Ministarstvo tumači zašto nam fali toliko medicinskih sestara

Foto: Milan Sabic, Emica Elvedji/PIXSELL

U MEDIJIMA i na društvenim mrežama liječnici, pacijenti i stručnjaci sve češće upozoravaju da u Hrvatskoj nedostaje više tisuća medicinskih sestara.

Njihov nedostatak najizraženiji je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj se mnoge radije odlučuju baviti iznajmljivanjem soba, odnosno turizmom, nego raditi težak i odgovoran posao za plaću od oko 6000 kuna. Procjene njihova manjka u KBC-u Split objavljene u medijima kreću se između 400 i 600.

Budući da su medicinske sestre vrlo važna karika u zdravstvenom sustavu jer provode najviše vremena s pacijentima, pitali smo Ministarstvo zdravstva (MIZ) u čemu je problem i što se poduzima da se njihov nedostatak smanji.

Iz MIZ-a su nam odgovorili da su proveli sveobuhvatno mapiranje bolničkog sustava s ciljem jasne kadrovske slike koja je preduvjet za postojeće i daljnje upravljanje ljudskim resursima.

"Time smo obuhvatili i KBC Split pri čemu manjak od 600 medicinskih sestara koji navodite ne odgovara postojećim pokazateljima", tvrde u MIZ-u.

"S druge strane, sveukupni podaci iz zdravstvenog sustava uistinu ukazuju na nedostatak oko 4000 medicinskih sestara, od toga 2300 srednjih medicinskih sestara te 1800 prvostupnica sestrinstva", dodaju.

"Problem dijele i druge zemlje" 

Ističu da Hrvatska nije jedinstvena po pitanju manjka medicinskih sestara i njihovom odljevu u druge države.

"Dobivene brojke podudaraju se s potrebama za medicinskim sestrama u ostalim europskim zemljama. Primjerice, detektiran je velik broj medicinskih sestra koje iz Njemačke odlaze u Švicarsku, iz Švicarske u Veliku Britaniju, a iz Velike Britanije u Australiju i Novi Zeland", kažu nam u resornom ministarstvu.

"Neke ustanove zapošljavaju druge kadrove umjesto sestara"

Kao jedan od problema navode činjenicu da se u određenim ustanovama umjesto neophodnih sestara zapošljavaju drugi, manje potrebni kadrovi. Štoviše, kada se i zapošljavaju, sestrama se nude loši uvjeti.

"Iz prikupljenih podataka proizlazi neodrživa kadrovska politika kod određenih ustanova koje imaju prikazan velik nedostatak medicinskih sestara, dok istovremeno raspisuju natječaje isključivo na određen radni odnos što dodatno ne motivira medicinske sestre i tehničare na zapošljavanje. Trenutno se na Zavodu za zapošljavanje nalazi oko 300 medicinskih sestara te je važno naglasiti su svi zahtjevi vezano uz davanje suglasnosti Ministarstva zdravstva za zapošljavanje odobreni", kažu nam.

"Potrebne su i veće upisne kvote"

U MIZ-u smatraju da je također važno mijenjati stvari u obrazovnom sustavu.

"U tijeku su i intenzivni razgovori s predstavnicima Ministarstva obrazovanja kao i s predstavnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na kojem će se tražiti povećanje upisnih kvota za srednje medicinske sestre u srednje škole s obzirom da se najveći broj nedostatka sestara odnosi na srednje medicinske sestre, a iste nakon završenog obrazovanja dobivaju licencu te su dostupne za tržište rada."

Dio problema MIZ planira riješiti zapošljavanjem njegovateljica koje bi mogle rasteretiti medicinske sestre.

"Donošenjem novog Pravilnika o standardima i normativima u bolnički sustav uvedeno je zapošljavanje njegovateljica koje će isključivo raditi pod nadzorom medicinskih sestra na poslovima njege pacijenata da bi sestre mogle kvalitetno raditi na poslovima zdravstvene njege. Donesen je i Pravilnik o specijalističkom usavršavanju prvostupnica sestrinstva u hitnoj medicini što će poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite kao i status prvostupnica sestrinstva u hitnoj medicini te slijedi izmjena Zakona o sestrinstvu vezano uz kompetencije prvostupnica sestrinstva-specijalista vezano uz samostalno ordiniranje određenih lijekova za održavanje života", tumače u MIZ-u.

"Nepravedno raspoređeno opterećenje"

U MIZ-u smatraju da je jedan od mogućih razloga odlaska sestara činjenica da su neki medicinski djelatnici mnogostruko opterećeniji od drugih.

"Uočena je neodrživa organizacija bolničkih radilišta koja se manifestira tako da su određeni djelatnici dvostruko ili trostruko opterećeniji od ostalih. Upravo iz tog razloga uvodimo centre izvrsnosti i akreditiranje zdravstvenih ustanova koje su dio predloženih reformskih mjera. Slijedom toga, osnivanje centara izvrsnosti više neće biti ograničeno samo na kliničke ustanove za pojedine bolesti ili dijagnostičke i terapijske postupke, već se mogućnost osnivanja centara izvrsnosti proširuje na sve bolničke zdravstvene ustanove, a status centra izvrsnosti bazirat će se isključivo na indikatorima kvalitete", poručuju iz MIZ-a.

A što s plaćama?

Na naše pitanje treba li medicinskim sestrama povećati plaće, koje su za oko 2000 kn niže od zagrebačkog prosjeka, kako bi bile motivirane ostati u hrvatskom zdravstvenom sustavu, nismo dobili odgovor Ministarstva.

Pročitajte više

 

Pročitajte više