NATO diže broj vojnika na 300.000. Cvrtila: Rusiji će biti teško odgovoriti na to

Ilustracija: EPA

NATO se s novim Strateškim konceptom vratio svojim "tvorničkim postavkama". Naime, on je uspostavljen zbog potencijalne prijetnje Sovjetskog Saveza, a kasnije Varšavskog ugovora te su sve vojne doktrine i politički potezi koji su se vodili za vrijeme Hladnog rata bili u tom kontekstu. Nakon raspada hladnoratovskog poretka i neprijatelja s Istoka, NATO je tražio svoj identitet, rekao je u emisiji U mreži Prvog Vlatko Cvrtila, sigurnosni stručnjak i rektor Sveučilišta Vern.

"Agresija na Ukrajinu sve je promijenila. U konceptu je jasno rečeno da je Rusija izravna prijetnja euroatlantskom području i prvi put se spominje Kina. Koncept će se nadopunjavati na način kako se bude razvijala situacija s Ukrajinom, ali i kako će se razvijati globalni svjetski poredak", istaknuo je.

"Vrata NATO-a ostaju otvorena"

Dodaje kako će se koncept u narednim godinama mijenjati, ali u smjeru NATO-a kao vojno-političke organizacije koja je jasna obrambena struktura zapadnog svijeta.

"Ono što je krasilo NATO kroz cijelo njegovo postojanje je politika širenja i s tom politikom NATO je i opstao u novom svjetskom poretku i našao je svrhu djelovanja nakon što su države srednje i istočne Europe zatražile članstvo", istaknula je Đana Luša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Govori da kada se gledaju uzroci rata između Rusije i Ukrajine, u prvom je planu potencijalno članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu.

"U novom konceptu ponovljeno je da vrata NATO-a ostaju otvorena za Ukrajinu i Gruziju iako se ne navodi jasan datum. Vrata su otvorena i za BiH koja je eksplicitno spomenuta u dokumentu", rekla je i dodala kako se nastavlja politika širenja.

U pripravnosti 300 tisuća vojnika

NATO diže broj vojnika u Europi na više od 300 tisuća, kako su rekli u sljedećim godinama, no Cvrtila govori da će to ovisiti o situaciji.

"Ako se kriza u Ukrajini zaustavi, snage neće biti tako velike. To je poruka Rusiji, ali kako NATO bude jačao svoje snage prema istoku u sljedećim godinama, Rusija će sigurno imati manje kapaciteta za pozicioniranje svojih snaga tamo gdje misle da bi trebale biti prema tim NATO snagama na istoku", rekao je i dodao kako Rusija ima ogroman utrošak snaga i sredstava u agresiji na Ukrajinu i to će ostaviti posljedice na njene konvencionalne vojne sposobnosti.

Cvrtila govori kako većina članica NATO-a ne ispunjava svoje obaveze planiranim tempom. Hrvatska također nije ispunila svoje ciljeve od početka kada smo nerealno planirali, a to se nastavilo do danas.

"Svaki cilj mora imati određenu cifru u vojnom proračunu, a te cifre nije bilo. Sada je drugačija situacija. Ako se sporost u ostvarivanju ciljeva nekada prihvaćala, kada nije bilo realne opasnosti, danas je opasnost tu i situacija se mijenja, tako da mislim da se i Hrvatska mora uozbiljiti", naglasio je.

"Diplomatskog rješenja najvjerojatnije nema"

Volodimir Zelenski je rekao da mjesečni trošak obrane Ukrajine stoji 5 milijardi američkih dolara. Procjenjuje se da u ovom ratu dnevno ima 200 do 300 žrtava.

 

"Pitanje je koliko se ova financijska situacija može održati. Diplomatskog rješenja najvjerojatnije nema", rekla je Luša.

Smatra se da je veliki uspjeh to što je Turska povukla blokadu ulaska Švedske i Finske u NATO, ali se čuju i kritike vezano uz to što je Turska tražila - izručenje 33 pripadnika kurdskih pokreta koje smatra teroristima.

"Kod svakog kruga širenja NATO-a vode se pregovori i postoje interesi različitih aktera. Turska je prezentirala ishode pregovora kao veliki dobitak, no Švedska i Finska su rekle kako nema govora o izručivanju dok njihov pravni sustav ne odradi svoj posao", naglasila je Luša.

Cvrtila dodaje kako je od početka bilo razvidno da će Turska odustati od embarga.

Pročitajte više

 

Pročitajte više