Prijeti li nuklearna katastrofa? "Neće se dogoditi Černobil, ali mogla bi Fukušima"

Foto: Profimedia

PRIJETNJA nuklearne katastrofe mjesecima visi nad ratom u Ukrajini. Ti su strahovi obnovljeni prošli tjedan nakon što se pojačalo granatiranje oko goleme nuklearne elektrane Zaporižja, najveće u Europi, koja je od ožujka pod kontrolom Rusije.
Napadi na kompleks, koji su se pojačali kad su se razbuktale borbe na jugu Ukrajine, izazvali su zabrinutost zbog mogućnosti nuklearne katastrofe, što je navelo UN-ovu nadzornu agenciju i svjetske čelnike da se neovisnoj komisiji omogući posjet elektrani i procjena štete, piše CNN.

Koliki je stvarni rizik borbi oko nuklearne elektrane?

Nuklearni stručnjaci žele otkloniti neka alarmantnija upozorenja, objašnjavajući da glavna prijetnja postoji oko same elektrane i da ne opravdava uzbunu diljem Europe. Stručnjaci su posebno oprezni u bilo kakvim usporedbama s černobilskom katastrofom, čije ponavljanje nije izgledno.

"Malo je vjerojatno da će ova elektrana biti oštećena. U malo vjerojatnom slučaju oštećenja radioaktivni problem bi najviše pogodio Ukrajince koji žive u blizini, umjesto da se proširi istočnom Europom kao što je bio slučaj s Černobilom", rekao je za CNN Leon Cizelj, predsjednik Europskog nuklearnog društva.

"Ako bismo koristili prošla iskustva, Fukušima bi mogla biti usporedba najgoreg mogućeg scenarija", dodao je Cizelj, govoreći o ozbiljnom, ali više lokaliziranom kvaru u japanskoj elektrani 2011. godine. Najveća opasnost prijetila bi Ukrajincima koji žive u blizini elektrane, koja se nalazi na obalama rijeke Dnjipro, južno od grada Zaporižja, te ukrajinskom osoblju koje još uvijek tamo radi.

Evo što trebate znati o sukobima oko nuklearne elektrane Zaporižja i kakve bi mogle biti implikacije.

 

Što se događa u elektrani Zaporižja?

Granatiranje oko postrojenja prošlih tjedana oštetilo je suho skladište, gdje se čuvaju bačve s potrošenim nuklearnim gorivom, kao i detektore za praćenje radijacije, prema Energoatomu, ukrajinskoj državnoj kompaniji za nuklearnu energiju.

Dana 5. kolovoza nekoliko eksplozija u blizini električne centrale izazvalo je prekid napajanja, a jedan je reaktor bio isključen iz električne mreže, rekao je čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Ujedinjenih naroda (IAEA). Rafael Mariano Grossi rekao je Vijeću sigurnosti UN-a da se situacija pogoršala do te mjere da je vrlo alarmantna.

Kijev je opetovano optuživao ruske snage da skladište svoje teško naoružanje unutar kompleksa i koriste ga kao zaklon za pokretanje napada, znajući da Ukrajina ne može uzvratiti vatru bez opasnosti da pogodi jedan od šest reaktora. Moskva je istodobno tvrdila da ukrajinske trupe gađaju elektranu. Svaka je strana pokušala uprijeti prstom u onu drugu zbog prijetnje nuklearnim terorizmom.

Sve je više poziva da se misiji IAEA-e dopusti posjet kompleksu. Ali borbe se nastavljaju unatoč zabrinutosti. U utorak su ukrajinske vlasti rekle da je grad Nikopolj, s druge strane rijeke Dnjipro, opet bio pod raketnom paljbom.

"Granatiranje je ugrozilo sigurnost operatera elektrane, a postoje izvještaji da je jedan radnik pogođen gelerom i prevezen u bolnicu", rekao je za CNN Henry Preston, voditelj komunikacija Svjetske nuklearne udruge sa sjedištem u Londonu.

Profesionalizam radnika pod okupacijom nazvao je izvanrednim, a korištenje operativne elektrane za vojne aktivnosti nesavjesnim.

 

Koliko su sigurni nuklearni reaktori elektrane?

Moderne nuklearne elektrane izuzetno su dobro ojačane kako bi se spriječila šteta kod svih vrsta napada i hitnih stanja, poput potresa, pa ni Zaporižja nije iznimka.

"Kao i sve nuklearne elektrane, Zaporižja ima razne sigurnosne sustave, koji su u normalnim okolnostima vrlo učinkoviti. Problem je u tome što nuklearne elektrane nisu dizajnirane za ratne zone i svi bi ti sustavi mogli zakazati", rekao je za CNN James Acton iz Programa za nuklearnu politiku pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir.

Šest reaktora elektrane, od kojih samo dva trenutačno rade, zaštićeno je čeličnim i metar širokim betonskim kućištem. "Nasumično granatiranje ne može uništiti zaštitu, to bi bilo stvarno nevjerojatno", rekao je Cizelj.

Kad bi reaktori bili napadnuti namjernim, ciljanim granatiranjem, rizik bi se povećao, Cizelj kaže kako bi i to zahtijevalo vrlo vještu operaciju.

Iako Ukrajina nije članica Europske unije, Cizelj je za CNN rekao kako očekuje da će mjere opreza u Zaporižji biti usporedive s onima u zemljama EU, gdje se postrojenja moraju pridržavati strogih pravila nuklearne sigurnosti.

Koji je najgori mogući scenarij?

Nuklearne elektrane koriste niz pomoćnih sigurnosnih sustava, kao što su dizelski generatori i vanjski mrežni priključci, kako bi reaktori ostali hladni. Zaporižja također koristi rezervoar u kojem se hladi topla voda iz unutrašnjosti postrojenja. Ako ti sustavi zakažu, nuklearni reaktor bi se brzo zagrijao, izazivajući nuklearnu reakciju.

To bi bio najgori mogući scenarij, kažu stručnjaci. No, iako bi to bilo katastrofalno na lokalnoj razini, objasnili su da to ne bi imalo veliki utjecaj na širu Europu.

"Glavna opasnost je oštećenje sustava potrebnih za hlađenje goriva u reaktoru, vanjskih električnih vodova, pomoćnih dizelskih generatora, te opreme za raspršivanje topline iz jezgre reaktora", rekao je Acton za CNN.

"U ratu bi popravak ove opreme ili provedba protumjera mogli biti nemogući. U najgorem slučaju, gorivo bi se moglo otopiti i proširiti velike količine radioaktivnosti u okoliš."

Napad na strukture koje se koriste za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva, koje se uklanja nakon upotrebe u reaktoru, također predstavlja rizik, s potencijalom ispuštanja radioaktivnog materijala u okolno područje. No, kažu stručnjaci, neće daleko dospjeti.

 

Šef Energoatoma Petro Kotin rekao je da se početkom kolovoza dogodio napad u blizini skladišta prerađenog goriva. "Ovo je bilo vrlo opasno jer su rakete pale 10 do 20 metara od skladišta, ali da su pogodile kontejnere s prerađenim gorivom, bila bi to radijacijska nesreća", rekao je Kotin na ukrajinskoj televiziji te dodao:

"Ako bude pogođen jedan kontejner, to će biti lokalna nesreća na području elektrane i obližnjem području. Ako se radi o dva do tri kontejnera, pogođeno područje će se povećati."

Po čemu se Zaporižja razlikuje od Černobila?

Granatiranje oko Zaporižje izazvalo je upozorenja o još jednom Černobilu - najgoroj nuklearnoj katastrofi u povijesti. Ali postoje brojne razlike između dvije ukrajinske elektrane i stručnjaci inzistiraju na tome da je ponavljanje kataklizme iz 1986. u biti nemoguće.
Černobilska elektrana koristila je reaktore RBMK s grafitnim moderatorom iz sovjetske ere, kojima je nedostajala moderna struktura zadržavanja, odnosno betonska i čelična kupola dizajnirana da spriječi bilo kakvo ispuštanje radijacije.

Nasuprot tome, svaki od šest reaktora u postrojenju Zaporižje vodeni su reaktori pod tlakom zatvoreni u masivnoj čeličnoj posudi, smještenoj u betonskoj zgradi. Dizajn se zove VVER, što je ruska kratica za vodeno-vodeno-energetski reaktor.

"Kočnice na ovakvim reaktorima su mnogo bolje. Ako bi došlo do oštećenja ovih reaktora, bilo bi ih puno lakše zatvoriti", rekao je Cizelj.

Razmjeri hipotetskog nuklearnog kolapsa također bi bili daleko manji od onih u Černobilu, kažu stručnjaci. Nakon otapanja reaktora 1986. godine radioaktivne padavine raspršile su se većim dijelom sjeverne hemisfere, dok je oko 150.000 četvornih kilometara u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini bilo kontaminirano. Ta se kontaminacija proširila čak 500 kilometara sjeverno od mjesta.

Stručnjaci umjesto toga sugeriraju da bi mogući najgori slučaj više izgledao kao jedna novija katastrofa.

"Fukušima je bolja analogija"

"Fukušima je bolja analogija od Černobila. U tom slučaju može biti potrebna evakuacija ljudi desetke kilometara oko elektrane, osobito niz vjetar. Usred rata to bi bilo iznimno opasno", rekao je Acton.

Sve radioaktivne padavine proširile bi se oko 10 ili 20 kilometara od Zaporižje prije nego što bi prestale predstavljati ozbiljne zdravstvene rizike, smatraju stručnjaci.

"Ako bi nešto uspjelo izazvati topljenje reaktora, plinovi bi mogli pobjeći u atmosferu i putovali bi s vjetrom sve dok ne bi bili isprani iz atmosfere. S udaljenošću dolazi do razrjeđivanja, tako da vrlo brzo razrjeđivanje postaje dovoljno da utjecaj više ne bude jako ozbiljan za okoliš i zdravlje ljudi", rekao je Cizelj.

Ali za ljude koji žive u ratom razorenoj južnoj Ukrajini nuklearna katastrofa nije najneposrednija opasnost. "Ako to usporedite s drugim rizicima s kojima su suočeni, ovaj rizik nije jako velik", dodao je Cizelj.

Pročitajte više

 

Pročitajte više