Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), dan nakon što je Indexu odgovorio na pitanja o mogućim zdravstvenim posljedicama PFAS-ova pronađenih u podzemnim vodama kod ilegalnog odlagališta u Gospiću, objavio je posebno priopćenje o tim takozvanim "vječnim kemikalijama".
U njemu je znatno detaljnije opisao moguće posljedice dugotrajne izloženosti PFAS-ovima. Za razliku od odgovora Indexu, u kojem je spominjao promjene kolesterola i jetrenih enzima, slabiji imunosni odgovor i nižu porođajnu masu, HZJZ sada navodi i promjene hormonskog sustava, povišen krvni tlak u trudnoći te povećan rizik od pojedinih vrsta raka.
Ugroženo stanovništvo
Istodobno naglašava da sama prisutnost PFAS-a ne znači da je stanovništvo zdravstveno ugroženo te da procjena rizika ovisi o konkretnom spoju, njegovoj koncentraciji, načinu i duljini izloženosti. HZJZ u novom priopćenju detaljnije opisuje što su dosadašnja istraživanja pokazala o dugotrajnoj izloženosti.
"Istraživanja su pokazala da kontinuirana i dugotrajna izloženost određenim PFAS spojevima doprinosi povećanom riziku od nastanka povišenih vrijednosti kolesterola, smanjenom odgovoru imunološkog sustava, promjenama funkcije jetre i hormonskog sustava, povišenom krvnom tlaku u trudnoći te da pojedini PFAS mogu doprinijeti povećanom riziku od pojave pojedinih vrsta raka", navodi HZJZ.
U odgovorima Indexu Zavod je ranije naveo promjene razine kolesterola i jetrenih enzima, slabiji imunosni odgovor i nižu porođajnu masu, uz napomenu da se količina i kvaliteta dokaza razlikuju ovisno o PFAS spoju.
Novo priopćenje zato donosi širi popis mogućih učinaka, ali HZJZ istodobno posebno naglašava da se nalaz PFAS-a ne smije automatski tumačiti kao trovanje. Propisana granična vrijednost, navode, služi upravljanju rizikom i nije granica na kojoj automatski počinju štetni učinci.
Postoji oko 10.000 različitih PFAS spojeva
HZJZ sada detaljnije objašnjava i koliko je skupina PFAS-ova široka. Riječ je o sintetskim spojevima koji se desetljećima koriste zbog otpornosti na vodu, masnoću, toplinu i kemijske utjecaje. Mnogi se vrlo sporo razgrađuju, zbog čega mogu dugo ostati u vodi, tlu i živim organizmima.
Mogu se nalaziti u vodoodbojnom tekstilu, tepisima, ambalaži za hranu, premazima otpornima na masnoću, određenom posuđu s neprianjajućim premazom, pjenama za gašenje požara, bojama, kozmetici, sredstvima za čišćenje i medicinskim proizvodima. Ljudi im mogu biti izloženi preko vode, hrane, kućne prašine, zraka i različitih proizvoda.
HZJZ navodi da skupina obuhvaća približno 10.000 različitih spojeva, dok je europsko praćenje najvećim dijelom usmjereno na PFOS i PFOA. Od 2010. do 2022. Europskoj agenciji za okoliš dostavljeni su podaci za samo 15 PFAS spojeva.
Dodatni problem predstavljaju zamjenski PFAS-ovi koji su se počeli koristiti nakon ograničavanja starijih i bolje proučenih spojeva. HZJZ navodi da neki od njih mogu biti izrazito postojani i pokretljivi, dospjeti u površinske i podzemne vode te se nakupljati u biljkama, dok su istodobno slabije istraženi i rjeđe obuhvaćeni monitoringom.
Objavili nove podatke za Hrvatsku
U odgovoru Indexu HZJZ je naveo da je na Tonkovića vrilu pronađeno 0,0052 mikrograma PFAS-a po litri, odnosno oko 20 puta manje od maksimalno dopuštene koncentracije, te da u ostalim uzorcima iz državnog monitoringa na području Ličko-senjske županije PFAS-ovi nisu pronađeni u vodi za ljudsku potrošnju.
Sada su taj nalaz stavili u širi hrvatski kontekst. Tijekom 2025. HZJZ je ispitao 473 uzorka vode za ljudsku potrošnju na 20 PFAS spojeva, od čega 77 uzoraka sirove i 396 uzoraka vode na korisničkim mjestima.
PFAS-ovi iznad granice kvantifikacije pronađeni su u pet uzoraka sirove i osam uzoraka obrađene vode. HZJZ navodi da u nešto više od 97 posto mjerenih uzoraka PFAS nije bio mjerljiv, dok ih je 2,7 posto sadržavalo PFAS u koncentraciji ispod maksimalno dopuštene vrijednosti.
Za Tonkovića vrilo sada preciziraju da koncentracija od 0,0052 mikrograma po litri iznosi 5,2 posto maksimalno dopuštene vrijednosti od 0,10 mikrograma po litri. HZJZ tvrdi da je riječ o količini "daleko ispod one koja predstavlja bilo kakvu opasnost za zdravlje".
U Švicarskoj PFAS pronađen u gotovo polovici uzoraka
HZJZ je objavio i usporedbe sa Slovenijom, Njemačkom i Švicarskom kako bi pokazao da vrlo niske koncentracije PFAS-a u vodama nisu specifične za Gospić ili Hrvatsku.
U Sloveniji su PFAS-ovi tijekom monitoringa podzemnih voda 2025. pronađeni iznad granice određivanja na 118 od 163 mjerna mjesta, odnosno na 72,4 posto analiziranih lokacija. HZJZ pritom naglašava da je riječ o podzemnim vodama, a ne nužno o vodi koja se isporučuje građanima.
U njemačkom istraživanju najveća vrijednost zbroja 20 PFAS-ova iznosila je 0,080 mikrograma po litri, a svi su uzorci bili ispod vrijednosti od 0,10 mikrograma.
U Švicarskoj je 2023. analizirano 564 uzorka vode za piće. U 46 posto uzoraka pronađen je barem jedan od 20 analiziranih PFAS spojeva, dok je europska vrijednost od 0,10 mikrograma po litri bila prekoračena u pet uzoraka, odnosno 0,9 posto.
I dalje tvrde da nalaz ne dokazuje vezu s odlagalištem
U jednom ključnom dijelu novo priopćenje ne razlikuje se od odgovora Indexu. HZJZ i dalje upozorava da nalaz PFAS-a na Tonkovića vrilu sam po sebi ne dokazuje da spojevi potječu s ilegalnog odlagališta.
Za utvrđivanje takve veze, navode, potrebno je analizirati hidrogeološke odnose, smjerove i dinamiku podzemnih voda, prostorni raspored nalaza te vrste PFAS-ova pronađene na različitim lokacijama.
To je u skladu s ranijim odgovorom Indexu, u kojem je HZJZ naveo da na temelju dosadašnjih analiza nije utvrđen prijenos onečišćenja s odlagališta vodom, zrakom ili tlom te da se pitanja kretanja podzemnih voda i veze s odlagalištem moraju utvrđivati hidrogeološkim analizama.
Novo priopćenje fokusirano je isključivo na PFAS-ove pa ne donosi nova objašnjenja o olovu, antimonu, bakru i drugim tvarima pronađenima u vještačenju niti o načinu sanacije oko 37.000 tona otpada.