Koliko novca treba imati za krizne situacije? Pitali smo financijskog analitičara

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL, screenshot Youtube

NJEMAČKA i Austrija građanima su napisale detaljne upute što raditi u slučaju katastrofe. Treba reći da to nije učinjeno iz čista mira.

>>Njemačka i Austrija građanima napisale detaljne upute što raditi u slučaju katastrofe

"Obilne kiše koje su u srpnju 2021. izazvale razorne bujične poplave u nekoliko regija Njemačke, pandemija korone s međunarodnim učincima od 2020., uragan Friederike 2018. koji je oštetio dalekovode i ostavio 140.000 ljudi bez električne energije - ovi događaji su samo nekoliko primjera izvanrednih situacija koje su se dogodile u Njemačkoj posljednjih godina", navodi se na službenim stranicama njemačkog Saveznog ureda za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofi.

Evo što preporučuju Nijemci

Što sve treba imati u zalihama po preporuci njemačke civilne zaštite?

Za početak, 2 litre vode po osobi po danu, dakle 20 litara po osobi za 10 dana. Ističe se da odrasla osoba treba dnevno popiti oko 1.5 litara vode, ali da je dobro imati i više od toga, primjerice za kuhanje određenih namirnica.

Preporučuje se imati i 3.5 kilograma proizvoda od žitarica, poput brašna i tjestenine, 2.5 kilograma voća i orašastih plodova, 2.6 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, 4 kilograma povrća itd.

Građanima se savjetuje da imaju i zalihe lijekova i drugih medicinskih proizvoda, kao i higijenskih potrepština. Trebaju i imati spremne i zaštićene najvažnije dokumente, pa čak i rezervne baterije.

Financijski savjetnik Japunčić: Ako postoje mogućnosti, treba čuvati između 200 i 500 eura

Nas je najviše zanimalo što savjetuju po pitanju kućnih crnih fondova. Po tom pitanju, poručuju da bi svaki njemački građanin trebao kod kuće imati namjernica i ostalih potrebnih sredstava za 10 dana te da je odgovornost pojedinca i obitelji da stvore zalihe.

Što po pitanju crnih fondova savjetovati Hrvatima? Na tu temu, ali i na srodne teme i navike čuvanja novca kod kuće, popričali smo s financijskim savjetnikom Hrvojem Japunčićem. Pitamo ga koliko on savjetuje da se u kriznim situacijama novca treba imati kod kuće.

"Što se tiče aspekta 'čuvanja' gotovine za krizne situacije 'kod kuće', smatram da ako građani imaju mogućnosti za to, da bi neki inicijalni raspon bio između 200 i 500 eura.

Krizna situacija može zahtijevati izvanredan prijevoz, izvanrednu medicinsku privatnu asistenciju, a moguće u ekstremnim situacijama i dostupnost određenog lijeka ili neke hrane, pa bi to iziskivalo značajniji trošak u tom trenutku, iako naravno neopravdan zbog visoke cijene", naveo je on.

Najbolje čuvati novac u eurima

Pitali smo ga u kojoj je valuti idealno imati taj novac ili je najbolje dio čuvati u kunama, dio u stranoj valuti, itd.

"S obzirom na ulazak Hrvatske u eurozonu i vjerojatnosti dostupnosti usluge ili proizvoda s područja kojima gravitiraju građani naše zemlje, euro bi bio primarna valuta", kazao je.

Zanimalo nas je li Hrvati inače više vole čuvati novac kod kuće ili na bankovnim računima.

"Prema osobnim istraživanjima, do vremena Domovinskog rata odnosno i nekoliko godina po završetku, osobito nakon iskustva inflacije i hiperinflacijskih vremena, opće nesigurnosti, a i nepovjerenja u financijske institucije, mnogi građani su imali običaj čuvati inozemne valute u svojim kućama.

To se posebno moglo uvidjeti u trenucima promjene valuta njemačke marke, austrijskog šilinga i talijanske lire u euro, gdje su volumeni zamjene u Hrvatskoj bili izrazito veliki.

Unatrag zadnjih desetak godina, s razvojem digitalnih i elektronskih kanala plaćanja, transfera, ali i postroženja zakonskih rješenja praćenja tokova gotovine, iznosi kod kuće su se počeli snižavati, ali smatram da ćemo i u trenucima zamjene kune za euro biti svjedoci većeg 'izvlačenja iz kućne radinosti'", navodi.

Novac se čuva kod kuće i zbog navike korištenja gotovinskih plaćanja

"Možda o tome govori podatak i procjena da od ukupno 30-ak milijardi kuna u gotovinskom opticaju, skoro polovica je na neki način rezultat sive ekonomije i iako je evidentirana u sustavu ukupne novčane kunske mase, ne nalazi se na računima financijskih institucija.

S druge strane, jedan pokazatelj možda govori o tome da polaganja u financijske institucije i neće biti u značajnim razmjerima, poglavito zbog zakonskih okvira provjere sljednosti i izvora, u smislu da smo svjedoci trendova znatnog otvaranja mjenjačnica u posljednjih nekoliko tjedana, gdje se obavljaju zamjene kuna u euro, ali tek će se s odmakom vremena uvidjeti hoće li građani polagati sada još uvijek inozemnu valutu na bankovne račune", kazao je on.

"Dakle, suštinski se smanjuje opseg i volumen čuvanja kod kuće, ali navika korištenja gotovinskih plaćanja je i dalje vrlo prisutna te ona i generira sustav da se dio novca ostavlja na čuvanju kod kuće", rekao je.

Ulaskom u eurozonu povećat će se elektronski trendovi

Navodi da ipak ne vidi prednost čuvanja novca kod kuće.

"U doba digitalizacije, proširenja mogućnosti transfera i korisnosti transakcijskog ili digitalnog novca te značajnog pojeftinjenja njegova korištenja, izuzev spomenutog segmenta čuvanja specifičnog iznosa za kriznu situaciju, ne vidim sadašnju, a poglavito buduću korisnost i prednosti čuvanja novca kod kuće.

Što se tiče nedostataka, primarni aspekt je aspekt sigurnosti i zaštite od mnogih mogućih negativnih posljedica. kazuje.

Spominjemo mu i pandemiju koja je isto promijenila navike štednje, odlazaka u banke, itd. 

Savjet za kraj

Za kraj, pitamo ga ima li još neki savjet koji bi dao Hrvatima u slučaju kriznih situacija.

"Svijet javnih međunarodnih financija, korporativni svijet i iskustva razvijenih tržišta i zemalja pokazuju da se stavi na stranu masa sredstava koja omogućava od 3 do 4 mjeseca održavanje tzv. hladnog pogona.

Kad to mogu građani priuštiti, neka osiguraju takav srazmjer sredstava koja nisu u funkciji investicije, odnosno čak i štednje, već čine 'osiguranje' koje bi omogućilo lakši prijelaz na moguće loše situacije", zaključio je Japunčić.

Pročitajte više

 

Pročitajte više