Otkriveni novi, brži i bolji antidepresivi

Foto: Shutterstock

KINESKI znanstvenici objavili su istraživanje koje ukazuje na mogućnost razvoja nove klase antidepresiva koji bi mogli biti bolji učinak od postojećih budući da djeluju brže te ne bi trebali imati ozbiljnih nuspojava kakve često imaju postojeći.

Prema studiji objavljenoj u uglednom časopisu Science novi spoj male molekule koji regulira aktiviranje serotonergičkih neurona ima brzodjelujući antidepresivni učinak. Rezultati utiru put za razvoj nove klase tretmana za veliki depresivni poremećaj (VDP) i druge poremećaje raspoloženja koje je teško liječiti. VDP je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja, koji pogađa stotine milijuna diljem svijeta.

Prema Eurostatu, u 2019. su po stopi kronične depresije među zemljama Europske unije prednjačile sljedeće zemlje: Portugal (12.2 posto), Švedska (11.7 posto) te Njemačka i Hrvatska (obje po 11.6 posto).

Zanimljivo je da nordijske zemlje troše više antidepresiva od europskog prosjeka te da je po potrošnji antidepresiva u Europi predvodnik Island, koji je više puta proglašavan jednom od najsretnijih zemalja svijeta. To se dijelom može pripisati zimskim depresijama koje su prisutnije u sjevernim krajevima, a dijelom zdravstvenim sustavima i politikama.

Danas se najviše koriste tzv. SSRI-evi

Većina današnjih antidepresiva ciljano djeluje na transporter neurotransmitera serotonina (SERT).

Najpopularniji antidepresivi spadaju u skupinu tzv. selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI). Iako nisu tako učinkoviti kao elektrošokovi ili neki stariji antidepresivi, koji su također djelovali i na neurotransmiter dopamin, a ne samo serotonin, oni su danas najčešći izbor jer imaju značajno najmanje neželjenih nuspojava. Riječ "selektivni" odnosi se na činjenicu da selektivno djeluju samo na serotonin. Razvijeni su na temelju ideje da bi depresija mogla biti posljedica kemijske neravnoteže u mozgu, odnosno da je manjak neurotransmitera serotonina, koji se popularno naziva i hormonom sreće, povezan s depresijom.

Serotonin je moždani glasnik (neurotransmiter) koji prenosi signale između živčanih stanica u mozgu i smatra se da je uključen u regulaciju mnogih funkcija, zbog čega, između ostalog, utječe na emocije, raspoloženje, pamćenje i san.

Brojne studije pokazale su da SSRI-evi djeluju na mnoge bolesnike (na oko 30%, a u 67% slučajeva djeluje barem neki antidepresiv), mada ne na sve (pogledajte tablicu učinkovitosti antidepresiva dolje).

Kako funkcionira serotonin?

Za razumijevanje novog otkrića dobro je razumjeti kako djeluju SSRI-evi. Živčane stanice u mozgu komuniciraju preko sinapsi, mjesta na kojima se pojedinačni neuroni dodiruju i komuniciraju. U tom procesu presinaptički neuron, onaj koji šalje signal, izlučuje serotonin u sinapsu. Serotonin putuje kroz sinapsu i konačno se veže za receptore postsinaptičkog neurona, onog koji prima signal. Na taj način signal je prenesen s jednog neurona na drugi u nizu neurona u mozgu.

Kako bi omogućilo živcu da se oporavi i primi sljedeću poruku, tijelo ima pametno rješenje. Ono ima mehanizam kojim uklanja neurotransmitere iz receptora, reciklira ih i dopušta im da se vrate u izvorni živac (to se naziva ponovno preuzimanje) kako bi se mogli ponovno koristiti u prenošenju poruka. Time završava proces komunikacije između presinaptičkog i postsinaptičkog neurona.

Kako funkcioniraju antidepresivi SSRI-evi?

Antidepresiv SSRI, kada ga popijemo, prelazi krvno-moždanu barijeru u mozgu i dolazi do sinapsi gdje se veže za stanične pumpe presinaptičkog neurona koje bi trebale reciklirati, odnosno reapsorbirati serotonine koji su obavili svoju funkciju (grafika dolje). Na taj način SSRI blokira reapsorpciju, odnosno ponovnu pohranu serotonina. Zbog toga dolazi do povećanja koncentracije serotonina u sinapsama čime se povećava njihovo djelovanje na sinaptičke receptore postsinaptičkih neurona. Konačno, na taj način se pojačava signal koji se prenosi među neuronima, što pak pozitivno djeluje na raspoloženje.

Posao transportera serotonina (SERT) u ovom procesu je da upije višak serotonina nakon što ga neuron ispljune prema sljedećoj živčanoj stanici u nizu. Smatra se da kod nekih ljudi SERT možda radi prebrzo te da stoga može prikupiti sav serotonin prije nego što sljedeća stanica čuje signal. Pojednostavljeno rečeno, njihove živčane stanice šapuću umjesto da razgovaraju naglas.

SSRI-evi usporavaju prikupljanje serotonina putem transportera kao što je SERT i proces vraćanja serotonina na kraj neurona iz kojeg dolaze. Kako smo već rekli, oni to rade tako što blokiraju stanične pumpe presinaptičkog neurona koje imaju funkciju da ih "usišu".

Smatra se da to znači da serotonin dulje ostaje u prostoru između stanica, što povećava šanse da će druga stanica primiti poruku, čime će, slikovito rečeno, šapat ponovo postati govor.

No ovo tumačenje nije konačno jer bi antidepresivi u tom slučaju trebali djelovati odmah nakon što se popiju, a njihov se učinak počinje osjećati tek nakon više tjedana.

Zašto se traže novi antidepresivi?

Činjenica da antidepresivima trebaju oko četiri tjedna da počnu djelovati jedan je od ključnih razloga potrage za novim klasama antidepresiva. Također SSRI-evi u rijetkim slučajevima mogu imati ozbiljne nuspojave, uključujući samoubilačke misli, a samo dio pacijenata oporavlja se nakon liječenja.

Zbog toga je posljednjih godina rastao interes za ketamin, ponajviše zahvaljujući njegovim brzim antidepresivnim i antisuicidalnim svojstvima kod pacijenata s depresijom rezistentnom na lijekove. No njegov potencijal da izazove ovisnost, kao i opasnost da djeluje kao pokretač shizofrenije, izazvao je zabrinutost.

Zbog svega navedenog postoji potreba za novim, brzodjelujućim antidepresivima i spojevima bez ozbiljnih nedostataka.

Što je kineski tim otkrio?

U novom istraživanju Nan Sun i njegovi kolege predstavili su jedno takvo rješenje. Osmislili su antidepresiv koji djeluje tako da ometa interakciju između SERT-a i neuronske sintaze dušikovog oksida (nNOS).

Autori su otkrili da odvajanje SERT-a od nNOS-a u mozgovima miševa smanjuje međustanični serotonin u području mozga koje se naziva dorzalna rafe jezgra. To je pojačalo aktivnost serotonergičkih neurona u ovom području i dramatično povećalo otpuštanje serotonina u medijalni prefrontalni korteks. Prema nalazima studije, to je rezultiralo brzim antidepresivnim učinkom u mišjem modelu velikog depresivnog poremećaja.

"Otkrili smo spoj male molekule, ZZL-7, koji je izazvao antidepresivni učinak dva sata nakon tretmana bez neželjenih nuspojava. Ovaj spoj ili analogni reagensi mogli bi poslužiti kao novi, brzo djelujući tretmani za veliki depresivni poremećaj", pišu u studiji autori.

Naravno, trebat će pričekati da ovaj novi pristup prođe klinička ispitivanja kako bi se učinkovitost i sigurnost potvrdile na ljudima. No otkriće novog mehanizma obećava.

Pročitajte više

 

Pročitajte više