KOLIKO će poskupjeti struja i plin? Koliko će posredno rasti cijene hrane? O tome se raspravljalo sinoć u emisiji Otvoreno.
"Hrvatska je u svojim zakonima uvela tržišnu ekonomiju u taj dio energetike, ali je uvedeno jednogodišnje regulacijsko razdoblje i to je 1. travnja. Ništa se ne kasni, do 1. travnja još ima vremena. Jasno da mi mjesecima analiziramo situaciju i idemo u smjeru da će se, s obzirom na naše obveze i kao članice EU i kao države, ići prema najsiromašnijim građanima da HEP iz svog potencijala amortizira određeni dio udara", rekao je Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku.
"Na račun ove regulacije koju mi imamo građani Hrvatske nisu doživjeli poskupljenje plina u prošloj godini. Rumunjska je poskupila 233%, Njemačka 85%, Nizozemska 70%, Grčka 81%, a Mađarska i Hrvatska jedine nisu poskupile plin. Govoriti da smo nespremni i da ne znamo što radimo, apsolutno ne stoji, mi spremno čekamo 1.4. i idemo u pravcu poreznog rasterećenja", rekao je.
Vaučeri
Vaučere za struju u iznosu od 200 kuna dobiva 63.000 građana. Hoće li se širiti vaučeri? Milatić odgovara da hoće i za ostale energente, kao i da će rasti iznos. "Za to postoje dvije vrste prihoda, jedan je iz proračuna iz naknade koja se skuplja kroz račune, a drugi je emisija ETS jedinica, odnosno prihodi iz tih dražbi", rekao je.
Međutim, ono što je problem je što neki od opskrbljivača nisu na vrijeme dogovorili cijene za poduzetnike, pri čemu je naveo da to nije učinila Gradska plinara Zagreb. Odgovornost nije samo na vladi, nego i na gradu Zagrebu, a ima još nekoliko gradova koji imaju iste probleme, kaže.
"Gradska plinara Zagreb za vrijeme bivše uprave Holdinga nije na vrijeme ugovorila količine koje su se obvezali isporučiti. I to je dijelom udar koji poduzetnici u Zagrebu sada i osjete, dijelom je vezan i zbog situacije na tržištu i točno je da to nije problem samo u Zagrebu nego i u drugim jedinicama lokalne samouprave", rekla je Ivana Kekin (Možemo).
"Gradska plinara Zagreb je u razgovorima s Ministarstvom gospodarstva i traži se rješenje kojim će se taj udar ublažiti. Pregovaramo i razgovaramo s Ministarstvom i vjerujemo da će se naći rješenje na obostranu korist. Situacija u kojoj smo se našli nije odgovornost ove uprave Holdinga", ističe.
Energetski stručnjak: Svaki čovjek koji je u mogućnosti izgraditi solarnu elektranu na svojoj kući, to bi trebao i učiniti
Što se događa na burzi i koje su cijene struje? Zoran Miliša, energetski stručnjak, kaže da su cijene struje preko 200 eura po megavatsatu, što je četiri puta skuplje nego što građani plaćaju. Ako govorimo o cijeni plina, on je 90 eura, a građani plaćaju oko 25. Miliša ističe da se gubici stvaraju kod dijela energije koji uvozimo, a to je oko 25%. U novcima je to u odnosu na sadašnje cijene 800 milijuna eura godišnje i to je ozbiljan iznos novca, kaže.
Navodi da je samoodrživost što se tiče električne energije nešto što je nama "must be". Svaki čovjek koji je u mogućnosti izgraditi solarnu elektranu na svojoj kući, to bi trebao i učiniti, rekao je.
Sabina Glasovac kaže da je plin već poskupio i da je 1. travnja 2021. bio prvi udar, a ovo će biti drugi udar. Podsjetila je da je Milatić rekao prošle godine u rujnu da plin neće poskupjeti, a vidimo, kaže, da jest. Gospodarstvo je, dodaje, dobilo račune veće i tri do četiri puta i za to Milatić optužuje jedino novu gradsku vlast, a ne vidi odgovornost u državi koja u ovom trenutku nije učinila ništa i još uvijek razmišlja o tome je li moguće smanjiti porez na plin.
Što se tiče struje i HEP-a, navodi kako ta tvrtka ima dobit od milijardu i petsto milijuna kuna, međutim, HEP, kako tvrdi Glasovac - ne investira i ne osjeti potrebu ulagati ni u tranzicijske ni obnovljive izvore energije i ništa ne radi na tome da bi radio na hrvatskoj opstojnosti smislene energetske politike ni da bi osigurao povoljnije cijene struje za ključne kupce.
"Treba smanjiti PDV na povrće i ulje"
Kada je riječ o potrošačkoj košarici, misli da trebamo smanjiti PDV na 5% na povrće i ulja, koji su iznimno zastupljeni u toj košarici, a to je najviše i poskupjelo. Drugo što smatra da treba napraviti je definirati što je to energetsko siromaštvo i povećati vaučere s 200 na 300 kuna. I detektirati energetski ugrožene građane, dodala je.
"Mi u ovoj cijeloj priči ne govorimo o građanima koji su najpogođeniji, a to su umirovljenici. Razmislimo o tome da promijenimo kriterije za indeksaciju mirovina", rekla je. "Jasno je rečeno da će se podignuti ti iznosi", odgovorio je Milatić te dodao da će sve biti na vrijeme. "HEP radi sve suprotno od onoga što ste vi sad izgovorili", naveo je Milatić.
Ljudi koji su energetski siromašni i do sada su dobivali vaučere, međutim sada je jasno da s ovom najavom poskupljenja treba proširiti i sam obuhvat i treba dignuti i iznose, treba vidjeti je li to 300, 350 ili 400, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
"Mi imamo neke podatke da je u Hrvatskoj oko 19.1% građana koji si ne mogu priuštiti grijanje tijekom zime. Ne možemo samo gledati unatrag, moramo gledati što će se događati dalje. Na kraju prošle sezone grijanja plin je poskupio i plaćamo ga već u ovoj sezoni 10.3% više. Mi kad gledamo strukturu troškova u kućanstvima, onda to gledamo na razini mjeseca. U EU udio troška hrane je oko 13%. To je podatak Eurostata. U Hrvatskoj je udio troška hrane 27.2% i raste i dalje", rekao je.
"Često govorimo o prosječnoj plaći, međutim medijalna plaća je 6149 kuna i ono što se zapravo događa je da će ovaj udar biti ne samo energetski nego i za kupnju hrane", rekao je Sever. "Slažem se s time da danas nije rečeno dovoljno jasno kako će izgledati mjere. Treba onemogućiti obustavu struje i plina. I ono što je ovdje bitno je i koliko Hrvatska ulaže u obnovljive izvore energije", istaknula je Kekin.
Niži PDV na plin?
Hoće li biti niži PDV na plin? Milatić kaže da je najavljeno da će se o tome razgovarati. Istaknuo je da poduzetnik mora razmišljati o tome da s budućim proizvođačem jeftine energije stvara ugovor. Glasovac mu je uzvratila kako su to priče za malu djecu i ponovila kako treba razmisliti o novoj indeksaciji mirovina.
Sever je rekao da će mnogi dizati cijene sada kada neće biti primijećeni, a ne kada bude dvojno prikazivanje cijena. Sve mora biti na stolu jer uvijek sve plate građani, rekao je Sever. Kriza je nastupila i građani osjećaju njezine posljedice, Europska komisija dala je mjere već u rujnu i nema se tu više što puno razmišljati, ističe Kekin.