Napeto na Krimu: Rusi prodaju nekretnine, okupljaju se partizani

Foto: EPA

SITUACIJA na Krimu sve je napetija, a stanovništvo i ruski okupatori sve više vjeruju kako je rat na poluotoku neizbježan, piše Politico. U razgovorima koji su se odvili putem sigurnih kanala komunikacije, ljudi koji žive na Krimu otkrili su da se diverzantske i partizanske skupine već okupljaju na teritoriju koji je Rusija nezakonito pripojila 2014. godine.

Regrutacije, kao i rastuće cijene, sve više potiču paniku i frustraciju. Jedna osoba s kojom je razgovarao spomenuti portal ispričala je da u bolnicama više nema mjesta za civilne pacijente zbog velikog broja ruskih vojnika koje dovode s fronta. Druga je stanovnica rekla da se ruska elita pokušava masovno riješiti svojih luksuznih kuća za odmor, no ne prolaze kupce.

"Situacija je drugačija nego 2014."

Kada je Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu u veljači, malo tko je očekivao će ukrajinske snage devet mjeseci kasnije ozbiljno zaprijetiti Krimu. Tamila Tasheva, stalna predstavnica ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na Krimu, smatra da su šanse poluotok ponovno završi u ukrajinskim rukama velike.

"Da, naravno, sasvim je moguće da ćemo dobiti Krim natrag. Naš cilj je povratak cijelog našeg teritorija, što naravno uključuje i Krim", rekla je za POLITICO.

Tasheva je zauzeta pripremom planova za ono što će se dogoditi nakon što Krim bude oslobođen i izrađuje pravni okvir za rješavanje složenih pitanja tranzicijskog prava koja će se pojaviti. Ona kaže da bi Kijev više volio da se poluotok vrati bez borbe, ali da bi “vojni put mogao biti jedino rješenje”.

"Situacija je sada vrlo drugačija u odnosu na 2014. Puno komuniciramo s ljudima na Krimu i oni su sve više ljuti zbog visokih cijena hrane i nestašice lijekova. Došlo je i do porasta antiratnih prosvjeda, posebno od početka novačenja i djelomične mobilizacije", kazala je Tasheva i potvrdila da su se ljudi počeli okupljati u antiruske partizanske skupine.

Rusi su "nervozni"

Za Putina je Krim dugo bio sveta stvar, nazvao ga je "neodvojivim dijelom Rusije", i to je navelo mnoge na Zapadu da strahuju da bi to mogla biti strateška crvena linija. Taj strah je dodatno ojačao bivši predsjednik Dmitrij Medvedev. "Sudnji dan će doći vrlo brzo i teško. Bit će vrlo teško naći se u zaklonu", rekao je Medvedev, sada zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, ranije ove godine u komentarima koje je prenijela novinska agencija TASS.

Ukrajinci su ipak od kolovoza opetovano napadali ruske ciljeve na Krimu, uključujući zračne baze i brodove. Međutim, napetosti su dramatično porasle nakon eksplozije 8. listopada koja je oštetila Kerčki most, vitalnu opskrbnu liniju između Rusije i Krima.

Ljudi na Krimu kažu da su Rusi nervozni i da traže proukrajinske simpatizere, strahujući od novih sabotaža. Kijev nikada nije službeno preuzeo odgovornost za napad. "Nakon toga je nastala panika", rekao je jedan IT radnik za POLITICO. "Od tada časnici i vojnici sele svoje obitelji natrag u Rusiju. I bogati su pokušavali prodati svoje nekretnine u vrijednosti od 500.000 do milijun dolara, ali tržište je mrtvo,” dodao je.

Okupatori postaju kolaboratori

"Zbog sankcija je puno ljudi ostalo bez posla, cijene svega, pogotovo hrane, skočile su u nebo, a nema ni puno izbora. Ako ste prije veljače zarađivali 1000 dolara mjesečno, sada trebate imati oko 3000 dolara da budete tu gdje ste bili, a kako ćete to učiniti kada je turistička industrija mrtva", rekao je.

Kako se situacija pogoršava, formiraju se sve više partizanskih ćelija, kažu stanovnici. "Moja grupa domoljuba dobro se poznaje: godinama smo učili i radili zajedno i vjerujemo jedni drugima - pripremamo se i razumijemo da će tajnovitost odrediti učinkovitost naših akcija", rekao je bivši bankar, koji je tvrdio da vodi ćelija sa sedam osoba.

Nadahnut eksplozijom na Kerčkom mostu, njegova skupina planira sabotirati vojne objekte koristeći rudimentarne eksplozive od amonijevog nitrata i dizelskog goriva.

"Postoje mnogi provokatori uokolo i Rusi su zabrinuti, pa smo na oprezu. Znamo druge partizanske skupine, ali ne komuniciramo aktivno iz sigurnosnih razloga", rekao je. "Imamo dogovor sa šefom policije koji razumije da Rusija gubi i zabrinut je, dat će nam ključ svog arsenala kada bude potrebno uz naše obećanje da ćemo se kasnije založiti za njega", dodao je.

Rusija seli brodove

Nedavne pobjede Ukrajine u sjeveroistočnoj i južnoj Ukrajini potiču samouvjerene razgovore o Krimu u Kijevu, a otkako su se ruske snage povukle iz Hersona, 130 kilometara od najsjevernijeg dijela poluotoka, sve se glasnije čuje da veći dio poluotoka dolazi u raketno-raketni domet Ukrajinaca.

Jedan stanovnik Krima rekao je za POLITICO da su napadi bespilotnih letjelica vjerojatno natjerali ruske mornaričke zapovjednike da preispitaju položaj svojih brodova. "Skupina ruskih ratnih brodova donedavno je redovito bila uz obalu blizu moje kuće. Gledao sam ih i ako bi ispalili projektile, kontaktirao bih svoju obitelj u raznim gradovima u Ukrajini da ih upozorim da su rakete na putu. Ali sada su se ratni brodovi udaljili, bili su previše ranjivi tamo gdje su bili", rekao je.

Pročitajte više

 

Pročitajte više