Imunolog: Ako cijepite 20.000 starijih u danu, gotovo je sigurno da će netko umrijeti

Screenshot: HRT

IMUNOLOG Zlatko Trobonjača gostovao je u Dnevniku N1 i pritom govorio o cijepljenju u Hrvatskoj.

Imunog je na početku komentirao popuštanje mjera koje kreće od 1. ožujka:

"Vidimo da se neke mjere reduciraju. Dakle, neke posebne mjere, što se tiče ugostiteljskih i sportskih objekata. I dalje postoje neke određene regulacije što se tiče funkcije tih objekata iako su mjere donekle reducirane. Ako gledamo te posebne mjere, i dalje postoji čitav niz mjera koje su dosta oštre i dosta reduciraju naš svakodnevni život. No ipak moramo razmišljati o tome da je težište na općim protuepidemijskim mjerama, a znamo koje su to. Mjere koje se temelje na našoj individualnoj odgovornosti, na našem individualnom ponašanju, na nošenju maskica, distanci, provjetravanju prostora, dezinfekciji. Dakle, ako se budemo dobro ponašali nećemo onda dozvoliti epidemiji da se razmaše ponovo."

O trećem valu

Odgovorio je i na pitanje o postojanju, odnosno, početku trećeg vala: "Uvijek je pitanje je li došlo do nastupa trećeg vala i hoće li on nastupiti ili ne. Čim imate neko povećanje moguće da je to neki rep drugog vala, a moguće isto tako da se valja negdje i treći val epidemije."

Nabrojao je argumente koji bi mogli utjecati na početak trećeg vala:

"Treći val epidemije se može dogoditi i ja to mogu argumentirati kroz nekoliko činjenica. To je da mi još uvijek nemamo kolektivni imunitet koji bi mogao spriječiti pojavu trećeg vala. Drugi je da postoji relativno veliki broj inficiranih u populaciji. Recimo, daleko veći nego što je to bilo početkom 10. mjeseca lani kada je krenuo onaj eksponencijalni rast koji je onda završio znamo čime u 11. i 12. mjesecu. I treća činjenica koju mogu reći kao argument jest da su nam u populaciju ušli neki visokozarazni sojevi koronavirusa koji se puno lakše prenose, negdje od 35 do 50 posto i podižu onaj reprodukcijski broj epidemije za 0,4 što znači da se bolest puno lakše širi i ako je želite suzbiti, morate primjenjivati neke oštrije protuepidemijske mjere. Moramo pomiriti epidemiju s našim svakodnevnim životom, ali pri tome treba biti vrlo oprezan. Pratiti ako se pojave neka nova žarišta i to zaustaviti na vrijeme da se ne bi zahvatila neka šira populacija."

Manja učinkovitost cjepiva na novim sojevima

Trobonjača je govorio i o novim, zaraznijim sojevima koronavirusa.

"Britanski soj se lakše širi. On ima jednu mutaciju na onoj domeni koja se veže na receptor naših stanica koja mu omogućava da se puno efikasnije veže na naše stanice i puno lakše ulazi u naše stanice, i time je on zarazniji. Po prvotnim epidemiološkim podacima i 70%, kasnije se to pokazalo između 35 i 50%. Postoji i podsoj britanskog, koji je kasnije nazvan južnoafrički soj koji ima jednu dodatnu mutaciju, a koja omogućava da donekle izbjegava naš imunosni sustav pa primjerice protutijela koja se razviju nakon cijepljenja, primjerice Pfizerovim cjepivom, svega negdje 30% djeluju na taj podsoj koji ima dodatnu mutaciju. Za AstraZenecino cjepivo čak i niže, Moderna je objavila da je njezino cjepivo 6 puta manje učinkovito protiv takvog soja iako još uvijek proizvodi dostatnu količinu neutralizacijskih antitijela da se i takav virus može kontrolirati. Drugim riječima, ljudi koji se cijepe bit će zaštićeni protiv takvih sojeva."

Komentirao je i izjavu Angele Merkel koja je rekla kako se neće cijepiti AstraZenecinim cjepivom.

"Kancelarka Merkel je to argumentirala činjenicom da ima 66 godina. To je starije od 65, a u Njemačkoj je preporučena upotreba AstraZenecinog cjepiva do 65. godine, kao što znamo. Iako ja ne bih rekao da je to opravdano jer ne postoji nikakav razlog da i stariji od 65 ne prime to cjepivo. Mi znamo, postoji jedan izraz koji se zove kronobiologija i znamo što je to. Ona nam kaže da naši sustavi sa starenjem imaju sve manji i manji kapacitet, nekako sve manju rezervu i da sve manje funkcioniraju pa tako se to događa i s imunosnim sustavom. Međutim taj imunosni sustav još uvijek dobro funkcionira da ga AstraZenecino cjepivo može potaknuti na proizvodnju imunosti", rekao je i dodao koliko su cjepiva u starijoj dobi efikasna:

"Ja vam mogu reći primjerice za Pfizerovo cjepivo da mlađe osobe nakon što se cijepe imaju reaktivnost preko 99%, dok starije osobe imaju nešto preko 90%, u prosjeku je to 95%. Međutim i 90% je isto jedan ogroman postotak koji nam garantira dobru zaštitu. Kod AstraZenecinog cjepiva to je, doduše, nešto manje, ali još uvijek dostatno da spriječi nastanak onih najtežih oblika bolesti i smanji smrtnost, a to je u cijeloj priči sigurno najvažnije."

"Gotovo je sigurno da će netko od starijih ljudi umrijeti"

Naposljetku je govorio i o nuspojavama, te komentirao slučaj gospođe koja je preminula danas nakon što je primila cjepivo.

"To su neki slučajevi koji možda mogu neke ljude pokolebati da se ne cijepe. Međutim, moramo znati da se sada procjepljuje populacija starijih ljudi, ljudi koji su stariji možda od 85 i preko 90 godina, koji imaju čitav niz raznih bolesti. Sada možete zamisliti, ako vi cijepite, recimo, 20.000 ljudi, starijih od 85 godina u jednome danu, gotovo je sigurno da će netko od tih ljudi umrijeti. Naprosto, postoje ljudi koji imaju i druge bolesti zbog kojih su ugroženi na neki način. Moguće da to, kako je i pokazala istraga, nije povezano s cijepljenjem nego je naprosto povezano sa stanjem koje je bilo prethodno stanje tih ljudi prije samog cijepljenja."

Pročitajte više

 

Pročitajte više