Na današnji dan 1914. godine pucanj u Sarajevu zauvijek je promijenio svijet

Foto: Wikipedia (Naslovnica jednog srpanjskog izdanja talijanskih novina Domenica del Corriere na kojoj se nalazi ilustracija atentata)

NAKON Balkanskih ratova Srbija je postala regionalna sila, a odnosi s Austro-Ugarskom bili su iz dana u dan sve gori. Bosna i Hercegovina, koju je umiruća Monarhija pola stoljeća ranije dobila na upravljanje, bila je glavni predmet sukoba. Europske velesile tih su se godina podijelile u dva suprotstavljena bloka: Antantu i Trojni savez. Antantu su činile Rusija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a Trojni savez Austro-Ugarska, Njemačka i Italija.

Postojao je cijeli niz dubokih neslaganja i razdora među suprotstavljenim klanovima, a samo se čekala iskra koja će sve to zapaliti. Ta iskra dogodila se upravo na Balkanu, u to doba poznatijem kao "bure baruta". Habsburški prijestolonasljednik Franjo Ferdinand stigao je na vojne vježbe koje je Austro-Ugarska organizirala u BiH, a u sklopu toga na današnji dan 1914. godine posjetio je Sarajevo.

Već ranije skupina mladića pod imenom Mlada Bosna odlučila je izvršiti atentat na prijestolonasljednika. Prvo su pokušali bombom koju je bacio Nedeljko Čabrinović, ali se ona odbila. U današnje doba bacanje oštrijeg predmeta, a kamoli bombe, na visokog državnog dužnosnika na ulice bi u par minuta izvuklo nekoliko tisuća policajaca i vojnika. No tada su vladala druga pravila. Iako je znao da je ranjiv u otvorenom automobilu, svega par metara udaljen od brojne svjetine, Ferdinand je odlučio nastaviti put i posjetiti ranjenike u bolnici.

Što nije pošlo za rukom Čabrinoviću s bombom, uspjelo je Gavrilu Principu. On je iz pištolja smrtno ranio Franju Ferdinanda i ubio njegovu suprugu Sofiju.

Svijet nezaustavljivo klizio prema ratu

Sljedećih dana svijet je u očaju gledao kako klizi prema ratu. Austro-Ugarska izravno je optuživala Srbiju da stoji iza atentata koji je, kasnije će se pokazati, organizirala ekstremna srpska udruga Crna ruka, kojoj je na čelu bio Dragutin Dimitrijević Apis, visoki funkcionar srpske vlade.

Nakon otprilike mjesec dana Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji, a sljedećih dana jedna po jedna zemlja uključivale su se u rat. U svega nekoliko dana pola Europe je bilo u ratu koji će zauvijek promijeniti svjetsku povijest. Bit će to najkrvaviji pokolj koji je svijet do tada vidio.

Za Austro-Ugarsku više nije bilo spasa. Iako se Franjo Ferdinand zalagao za trijalizam (pa da i slavenske zemlje imaju svoju ulogu uz Austriju i Ugarsku u upravljanju carstvom), njegovom smrću bilo je jasno da ta ideja umire s njim. Hrvatska, koja je bila u sklopu Austro-Ugarske, krenut će putem jugoslavenskog ujedinjenja.

U dramatičnim događajima na kraju rata kratkotrajna Država SHS prvog će se dana prosinca pridružiti Srbiji i to je bio početak Kraljevine SHS, od 1929. godine poznate kao Kraljevina Jugoslavija.

Austro-Ugarska se raspala u vihoru rata, a slično je bilo i s Ruskim Carstvom. Tamo će na vlast doći komunisti. Njemačka, kao poražena strana u ratu, morala je platiti visoke ratne reparacije, što je izazvalo siromaštvo i krizu. Na krilu tog ratnog nezadovoljstva uskoro će se uzdignuti Adolf Hitler, koji će nakon svega dvadesetak godina od kraja Prvog svijet odvesti u još krvaviji Drugi svjetski rat.

Atentat na Franju Ferdinanda tako se danas navodi kao povod Prvom svjetskom ratu iako je točnija ocjena da je to bila samo kap koja je prelila čašu. Ili, još točnije, iskra koja je zapalila bure baruta.

Pročitajte više

 

Pročitajte više