PREDSJEDATELJ Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je u utorak kako je malo vjerojatno da će uskoro biti postignut dogovor o izmjenama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, unatoč posredničkim naporima diplomata SAD-a i Europske unije, koji ovog tjedna obavljaju novi krug pregovora sa stranačkim čelnicima iz BiH.
Posebni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i ravnateljica pri europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst u ponedjeljak su se, iza zatvorenih vrata, u Sarajevu sastali s čelnicima vladajućih te nekih oporbenih stranaka, kao i nevladinog sektora, a danas su nastavili te konzultacije te se, uz ostale, sastali s predstavnicima Demokratske fronte (DF), stranke na čijem je čelu Komšić.
"Sumnjam da će biti dogovora"
"Čisto sumnjam da će u ovim okolnostima biti dogovora", kazao je Komšić novinarima odgovarajući na pitanje je li do rješenja moguće doći do kraja godine ili eventualno do kraja ožujka naredne godine.
Po njegovim riječima, razgovori su trenutno koncentrirani na brisanje etničkih odrednica uz titule tri člana Predsjedništva BiH, što je ranije kao opciju sugerirao sam Palmer, no na dnevnom redu je i uloga Doma naroda parlamenta BiH jer u tom tijelu, kao i u državnom vrhu, mora biti osigurana mogućnost kandidiranja i biranja i onih građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda.
Time bi se ujedno provele presude Europskog suda za ljudska prava kojima je potvrđena diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina u izbornom sustavu BiH, no ostalo bi otvoreno pitanje kako izabrati legitimne predstavnike konstitutivnih naroda, na čemu posebice inzistira HDZ BiH i predlaže da se to osigura kroz dvije izborne jedinice unutar Federacije BiH.
"Preda mnom se (Palmer i Eichhorst) ne dotiču priče o izbornim jedinicama", kazao je Komšić, po čijem stajalištu je ideja o dvije izborne jedinice u Federaciji BiH neprihvatljiva. Poručio je kako njegov DF, koji je bliski saveznik Stranke demokratske akcije (SDA), na to neće pristati.
"HDZ se svrstao na stranu onih koji su počinili genocid"
Komentirao je i jučerašnju sjednicu Doma naroda i HDZ-ovo glasanje za poništenje zakonske zabrane negiranja genocida.
"Mi znamo politiku HDZ-a, njihovu identičnu poziciju s SNSD-om, ovo je samo javni dokaz. Ovo je dokaz koliko nisko politika u BiH može pasti, da se na takvim stvarima slože. Inzkov zakon nije uperen ni protiv koga, to je civilizacijska norma. Biti protiv toga znači svrstati se na stranu onih protiv kojih govori taj zakon. HDZ se tako svrstao na stranu onih koji su počinili genocid. Na žalost ili na sreću, HDZ je jučer ogolio svoju politiku te je svima sada jasno", zaključio je Komšić, prenosi Klix.ba.
Izetbegović: Nećemo prihvatiti jednostrana rješenja
Čelnik SDA-a Bakir Izetbegović u ponedjeljak je kazao kako je uvjeren da postoji kritična masa "u probosanskom bloku" te da stranke koje su u njemu okupljene neće prihvatiti nikakva jednostrana rješenja.
Time je naznačio kako neće odustati od zahtjeva da HDZ BiH pristane na reduciranje uloge domova naroda na državnoj i entitetskoj razini jer smatra da vladajuća hrvatska stranka u Federaciji BiH gornji dom parlamenta koristi kako bi neopravdano blokirala donošenje različitih odluka.
"Izbor člana Predsjedništva BiH i blokade u Federaciji BiH moraju se istodobno rješavati. Drago mi je da su takvog stajališta i ostali predstavnici probosanskih stranaka", kazao je Izetbegović.
Čović bez komentara, oglasio se Banožić
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović do utorka nije komentirao sadržaj novog kruga pregovora s Palmerom i Eichhorst, no zato je hrvatski ministar obrane i dužnosnik HDZ-a Mario Banožić, dok je boravio u Sarajevu, naznačio kako će se inzistirati na dosadašnjim zahtjevima, u čemu Čović i dalje može računati na potporu iz Zagreba.
"Ono što sam siguran je da se HDZ BiH zalaže za ravnopravnost svih naroda i u tom pogledu idemo u pravcu izmjena izbornog zakona na taj način da bi Hrvati imali svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH i svim najvišim predstavničkim tijelima", kazao je Banožić.