JUČER je šef ukrajinske vojne obavještajne službe general Kirilo Budanov najavio da Ukrajinci neće dugo čekati na odgovor nakon niza ruskih raketnih napada na Kijev. Vjerujući kako se radi o uobičajenom podizanju morala Ukrajinaca, tek pokoji medij prenio je Budanovu najavu.
Uostalom, ukrajinski napadi na Belgorodsku oblast i grad više i nisu neka vijest. Kako od ukrajinske granice do Moskve ima tisuću kilometara, takav se napad nije činio odveć vjerojatan.
A onda su se Moskovljani jutros probudili uz zvuke bespilotnih letjelica i eksplozije. Prvi put od početka rata Ukrajinci su uzvratili direktnim napadom na Moskvu. Kako to u pravilu bude u ruskom informativnom prostoru krenula je bujica vijesti, često nepotvrđenih.
Tako su prve procjene govorile o masovnom napadu od čak 32 bespilotne letjelice. Pa je rusko ministarstvo obrane objavilo da se radilo o samo osam letjelica i da su sve oborene. Iako postoje snimke na kojima se vide ukrajinske letjelice koje lete prema samom središtu Moskve.
Moskovska gradska uprava objavila je da je napad izveden s najmanje deset dronova. Dok Ukrajinci ne objave podatke s koliko su bespilotnih letjelica napali Moskvu, očigledno nećemo znati točan broj.
Nemjerljiva psihička šteta
Bez obzira na to koliko je letjelica sudjelovalo u napadu, nanijeta materijalna šteta je minimalna. No zato je psihička nemjerljiva. Za obje strane. Ukrajinci sada znaju da imaju oružje kojim mogu napadati Moskvu. Možda za sada ne mogu nanositi istu štetu kao Rusi njima, ali ako krenu noćni napadi ni Moskovljani neće puno spavati. Moskovljanima je prvi put rat došao do domova. I dok god traje agresija na Ukrajinu, više nikad neće biti sigurni.
Čime su Ukrajinci uspjeli doći sve do Moskve? Bespilotnom letjelicom Bober (dabar). Javno su dostupne samo tri fotografije Bobera tako da se za njegovo postojanje do sada jedva znalo. Bober nije proizvod ukrajinskog ministarstva obrane i tamošnje vojne industrije, već privatno financiran projekt. Što je vrlo čest slučaj od početka ruske agresije.
S obzirom na to da je privatno financiran, ne čudi da mu je pojedinačna cijena samo četiri milijuna hrivnja (oko 100 tisuća eura). Zanimljivo je i da je financiranje dovršetka razvoja i početaka proizvodnje preuzela ukrajinska obavještajna služba, a ne ministarstvo obrane. Stoga ne čudi da je najava napada na Moskvu došla iz vrha obavještajne službe.
Tehnički podaci Bobera nedostupni su, no radi se o poprilično velikoj letjelici kanard konfiguracije, dužine oko dva metra i raspona krila oko četiri. Snimke napravljene jutros u Moskvi potvrđuju da za pogon koristi klipni motor. Iako klipni motori troše relativno malo, za domet od tisuću kilometara ipak treba podosta goriva.
Uz to, u trup se mora smjestiti elektronika za navigaciju i nadzor leta. Stoga je bojna glava vjerojatno vrlo mala. To potvrđuje i snimka jedne pogođene zgrade na kojoj je vrlo malo oštećenje. Naravno, na manjim udaljenostima djelovanja treba manje goriva pa se može ugraditi znatno razornija bojna glava.
Teško ih se otkriva
Objavljene snimke pokazuju Bobere koji lete na vrlo maloj visini (zato su neki pogodili najviše katove zgrada) vrlo malom brzinom (oko 200 km/h). Kombinacija male visine i brzine znatno otežava njihovo otkrivanje. Što je visina leta manja, to je radarski horizont veći.
Radari na protuzračnim sustavima u pravilu su namješteni za otkrivanje znatno bržih ciljeva pa im ovako spori znaju biti neprimjetni (filteri ih automatski brišu jer bi inače prikazivali i velike ptice ili gusto jato ptica).
Ukrajinci svakodnevno dokazuju da tako spore ciljeve nije odveć teško oboriti (noćas su oborili 29 od 31 drona Shahed-136/131), ali za to treba imati posebno pripremljenu obranu. Ukrajincima je trebalo nekoliko mjeseci da je osmisle i osposobe.