Najveće Svjetsko nogometno prvenstvo u povijesti, prvo koje će zajedno ugostiti SAD, Kanada i Meksiko te prvo na kojem će nastupiti 48 reprezentacija i biti odigrane 104 utakmice, ne dolazi bez kontroverzi.
32 godine poslije
I prošlo Svjetsko prvenstvo, ono u Kataru 2022., bilo je jedno od kontroverznijih u povijesti, prvenstveno zato što se održalo u monarhiji u kojoj vlada šerijatski zakon.
Prvenstvo prije toga održano je u Putinovoj Rusiji, a vrijedi spomenuti i da je FIFA domaćinstvo SP 2034. dodijelila Saudijskoj Arabiji, što učvršćuje dojam da pri odabiru domaćina presudnu ulogu nemaju nogometni razlozi.
FIFA će sada svoj najveći turnir organizirati u Sjevernoj Americi, a iako se očekivalo da će on predstavljati odmak od kontroverzi koje su pratile prvenstva u Rusiji i Kataru, pokazuje se suprotno.
Prošlo SP održano u SAD-u, sada već davne 1994., označilo je početak ozbiljnijeg prodora nogometa na najveće svjetsko tržište. Tri desetljeća kasnije nogomet se u SAD vraća kao ipak drukčiji sport.
Najveće prvenstvo ikad kao simbol FIFA-ine megalomanije
Na turniru će prvi put nastupiti 48 reprezentacija umjesto dosadašnjih 32, odigrat će se čak 104 utakmice umjesto 64, a turnir će zajednički organizirati tri države kroz 16 gradova domaćina. Jasno je da je prije svega riječ o projektu koji bi trebao donijeti rekordne prihode od televizijskih prava, sponzorstava i prodaje ulaznica.
FIFA je u svojim financijskim projekcijama objavila da za aktualni četverogodišnji ciklus očekuje rekordnih 13 milijardi dolara prihoda, što je čak 72 posto više nego u prethodnom razdoblju.
U analizi objavljenoj u The Conversationu autori upozoravaju da je vrijednost Svjetskog prvenstva desetljećima proizlazila upravo iz njegove ekskluzivnosti. Turnir je bio globalan, ali ne i dostupan svima, a upravo je ograničen broj mjesta stvarao osjećaj da je riječ o najprestižnijem natjecanju. Independent piše da je FIFA pohlepna za novcem i navodi da širenje turnira na "gotovo opscene razmjere" može razvodniti samu bit natjecanja.
A FIFA već razmatra nova proširenja te je ove godine potvrdila da će analizirati prijedlog prema kojem bi se Svjetsko prvenstvo 2030. igralo s čak 64 reprezentacije umjesto 48.
Najskuplje SP za navijače
Svjetsko prvenstvo 2026. suočava se i s kritikama zbog rekordno visokih cijena ulaznica. FIFA je prvi put za Svjetsko prvenstvo uvela model dinamičkog određivanja cijena, što znači da cijena raste ovisno o potražnji.
FIFA ističe da je dio ulaznica bio dostupan po cijenama od 60 dolara, no riječ je o ograničenom broju karata. Recimo, 1994. prosječna cijena ulaznice bila je 58 američkih dolara. Najskuplja ulaznica za finale mogla se nabaviti za 475 dolara. Prilagođeno inflaciji, to bi u današnjim cijenama bilo 131 dolar, odnosno 1069 dolara.
Na turniru koji počinje večeras prosječne cijene ulaznica bile su oko 1300 dolara. Jeftinije ulaznice za finale koštaju čak 10.000 dolara, a za bolja mjesta cijena je još veća.
Dužnosnici u New Yorku i New Jerseyju službeno su pokrenuli istragu, a Fifa se suočava s optužbama za "umjetno napuhavanje cijena" i "obmanjivanje navijača" oko prodaje ulaznica.
Problem za navijače ne završava na ulaznicama. Smještaj, avionske karte i prijevoz između gradova osjetno su poskupjeli. Kad se na to dodaju ogromne udaljenosti i stalno mijenjanje vremenskih zona, jasno je da će selidba s utakmice na utakmicu često biti mučenje.
Amerika i pitanje viza
I stroga američka vizna pravila i pojačane imigracijske kontrole stvaraju ozbiljne probleme dijelu navijača. Jedan od najzvučnijih slučajeva jest onaj somalskog suca Omara Abdulkadira Artana. On je trebao suditi na Svjetskom prvenstvu, ali mu je odbijen ulazak u SAD. Američka carinska i granična služba priopćila je da je odluka donesena zbog "sigurnosnih razloga".
Irački napadač Aymen Hussein satima je ispitivan po dolasku u Chicago, dok su senegalska i uzbekistanska reprezentacija bile podvrgnute intenzivnim sigurnosnim pretragama u zemlji.
Na pojačane kontrole požalio se i bivši kapetan Italije te osvajač Zlatne lopte Fabio Cannavaro, koji je u SAD doputovao kao izbornik Uzbekistana.
Posebno je znakovito što se takvi problemi nikada prije nisu ozbiljno pojavljivali na modernim svjetskim prvenstvima, budući da je slobodno kretanje sudionika jedan od ključnih uvjeta za dobivanje domaćinstva turnira.
FIFA tvrdi da nije odgovorna za imigracijske politike zemlje domaćina, no prije samo dvije godine zauzela je bitno drukčiji pristup. Kada je Indonezija odbila dopustiti ulazak izraelskoj reprezentaciji na SP do 20 godina, FIFA joj je bez puno oklijevanja oduzela domaćinstvo turnira.
Danas se navijači iz više od četvrtine zemalja sudionica SP suočavaju sa zabranama putovanja, strožim ograničenjima ili visokim stopama odbijanja viza, pokazuje analiza BBC-a.
Izvješće Amnesty Internationala upozorava da se SAD uoči SP suočava s "izvanrednim stanjem u području ljudskih prava". Organizacija je pritom posebno istaknula "zastrašujuću prijetnju" koju za navijače, ali i pojedine sudionike turnira, predstavljaju aktivnosti američke imigracijske službe ICE.
Zemlja domaćin ratuje s državom sudionicom
Domaćin Svjetskog prvenstva nikada prije nije ušao u rat s jednom od država sudionica svega nekoliko mjeseci prije početka turnira. Upravo se s takvim presedanom sada suočava FIFA jer će na prvenstvu nastupiti i Iran, država koju je Amerika napala u veljači ove godine.
Independent pritom ističe da bi se, da je riječ o gotovo bilo kojoj drugoj zemlji, ozbiljno raspravljalo o oduzimanju domaćinstva ili čak bojkotu turnira.
Iranska nogometna federacija optužila je američke vlasti da su uskratile vize za dio delegacije, ali i da mu je povučena dodjela ulaznica za SP. Cijela priča mogla bi dobiti dodatnu simboliku ako obje reprezentacije završe druge u svojim skupinama. U tom slučaju SAD i Iran igrali bi međusobno u osmini finala.
Duboko politizirano SP
U ovim okolnostima teško je očekivati da će nogomet ostati izoliran od šire političke stvarnosti. Osim napada na Iran, SP dolazi u SAD u trenutku kada je Trumpova administracija pokrenula trgovinske ratove i uvela carine velikom dijelu svijeta, govorila o pretvaranju Kanade u 51. saveznu državu, prijetila preuzimanjem Grenlanda i intervenirala u Venezueli.
A da je politika postala sastavni dio priče pokazuje i odnos predsjednika FIFA-e Giannija Infantina prema Donaldu Trumpu. Ulizivanje je doseglo vrhunac prošle godine kada je pokušao utješiti Trumpa zbog neuspjeha u osvajanju Nobelove nagrade za mir dodijelivši mu posebnu FIFA-inu nagradu za mir.
Sva ta podrška očito je u suprotnosti sa statutom FIFA-e, koji naglašava da organizacija ostaje "neutralna u političkim pitanjima". Infantino je u više navrata branio svoje prijateljstvo s Trumpom.
Trump nije prvi političar koji u Svjetskom prvenstvu vidi priliku za politički profit. No, kako primjećuje Politico, velika razlika u odnosu na ranija prvenstva jest to što MAGA politika Trumpove administracije, rat s Iranom i američke beskompromisne imigracijske mjere izravno pogađaju i FIFA-u.
Rusija i Katar bili su kontroverzni domaćini, ali su barem bili predvidljivi partneri. S Trumpom postoji dodatna neizvjesnost jer njegove političke odluke i javni nastupi mogu u svakom trenutku postati tema koja će zasjeniti sam nogomet.
Uostalom, to se već i događa budući da je turnir i prije početka upao u vrtlog sporova s vizama, diplomatskih napetosti i rasprava o cijenama koje mnogim navijačima SP čine nedostupnim.
Ogromne vrućine
Kao i u Kataru 2022., mnoge će se utakmice igrati u sparnim uvjetima, a stručnjaci upozoravaju da bi dio utakmica mogao biti odigran u uvjetima ekstremnih vrućina.
Izvješće tvrtke Pitches in Peril otkrilo je da je 10 od 16 mjesta održavanja izloženo "vrlo visokom riziku od ekstremnih uvjeta toplinskog stresa". Stručnjaci posebno kritiziraju FIFA-ina pravila za igranje po velikim vrućinama.
FIFA se oslanja na tzv. WBGT indeks, koji osim temperature zraka uzima u obzir i vlagu, vjetar te izloženost suncu. Prema pravilima, prekid ili odgoda utakmice razmatraju se tek kada taj indeks dosegne vrijednost od 32 stupnja.
Klimatski i medicinski stručnjaci upozoravaju da je taj prag postavljen previsoko. Ističu kako WBGT od 31,9 stupnjeva može odgovarati temperaturi zraka od čak 45 stupnjeva Celzija u određenim uvjetima. Dio stručnjaka smatra da je FIFA prilikom određivanja termina i lokacija utakmica dala prednost komercijalnim i televizijskim interesima ispred zdravstvenih rizika za igrače i navijače.
Turnir jako šteti klimi
Ekološke organizacije upozoravaju da bi Svjetsko prvenstvo 2026. moglo postati najštetniji nogometni turnir za klimu u povijesti.
Zbog golemih udaljenosti između gradova domaćina i velike ovisnosti o zračnom prometu procjenjuje se da će natjecanje proizvesti više od devet milijuna tona emisija ugljičnog dioksida, gotovo dvostruko više nego što je bio prosjek na posljednja četiri Svjetska prvenstva, donosi BBC.