Potres na Baniji izazvao je goleme pomake Zemljine kore, čak i kod Zagreba

Foto: Geodetski fakultet

RAZORNI petrinjski potres iz prosinca 2020. uzrokovao je, prema istraživanju Geodetskog fakulteta, izuzetno velike pomake Zemljine kore oko Petrinje, Gline i Siska, ali i na puno širem području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije te posebno grada Zagreba.

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak je objavio da je znanstveno istraživanje u svrhu određivanja pomaka Zemljine kore na području Banije obavio kombinacijom tzv. GNSS izmjere i obrade InSAR snimki.

Najveći pomaci uz područje Pokupskog rasjeda

Najveći pomaci uočeni su uz područje Pokupskog rasjeda. Zapadno rasjedno krilo pomaknulo se u smjeru zapada te se prema GNSS mjerenjima najveći pomak dogodio na području Slane i Glinskih Poljana s maksimalnim iznosom od 42 centimetra, dok je prema rezultatima InSAR obrade taj pomak 38 centimetra.

Istočno rasjedno krilo pomaknulo se prema istoku te se najveći pomak dogodio na području oko grada Petrinje (57 centimetra po GNSS izmjeri, a po InSAR-u 47 centimetra).

GNSS rezultati ukazuju na pomak zapadnog rasjednog krila u smjeru sjeverozapada na području Luščana (najveći od 43 centimetra) te pomak istočnog rasjednog krila u smjeru jugoistoka, najveći od 60 centimetara na području Petrinje.

Dizanje i spuštanje tla

Rezultati obiju tehnika ukazuju da se uzdizanje tla dogodilo na području Slane, Glinskih Poljana i Sibića s maksimalnim pomacima od 14 centimetra prema rezultatima GNSS mjerenja, odnosno 24 centimetra prema InSAR rezultatima. Na području Petrinje InSAR pomaci bilježe blago uzdizanje tla, dok GNSS mjerenja bilježe uzdizanje tla do 18 centimetra.

GNSS mjerenjima utvrđena su velika uzdizanja na području Grede (19 centimetra) te Velike Soline (16 centimetra), međutim, InSAR pomaci ukazuju na blaga spuštanja tla na tim područjima. Prema GNSS mjerenjima najveće spuštanje dogodilo se na području Siska (do 20 centimetra), dok InSAR rezultati ne registriraju pomake u toj veličini.

Kako do sada nije zabilježeno ni jedno istraživanje utjecaja petrinjskog potresa na šire zagrebačko područje Geodetski fakultet napravio je i preliminarnu analizu površinskih pomaka koristeći podatke satelitske misije Sentinel-1 iz ESA-inog programa Copernicus.

"Petrinjski potres prouzročio značajne pomake Zemljine kore i na širem zagrebačkom području"

"Dobiveni pomaci u horizontalnom smjeru su od 6,4 centimetra prema zapadu do 5,4 centimetra prema istoku te od -5,7 centimetra do 8,7 centimetra u vertikalnom smjeru. Evidentno je da je Petrinjski potres prouzročio signifikantne pomake Zemljine kore ne samo na Petrinjskom području već i na širem zagrebačkom području", objavio je Geodetski fakultet.

U ponedjeljak 28. prosinca 2020. potres magnitude 5 prema Richteru s epicentrom nedaleko Petrinje snažno je zatresao područje središnje Hrvatske, a osjetio se i u susjednim državama. Isto jutro na istom epicentralnom području uslijedila su još dva jača potresa, prvi magnitude 4.7 prema Richteru, a drugi magnitude 4.1 prema Richteru. U narednih 24 sata na istom epicentralnom području dogodilo se još desetak slabijih potresa.

Međutim, ispostavilo se je da su svi navedeni potresi bili samo niz predudara prije glavnog potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. u 12:19. Epicentar ovog razornog potresa magnitude 6.2 prema Richteru bio je pet kilometara jugozapadno od Petrinje sa žarištem na dubini od 11 kilometara. Potres se snažno osjetio u Hrvatskoj i susjednim državama, ali i u dijelovima udaljenijih država kao što su Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Kosovo, Crna Gora i Italija.

Živote je izgubilo najmanje sedam osoba, a materijalna šteta je velika, naročito u starim jezgrama Siska, Petrinje i Gline kao i u okolnim selima, podsjeća Geodetski fakultet ističući da je potres u Petrinji bio 30 puta jači od zagrebačkog potresa 20. ožujka 2020.
 

Pročitajte više

 

Pročitajte više