Otkrivamo: Šef Hanfe trgovao državnim obveznicama koje nikome nije prijavio

Foto: Marko Prpić (Pixsell) / Index

ANTE ŽIGMAN, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), trgovao je državnim obveznicama dok je bio savjetnik guvernera Borisa Vujčića u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), i to neposredno prije nego što je tim istim obveznicama trgovao HNB, doznaju Index Istrage.

>> Šefa Hanfe: Nisam zloupotrijebio svoj položaj

Zašto je to sporno?

Žigmanove transakcije su sporne ne samo zbog činjenice da je Žigman vrlo vjerojatno znao za HNB-ove kupovine obveznica, s obzirom na to da je bio savjetnik HNB-a zadužen za fiskalna pitanja, nego ga je i kupovina istih vrijednosnih papira neposredno prije HNB-a gurnula u špekulativnu priliku da iste obveznice prodaje vrlo brzo nakon kupovine, i to za višu cijenu. Naime, čim HNB kupuje obveznice (ne samo te iste koje ima i HNB-ov savjetnik Žigman nego i sve ostale), vrijednost tih obveznica se u pravilu povećava.

>> Tko će istražiti Aferu HNB? Bivši savjetnik šefa HNB-a i prijatelj Martine Dalić

>> Hanfa završila nadzor 5 od 58 zaposlenika HNB-a, tvrde da nisu povlašteno trgovali

>> Potpredsjednik Američke središnje banke podnio ostavku zbog afere slične HNB-ovoj

Sporna je i činjenica da je Žigman na čelu institucije koja je državni regulator za vrijednosne papire te da obveznice nije prijavio ni hrvatskim institucijama, odnosno Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, a ni međunarodnim institucijama, odnosno Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA). Po zakonu je bio obvezan i Povjerenstvu i ESMA-i prijaviti vlasništvo nad obveznicama. 

Index Istrage pronašle su najmanje tri slučaja Žigmanove kupovine državnih obveznica dok je bio u HNB-u. U jednom slučaju Žigman je kupio obveznice samo četiri dana prije HNB-a, u drugom je razlika bila pet dana, a u trećem devet dana.

Zbog slične afere otišli čelnici američkog FED-a

Podsjetimo kako je nedavno nastao skandal u Američkim federalnim rezervama (FED), kada je niz visokopozicioniranih čelnika morao dati ostavke jer se otkrilo da su neki zaposlenici, uključujući i viceguvernera, kupovali državne obveznice i razne dionice, i to neposredno prije FED-a.

U odgovoru na upit Indexa Žigman tvrdi da se u trenutku vlastite kupovine državnih obveznica nije koristio povlaštenim informacijama te da je kupovao državne obveznice prije dolaska u Hanfu.

No krenimo redom.

Žigman najmanje tri puta trgovao državnim obveznicama kad i HNB

Žigman je, kako otkrivaju Index Istrage, najmanje tri puta trgovao državnim obveznicama, i to dok je bio zaposlenik u HNB-u kao savjetnik guvernera Vujčića. Tako je u ožujku 2016. godine stekao 70.000 komada RHMF-O-26CA. Svega pet dana nakon njega HNB također trguje s 10 milijuna komada tih istih obveznica, i to preko Partner banke, u kojoj je Žigman bio član uprave od 2008. do 2010. godine.  

HNB je bio najveći imatelj državne obveznice koju je kupio tada Vujčićev savjetnik ​​​​​​Žigman

Žigman je te iste državne obveznice prodao u travnju 2020. godine. Činjenica jest da je Žigman kupio obveznice dok nije bio obveznik prijave imovinske kartice, no nakon što je postao čelnik Hanfe u veljači 2018. godine, morao je prijaviti da je imatelj obveznice RHMF-O-26CA Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. No to nije napravio. 

Nije prijavio obveznice ni Europskom regulatornom tijelu

Kako smo utvrdili, iste te obveznice nije prijavio ni Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) iako je bio dužan to učiniti kao čelnik Hanfe. 

No nije to jedina trgovina državnim obveznicama. Žigman kupuje i državne obveznice oznake RHMF-O-217A, i to u srpnju 2017. godine. Riječ je o 70 tisuća komada. Samo četiri dana kasnije tim obveznicama trguje i HNB. 

Isto tako Žigman u svibnju 2017. godine kupuje državne obveznice oznake RHMF-O-282A, a ovog puta razmak između njegove i transakcije HNB-a iznosi devet dana.

Na svim obveznicama Žigman je zaradio. 

Žigman je bio zadužen za fiskalnu politiku

Žigman je u HNB-u bio zadužen za fiskalnu politiku, a doktorirao je na temu javnog duga i fiskalne politike. Jedno vrijeme bio je i potpredsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku sabora, pa se čini da je Žigman u ovim transakcijama objedinio ne samo svoja znanja nego i saznanja o fiskalnoj politici te o trgovanju vrijednosnim papirima, preciznije trgovanju državnim obveznicama, odnosno javnim dugom RH.

Valja naglasiti kako HNB intervenira u državne obveznice u cilju održavanja stabilnosti na tržištu državnih vrijednosnih papira, a te intervencije smatraju se mjerama monetarne politike kada centralne banke rade na održavanju stabilnosti tečaja i financijskog sustava. 

HNB trguje obveznicama da zaradi, a zaradio je i Žigman

"Za vrijeme rada u HNB-u, Žigman nije imao zabranu stjecanja vrijednosnih papira Republike Hrvatske niti je prilikom kupnje tih papira raspolagao povlaštenim informacija. Naime, prema informacijama s kojima raspolažemo i koje su između ostalog i javno dostupne na web stranici centralne banke, HNB u razdoblju koje navodite nije kupovao državne obveznice već ih je eventualno uzimao u zalog na redovnim operacijama kreditiranja banaka (repo)", stoji u odgovoru Žigmana koji smo dobili iz Hanfe. 

"Repo" posao legitiman je zahvat HNB-a, a u sklopu upravljanja pričuvama zaključuje se isključivo radi poboljšanja profitabilnosti portfelja, tj. ostvarivanja dodatne zarade za HNB. Pri zaključivanju "repo" posla istodobno se zaključuje i obratni "repo" posao s istim dospijećem, a zarada se ostvaruje na razlici između kamata po obratnom "repo" poslu i kamata po "repo" poslu. 

Repo posao se radi kako bi HNB izravno zaradio​​​​​

Što to konkretno znači? To znači da u prvom koraku HNB prodaje ugovornom partneru tzv. "special" dužnički vrijednosni papir i za njega prima novac. Dobivenim novcem HNB od partnera kupuje GC kolateral, odnosno obveznice iste kvalitete, ali koje nisu posebno tražene na tržištu.

Zašto je običnom čovjeku teško kupiti obveznicu 

U drugom koraku HNB natrag kupuje "special" dužnički vrijednosni papir od partnera te za njega plaća novac uvećan za kamate te na tom poslu zarađuje. Na tim poslovima evidentno je zarađivao i Žigman.

Kako smo neslužbeno čuli, svatko je mogao zaraditi kao Žigman da je htio, no problem je u tome da obični građani gotovo nikada ne trguju državnim obveznicama. Jedan od razloga je u financijskoj nepismenosti populacije, a drugi je da nije jednostavno doći do njih.

Fizičke osobe ne mogu tek tako kupiti državne obveznice, kada primjerice Ministarstvo financija ima aukcije, već se moraju posredstvom agenta izdanja, primjerice RBA d.d. ili Partner banke, koje su bile u "repo" poslu s HNB-om, javiti u te banke i reći da žele kupiti hrvatske državne obveznice te tražiti posebnu prijavu da ih prodaju kada ih banke kupe na aukciji.

Žigman ne vidi ništa sporno

Isto tako valja naglasiti da trgovanje državnim obveznicama nije bilo zabranjeno u HNB-u, no nevjerojatno je da je Žigman trgovao obveznicama samo par dana prije nego što je to uradio HNB. No Žigman u svemu ovom ne vidi ništa sporno.  

Državne obveznice izdaje Ministarstvo financija (Foto: HUB.hr) 

"Ante Žigman nije kupovao vrijednosne papire od preuzimanja dužnosti predsjednika Upravnog vijeća Hanfe 2018., od kada je postao obveznik prijave imovinske kartice. Dvije od tri državne obveznice prodao je još 2017. godine", kaže Žigman. No činjenica je da je treću obveznicu, koju Žigman ne spominje u svom odgovoru, prodao 2020. godine, a tada je već dvije godine bio šef Hanfe. Nije je prijavio. 

U Hanfi se smije trgovati samo državnim obveznicama, a jedini njima trguje Žigman

Naglasimo na kraju kako je Hanfa nedavno, nakon napisa Indexa, promijenila interni pravilnik, prema kojem zaposlenicima više nije dozvoljeno trgovati nijednim vrijednosnim papirom unutar države, osim državnih obveznica Republike Hrvatske. 

Zanimalo nas je zašto su baš državne obveznice izuzete. U sklopu šireg istraživanja od Hanfe smo zatražili cjelokupnu evidenciju Agencije o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata za članove Upravnog vijeća Agencije i zaposlenike od 2006. do početka 2022. godine.

Popis je pokazao da nijedan zaposlenik Hanfe od njenog osnutka pa do danas nije trgovao državnim obveznicama.

Osim Žigmana, naravno.

Tko je uopće Žigman?

Ante Žigman, aktualni šef Hanfe, koja provodi istragu nad zaposlenicima HNB-a koji su trgovali dionicama banaka koje nadziru, izabran je u veljači 2018. godine za čelnika Hanfe temeljem većinskih glasova zastupnika sabora. Žigman je tada predstavljen kao dugogodišnji poslovni partner tadašnje potpredsjednice vlade Martine Dalić te suprug državne tajnice u Ministarstvu gospodarstva Nataše Mikuš Žigman, koja je na to mjesto došla u mandatu Martine Dalić. 

Borgovce proglasio nevinima

Kad je Žigman 2018. došao u Hanfu, ta se institucija bavila aferom Borg, odnosno istraživala je jesu li se tajni pisci Lex Agrokora, među kojima su bili brokeri i odvjetnici, okoristili na tržištu s povjerljivim informacijama. Nisu našli ništa sporno. 

Prije nego što je došao u Hanfu, Žigman je od 2012. godine bio savjetnik guvernera Borisa Vujčića za fiskalnu politiku, a još prije toga, na početku svoje karijere, bio je stipendist HNB-a. Današnji čelnik Hanfe prvotno je bio pripravnik u HNB-ovu sektoru makroekonomskih istraživanja gdje je napredovao do razine voditelja odjela.

Prema biografiji, Žigman je 2000. godine obranio magistarski rad na temu "Monetarna politika ciljane inflacije", a kao mentor se navodi današnji guverner HNB-a Boris Vujčić. Hanfa je odnedavno u fokusu interesa hrvatske javnosti, nakon afere Leasing kada je dokazana pljačka 50 tisuća klijenata leasing kuća, koju je Hanfa propustila kazniti, te nakon članaka na Indexu o trgovanju vrijednosnicama banaka zaposlenika i šefova u HNB-u.

Hanfa je početkom godine pokrenula nadzor oko toga jesu li zaposlenici HNB-a prekršili kakve odredbe i zakone prilikom trgovanja vrijednosnim papirima. Hanfa je do sada završila istragu pet od 58 zaposlenika HNB-a koji su trgovali vrijednosnicama. Za prvih pet Hanfa je utvrdila da nije bilo propusta. 

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Originalno objavljeno na Index istrage

Pročitajte više