Kako Hrvatska stoji po ravnopravnosti žena? Puno gore od Srbije

Foto: Shutterstock

SVJETSKI ekonomski forum (WEF) od 2006. svake godine objavljuje Global Gender Gap Report (Globalni izvještaj o rodnom jazu), veliko istraživanje koje procjenjuje "koliko države dobro dijele svoje resurse i mogućnosti među svojim muškim i ženskim stanovništvom, bez obzira na ukupne razine tih resursa i mogućnosti".

Izvještaj procjenjuje trenutačno stanje i prati evoluciju rodnog pariteta kroz četiri ključne dimenzije: 1. ekonomsko sudjelovanje i mogućnosti, 2. obrazovna postignuća, 3. zdravlje i preživljavanje te 4. političko osnaživanje. Indeks globalnog rodnog jaza mjeri rezultate na ljestvici od 0 do 100, a rezultati se mogu tumačiti kao udaljenost do pariteta (tj. postotak rodnog jaza koji je uklonjen).

U izvještaju je obrađeno 146 država

U izvještaju za ovu godinu obrađeno je 146 država svijeta, ali među njima ovaj put nema Hrvatske.

Da bi zemlja bila uključena u WEF-ov izvještaj, mora prijaviti podatke za minimalno 12 od 14 pokazatelja koji čine indeks. Od početka istraživanja do danas svake su godine bile uključene 102 zemlje.

No Hrvatska je obrađena u izvještaju za 2021. godinu, pa ćemo se malo kasnije pozabaviti tim rezultatima.

Ovim tempom svijetu treba još 136 godina do rodnog pariteta

U 2022. globalni rodni jaz smanjen je za 68.1 posto. Pri trenutnoj stopi napretka, trebat će 132 godine da se postigne puni rodni paritet. To predstavlja blagi četverogodišnji napredak u usporedbi s procjenom za 2021. (136 godina do pariteta).

Međutim, to ne nadoknađuje generacijski gubitak koji se dogodio između 2020. i 2021.: prema trendovima koji vode do 2020., rodni jaz trebao se zatvoriti u roku od 100 godina.

Iako nijedna zemlja još nije postigla potpuni rodni paritet, prvih 10 s ljestvice uklonilo je najmanje 80 posto svojih rodnih razlika, a predvođene su Islandom (90.8 posto), koji vodi na globalnoj ljestvici. Island je i dalje jedina ekonomija koja je smanjila više od 90 posto rodnog jaza. 

Tko je među najboljima?

Druge skandinavske zemlje poput Finske (86 posto, 2. mjesto), Norveške (84.5 posto, 3. mjesto) i Švedske (82.2 posto, 5.mjesto) nalaze se u prvih pet, s dodatnim europskim zemljama kao što su Irska (80.4 posto) i Njemačka (80.1 posto) ) na devetom odnosno desetom mjestu. 

U prvih 10 su i zemlje podsaharske Afrike Ruanda (81.1 posto, 6. mjesto) i Namibija (80.7 posto, 8. mjesto), uz jednu zemlju Latinske Amerike, Nikaragvu (81 posto, 7. mjesto), i jednu zemlju iz istočne Azije i Pacifika, Novi Zeland (84.1 posto, 4. mjesto).

Nikaragva i Njemačka su nove članice u prvih 10 u 2022. godini, dok Litva (79.9 posto, 11. mjesto) i Švicarska (79.5 posto, 13. mjesto) ove godine ispadaju iz prvih 10.

Sjeverna Amerika najnaprednija je svjetska regija u pogledu smanjivanja rodnog jaza. Prosječna ocjena ponderirana prema populaciji za regiju je 76.9 posto, što broj godina koje će biti potrebne da se premosti rodni jaz smanjuje sa 62 na 59 godina. Na drugom mjestu je Europa. Najveći rodni jaz je pak zabilježen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, te u južnoj Aziji.

Hrvatska - srednja žalost

Hrvatska je u izvještaju prošle godine bila na 45. mjestu, između Paname i Estonije. To je bio napredak za 15 mjesta u odnosu na 2020. godinu. 

Od zemalja iz hrvatskog okruženja, Srbija je ostvarila izvrstan rezultat 2021. i zauzela 19. mjesto, a Slovenija je bila na 41. mjestu. Iza Hrvatske su prošle godine ostale Crna Gora (48. mjesto), Italija (63. mjesto), Bosna i Hercegovina (76. mjesto) i Mađarska (99. mjesto).

Loše ekonomske mogućnosti za žene u Hrvatskoj

Kada se detaljnije raščlane podaci za Hrvatsku, vidi se da smo po kriteriju ekonomskog sudjelovanja i mogućnosti tek na 87. mjestu, a po kriteriju obrazovanja na 64. mjestu. U kategoriji zdravlja i preživljavanja nalazimo se na 45. mjestu, a kada je riječ o političkom osnaživanju, Hrvatska je na 47. mjestu.

Stojimo bolje od niza članica Europske unije, poput već spomenute Mađarske, ali i Češke, Slovačke, Poljske i Rumunjske. No mnogo smo lošiji u odnosu na Skandinaviju i zemlje zapadne Europe.

Kada se rezultati podindeksa za Hrvatsku raščlane i usporede s prosjekom svih obrađenih država, može se vidjeti da relativno dobro stojimo kada je riječ o zdravlju i obrazovanju žena, a malo lošije od toga kada je riječ o ekonomskim prilikama i participaciji, no zato je situacija katastrofalno loša po kriteriju političkog osnaživanja žena.

Dovoljno je pogledati stanje u saboru

U deseti saziv Hrvatskog sabora, koji ima 151 zastupničko mjesto, 2020. je godine izabrano tek 35 zastupnica. To je ujedno i najveći broj zastupnica izabranih u sabor od osamostaljenja Hrvatske, ali to i dalje znači da broj žena u saboru nikad nije bio veći od jedne četvrtine ukupnog broja zastupnika i zastupnica. Ovako se pak kretao broj zastupnica u hrvatskom parlamentu od prvih izbora do posljednjih: 16, 7, 9, 33, 27, 32, 30, 23, 19 i 35.

No nakon raznih izmjena zastupnika, prema službenim podacima iz rujna prošle godine u saboru je 48 zastupnica i 103 zastupnika.

Žene su više ugrožene u ekonomskim krizama

Vratimo se na kraju još malo izvještaju iz ove godine. WEF upozorava da su žene više pogođene ekonomskim krizama od muškaraca.

"Rodne razlike u radnoj snazi ​​pokreću i na njih utječu mnogi čimbenici, uključujući dugotrajne strukturne prepreke, socioekonomske i tehnološke transformacije, kao i ekonomske šokove. Sve više žena prelazi na plaćeni posao i, sve više, na rukovodeće položaje, ali globalna društvena očekivanja, politike poslodavaca, pravno okruženje i dostupnost skrbi i dalje igraju važnu ulogu u odabiru obrazovnih smjerova i karijera", navodi se u izvještaju.

WEF ističe da je desetljeće štednje koje je uslijedilo nakon globalne financijske krize 2008. ograničilo sektore koji pružaju srž socijalne infrastrukture, utječući na ishode za obitelji i primarne skrbnike - često žene - tijekom pandemije. 

"Geopolitički sukobi i klimatske promjene nerazmjerno utječu na žene. Osim toga, predviđeno produbljivanje trenutne krize troškova života također će vjerojatno ozbiljnije utjecati na žene nego na muškarce, budući da žene nastavljaju zarađivati ​​i gomilati bogatstvo na nižim razinama", navodi se.

U svakom slučaju, i svijet i Hrvatska imaju još puno posla ako žele postići punu rodnu ravnopravnost.

Pročitajte više

 

Pročitajte više