NA DANAŠNJOJ sjednici vlade Republike Hrvatske su donesene odluke o davanju dioničarskog zajma HEP-u od 400 milijuna eura i o dokapitalizaciji s 500 milijuna eura. Ukupno 900 milijuna eura je potrebno da bi kompanija sanirala gubitke ostvarene prošle godine zbog državnih mjera ograničenja cijena električne energije i plina.
Time je napokon postalo jasno tko će platiti trošak koji je HEP imao zbog toga što je vlada umjetno držala cijene električne energije i plina niskima i još drži. Platit će se iz državnog proračuna, a to znači da će to platiti sami građani i kompanije kojima su subvencionirane cijene trebale pomoći. Umjesto direktno na računima, platit će s odgodom preko poreza koje plaćaju.
Kako će se odvijati saniranje troškova HEP-a
Plenković se na početku obraćanja pohvalio posljednjim vladinim paketom mjera. "Cijena plina ostaje regulirana još godinu dana, a cijena struje do 30. rujna. Nastavljamo regulirati cijenu naftnih derivata, a precizni paketi pomoći idu svima kojima je pomoć potrebna", rekao je premijer.
"Dio tog paketa su i današnje odluke, davanje dioničarskog zajma u vrijednosti od 400 milijuna eura Hrvatskoj elektroprivredi. Drugi dio je dokapitalizacija od 500 milijuna eura, dakle ukupno 900 milijuna eura. O tome se, naravno, konzultiramo i s Europskom komisijom", kratko je konstatirao Plenković.
Zajam će se isplatiti u dvije tranše: iznos od 265 milijuna eura isplatit će se po potpisivanju ugovora, a iznos od 135 milijuna eura isplatit će se najkasnije u srpnju ove godine. Kamatna stopa je 4.5 posto godišnje.
Zajam će se otplatiti jednokratno i dospijeva u cijelosti na naplatu 24 mjeseca od dana korištenja druge tranše. Može se otplatiti pretvorbom iznosa dospjele glavnice u temeljni kapital, ulogom u pravima. HEP se obvezuje odmah po potpisivanju ugovora predati Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja instrumente osiguranja plaćanja: šest bianco akceptiranih vlastitih mjenica i jednu zadužnicu.
Još treba ishoditi dopuštenje Europske komisije jer se radi o direktnom državnom intervencionizmu (kako priznaje i sam Plenković), a pravila EU su relativno oštra po tom pitanju. S obzirom na situaciju u cijeloj Europi u prethodnih godinu dana i činjenicu da je EU sama predlagala državama razne mjere ublažavanja energetske krize, najvjerojatnije po tom pitanju neće biti problema.
"Subvenciju" cijene struje i plina građani i kompanije plaćaju sami sebi
"Ono što se planira je povećati temeljni kapital HEP-a unosom prava i u novcu, a sve kako bi naši građani i dalje mogli imati cijenu električne energije koja je jedna od najnižih u EU te kako bi naše gospodarstvo isto tako moglo imati dodatan impuls kada govorimo o cijenama električne energije koju oni plaćaju. I, naravno, kako bi HEP mogao nastaviti neometano poslovati", objasnio je okolnosti odluke ministar Davor Filipović.
U njegovom obrazloženju krije se logika cijele stvari, a to je da država pokrije gubitke HEP-a nastale uslijed odluka o ograničenju cijena energenata koje ja vlada donosila. Sve će se pokriti iz državnog proračuna, a državni proračun se puni porezima.
Prevedeno, to znači da će građani i kompanije platiti za subvencije koje su im bile namijenjene. Državni proračun pune uplatama poreza građani (PDV, porez na dohodak i sl.) i kompanije (porez na dobit, parafiskalni nameti i sl.), a državni proračun će sanirati gubitke HEP-a, koji su nastali zbog subvencioniranja cijena energenata građanima i kompanijama.
Po tko zna koji put Plenković je nasamario Hrvate: obećavao im je da će "država pomoći" i na tome skupljao političke bodove, a račun te "pomoći" će indirektno preko državnog proračuna i poreza ispostaviti baš tim istim građanima.
S obzirom na to koliki je gubitak HEP-a u 2022., ni 900 milijuna eura iz proračuna neće biti dovoljno. Iako je kompanija u godinama do 2022. poslovala s dobiti i vjerojatno može preživjeti gubitak iz prošle godine, u pitanje bi došle investicije.
Kako je poslovao HEP zadnjih nekoliko godina?
Sumirajući sve što je najavljeno, vlada je odlučila sanirati HEP zbog gubitaka tijekom prošle godine. Uvidom u financijsko izvješće za prvih šest mjeseci 2022. jasna je ozbiljnost problema u kojem se kompanija našla.
Ostvarena je 1.1 milijarda kuna (oko 150 milijuna eura) gubitka. Iako su ukupni prihodi rasli za 2.58 milijardi kuna u odnosu na iste mjesece 2021., rashodi su rasli za 5.49 milijardi kn. Najviše su tome doprinijeli troškovi sirovina i materijala, koji su zabilježili rast s 2.24 milijarde na 6.84 milijarde kuna.
Radi se tek o poslovnim rezultatima za prvu polovicu prošle godine, izvješće za cijelu godinu još nije objavljeno. S obzirom na to da su tržišne cijene električne energije i plina bile visoke i tijekom druge polovice godine, a cijene tih energenata su u Hrvatskoj bile ograničene, godišnji gubitak je daleko veći.
Izuzev 2022., HEP zadnjih godina dobro posluje. 2017. je ostvarena dobit od 1.30 milijardi kn, 2018. 1.36 milijardi kn, 2019. 1.4 milijarde kn, 2020. 1.46 milijardi kn, 2021. 1.02 milijarde kn. Ukupno u pet godina prije 2022. je ostvareno više od 6.54 milijarde kuna dobiti.
Zbog načina na koji funkcionira porezni sustav Hrvatske, više će platiti siromašni
Bez "državnog intervencionizma", kako se izrazio sam Plenković, cijene električne energije i plina bi bile puno veće. To bi bilo vidljivo na računima, stvorilo bi nezadovoljstvo i ugrozilo rejting HDZ-a. Ovako će "subvencije" građanima i kompanijama platiti građani i kompanije sami sebi a da mnogi toga nisu ni svjesni.
Plenković i HDZ su mogli ugodno skupljati političke bodove na račun "jedne od najmanjih cijena struje u Europi", kako on i ministar Filipović vole napominjati, ali su tek sada javno rekli tko će to platiti. A platit će oni koje se navodno "spašavalo", samo ne direktno na računu, nego indirektno porezima. Jako dobar politički manevar.
Stvar je jednostavna: umjesto da građani i kompanije plate trošak rasta cijena električne energije odmah, na računima, platit će ga s odgodom. Cijenu troška subvencija za električnu energiju plaćaju oni koji su trebali biti "korisnici", koje je Plenković uvjeravao da ih se štiti.
Situacija je ustvari još smješnija (ili tužnija, zavisi o tome kako gledate) jer će razmjerno više platiti siromašni i građani srednjeg dohotka, a upravo oni su bili ti kojima će ograničenje cijena električne energije i plina najviše pomoći.
To proizlazi iz samog uređenja poreznog sustava Hrvatske, koji se oslanja na oporezivanje potrošnje i u kojem je porez na potrošnju (PDV) glavni izvor državnih prihoda. Problem s takvim poreznim sustavom je što relativno više pogađa one s manjim dohotkom, a relativno pogoduje bogatijima.
To je zbog razlika u načinu na koji bogatiji i siromašniji koriste svoje prihode. Oni s manjim prihodima i plaćama relativno veći dio moraju potrošiti, na hranu, stanovanje i druge životne troškove. Bogati veći dio svojih prihoda štede i investiraju, iz jednostavne činjenice da to mogu jer im nakon podmirenja osnovnih životnih potreba ostaje više novca.
Kako Hrvatska daleko više oporezuje potrošnju od bilo čega drugoga (imovine npr.), onda oni koji veći dio svojih prihoda troše imaju efektivno veću poreznu stopu od onih koji odmah troše manji dio svojih prihoda.
Plenković je opet kupio glasove Hrvata njihovim novcem
Sve što država financira, to čini iz prihoda proračuna. Prihodi proračuna su porezi, i to dominantno porezi na potrošnju (PDV, trošarine...). Poreze na potrošnju u odnosu na dohodak više plaćaju oni koji veći dio svog dohotka brzo potroše, a to su siromašniji.
Time je efektivna porezna stopa veća što imate manje prihode, manja što su prihodi veći i radi se o regresivnom poreznom sustavu u kojem bogatiji plaćaju poreze po efektivno manjoj poreznoj stopi od onih sa srednjim i niskim primanjima.
Kada država "daje novac", bez obzira na to daje li ga dioničarskim zajmovima i dokapitalizacijom ili na neki drugi način, daje novac koji je oduzela svojim stanovnicima porezom. Ako te poreze razmjerno više plaćaju siromašniji, onda su upravo oni ti koji više sudjeluju u državnom "davanju novca". Čak i onda kada se plaćaju stvari koje su trebale pomoći primarno njima.
Sve ima svoju cijenu i uvijek na kraju netko mora podmiriti račune. Kada se radi o tome da država plaća, to ustvari znači da plaćaju sami građani. Političari iskorištavaju činjenicu što mnogi to ne razumiju, a Plenković se pokazao kao iznimno vješt u toj igri prikupljanja političkih bodova.
Kako je državni proračun za svaku godinu određen i ne može se puno širiti, kada se iz njega pošalju financijska sredstva jednima, to automatski znači da je manje novca za druge. Ostaje otvoreno pitanje koja je institucija financirana iz proračuna ostala bez potencijalnih dodatnih sredstava da bi se sanirali gubitci u HEP-u. Alternativno, možda će se sve financirati povećanjem i uvođenjem novih poreza ili novim zaduživanjem.