminali jer će letovi koji su do sada bili međunarodni postati domaći, a tako će se tretirati i putnici iz ostalih zemalja šengenskog područja.

Time će se znatno smanjiti kontrole, što će dovesti do manje gužvi. Ujedno će se postrožiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio šengenskog područja i u njihovom slučaju će ulazak u Hrvatsku biti sporiji.

Može li se Schengen ukinuti?

Schengen se znao privremeno stavljati izvan funkcije između određenih zemalja. Francuska je 2011. zatvorila granicu prema Italiji nakon što je ta država dala boravišnu dozvolu 25 tisuća migranata iz Tunisa, čime su oni mogli slobodno putovati diljem šengenskog područja.

Na vrhuncu migrantske krize 2015. je cijeli niz zemalja uveo granične kontrole unutar Schengena. Prva je to učinila Njemačka, nakon čega su neki oblik granične kontrole uvele Austrija, Danska, Slovenija, Mađarska, Švedska i Norveška.

2020. su gotovo sve državne granice ponovo bile u funkciji i šengensko područje je sasvim prestalo funkcionirati. Do kraja svibnja su sve granice bile zatvorene, ali su se većinom ponovo otvorile do kolovoza.

Još uvijek postoje granične kontrole između Austrije i Slovenije te Austrije i Mađarske, uvedene za vrijeme migrantske krize 2015. Iz istog razloga Njemačka kontrolira granicu s Austrijom. Švedska, Danska i Norveška kontroliraju sve granice.

Koje su ekonomske koristi od članstva?

Da se zemlje šengenskog područja promatraju kao jedna država, s više od 400 milijuna stanovnika, to bi bila treća najmnogoljudnija država na svijetu. Procjenjuje se da bi ukidanje šengenskog područja povećalo trošak trgovine u EU za 1 do 3 posto, zavisno o državi, a troškovi kontrole putnika na granicama bi iznosili 1.3 milijarde do 5.2 milijarde na razini svih zemalja.

Ukidanjem bi se BDP država članica smanjio za prosječno 0.86 posto. 1.7 milijuna ljudi dnevno ovisi o protočnosti koju omogućava Schengen jer rade u različitoj državi od one u kojoj žive.

Ulazak u Schengen neće bitno promijeniti Hrvatsku na bolje. Bit će lakši život onima koji žive uz granicu i rade u susjednim državama, turistima će biti jednostavniji i brži ulazak u Hrvatsku, izvoz i uvoz prema ostalim državama u šengenskom području će biti lakši.

Ali kao i kod pitanja eura, ne radi se o nečemu što može Hrvatsku spasiti od nje same. Definitivno će imati pozitivan utjecaj, ali ne presudan. Glavni problemi Hrvatske će nastaviti biti interni i samonametnuti.

Pročitajte više

 

Pročitajte više