Profesor ekonomije želi zabranama natjerati goste u restorane. To je tragično glupo

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

ŠTO dobijete kada ekonomista obrazovanog u socijalizmu postavite kao dekana glavnog ekonomskog fakulteta u državi i kasnije ga pogurate u politiku?

Dosta specifično pitanje na koje su građani RH ipak dobili odgovor. Dobijete Ivana Lovrinovića, profesora i bivšeg dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, saborskog zastupnika, kandidata za guvernera HNB-a i člana Hrvatskog društva ekonomista. 

Profesor ekonomije koji ne zna izračunati PDV

Kao da mu nije bila dovoljna sramota to što je prije nekoliko godina krivo izračunao PDV, i to u vlastitom videu, što znači da se nije radilo o lapsusu, nego o očitom neznanju, sada se sramoti neznanjem o ponašanju potrošača i želi zabraniti rad trgovina iza 18 sati i nedjeljom da bi turisti više trošili u restoranima. Usput rečeno, opet je krivo izračunao PDV. 

> Profesor s Ekonomije i bivši dekan: Slažem se, marketi uništavaju ugostitelje

Lovrinovićevi problemi s PDV-om su počeli još 2016., kada je u vlastitom videu krivo izračunao prihod države od PDV-a u dosta bizarnom planu zapošljavanja dodatnih 200.000 ljudi u javnom sektoru. Osim činjenice da je Lovrinović taj svoj video vjerojatno pregledao nekoliko puta prije nego što ga je objavio te da se ne radi o običnom lapsusu, nego o nepoznavanju elementarne matematike izračunavanja PDV-a (što zna većina blagajnica), Lovrinović je nekoliko puta i nakon navedenog videoklipa pokazao da jednostavno ne razumije kako se računa iznos PDV-a. 

Da se radi o običnom političaru, možda bismo mu mogli progledati kroz prste, ali osim što je doktor ekonomije i bivši dekan Ekonomskog fakulteta, Lovrinović je doktorirao na temu financijskog tržišta te predaje monetarnu ekonomiju. Čovjek bi pomislio da netko tko se profesionalno bavi područjem financija i monetarne ekonomije dovoljno dobro barata matematikom da može izračunati PDV, ali Lovrinović pokazuje matematičko znanje ispod razine koja je potrebna za blagajnike u trgovini. 

Prošlo je puno vremena od njegovih neuspješnih pokušaja izračunavanja PDV-a, bizarnih planova o zapošljavanju dodatnih 200.000 u javni sektor i propagiranja glupe ideje o devalvaciji nacionalne valute u maloj otvorenoj ekonomiji s velikim udjelom javnog i privatnog u stranoj valuti, pa se potrudio revitalizirati svoju školu ekonomske misli. 

Zabranom rada trgovina navečer želi natjerati turiste da troše u restoranima

Tako Lovrinović očigledno nije zadovoljan samo zabranom rada nedjeljom, nego još želi zabraniti trgovinama da rade iza 18 sati kako bi se natjeralo turiste da troše u restoranima. Pritom stvara posebnu košaricu dobara, koja se sastoji od jednog pečenog pileta, dva piva, rajčice i četvrtine kruha, i uspoređuje cijene u trgovinama s cijenama u restoranima. I opet se pojavljuje stara boljka Lovrinovićeve škole ekonomske misli, izračun PDV-a. Zaboravio je da PDV u ugostiteljstvu ne iznosi 25% kao u trgovini, nego 13%, i time mu cijeli izračun pada u vodu skupa s izjavom da bi tjeranjem turista da jedu u restoranu za 250 kn, umjesto da kupuju piletinu i pivo u trgovini za 53 kn, država naplatila više PDV-a kroz restoran nego što iznosi račun u trgovini. 

Navodno je samo podijelio "PISMO JEDNOG UGOSTITELJA", pa se može braniti da nije on pogriješio, nego navodni ugostitelj, ali kao prenositelj krivog izračuna ipak snosi odgovornost. A možda čovjek ima traume zbog brojnih kikseva oko izračuna PDV-a, pa se ograđuje imaginarnim ugostiteljem. 

Lovrinović ne zna ono što nauči svaki student prve godine ekonomskog fakulteta

Ideja da će turisti navaliti na restorane ako se zabrani rad trgovina iza 18 sati je ništa manje bizarna nego nekadašnja ideja o spasu gospodarstva Hrvatske kroz zapošljavanje dodatnih 200.000 ljudi u javnom sektoru. Puno je krivih pretpostavki sadržano u njoj, ali se može izdvojiti da nije baš jasno zašto bivši dekan Ekonomskog fakulteta misli da su turisti koji kupuju smrznutu piletinu u trgovini isti kao turisti koji troše 250 kn na večeru u restoranu, pa će ovi prvi, kada vide da je trgovina zatvorena iza 18 h, jednostavno otići u najbliži restoran.

Lovrinović zaboravlja nešto što nauči svaki student prve godine ekonomskog fakulteta, a to je da nisu svi potrošači isti. Turist koji kupuje smrznuto pile u trgovini jednostavno nije isti kao turist koji svaku večer troši 250 kn u restoranu. Oni koji si ne mogu priuštiti večeru u restoranu će jednostavno požuriti do trgovine prije 18 h i kupiti namirnice. Lovrinčevićeva ideja je ravna ideji da će naglo porasti prodaja novih automobila ako se zabrani korištenje autobusa iza 18 sati. 

Lovrinović u svom odgovoru imaginarnom ugostitelju tvrdi da strani trgovački lanci u 15 godina nisu uplatili ni kune poreza na dobit jer stalno iskazuju gubitak, što je jednostavno laž. Svi trgovački lanci, i strani i domaći, prikazuju dobit od 2016. Izuzeti su Spar, Kaufland i posebno Konzum. Najveću dobit ostvaruje upravo "strani" trgovački lanac, Lidl.

Trgovci i ugostitelji se ne natječu za iste potrošače 

Odgovor počinje izjavom da trgovački lanci uništavaju ugostitelje, što također nije istina jer se jednostavno ne natječu za istu vrstu potrošača. Ideja da će turisti koji kupuju namirnice u trgovačkim lancima odjednom početi svakodnevno obilaziti restorane jer se trgovine zatvaraju u 18 sati je smiješna. 

Naravno, Lovrinović uz svaku temu mora spomenuti i teoriju o precijenjenosti kune. Nije baš jasno kako to dekan misli da će devalvacija kune pomoći maloj otvorenoj ekonomiji koja nema sirovina i poluproizvoda pa, da bi izvozila gotove proizvode, mora uvoziti sirovine i poluproizvode, čime se pozitivan efekt devalvacije na izvoz poništava. Nije jasno ni kako će djelovati devalvacija kune na kredite u stranoj valuti, tj. kako spriječiti da rata otplate kredita ne naraste za sve one koji su uzeli kredite u eurima ili drugoj stranoj valuti. Čovjek predaje monetarnu ekonomiju, a to su samo glavne implikacije provođenja devalvacije kune. Bilo bi dobro da objasni kako misli izbjeći te probleme. 

Otkud ideja o uroti trgovačkih lanaca?

Prozivanje trgovačkih lanaca za poticanje uvoza isto nije baš jasno. Misli li na sve trgovačke lance ili samo "strane"? No zašto misli da postoji nekakva urota trgovačkih lanaca, stranih ili domaćih, i dogovor da će poticati uvoz? Trgovački lanci imaju jednostavnu logiku, a to je da ostvare dobit. Dobit će ostvariti tako da kupuju na veliko po što nižoj cijeni, a prodaju na malo po većoj cijeni, pri čemu im je bitno da prodaju što više. Što više prodaju, to će više i zaraditi, a to koliko će prodati ovisi o cijeni.

Ako im je jeftinije uvoziti jabuke iz Poljske nego kupovati jabuke iz Međimurske županije, to će i napraviti. Zabraniti im da posluju s tom logikom bi automatski značilo da moraju kupovati skuplje domaće na veliko i prodavati po većoj cijeni. Narasle bi cijene, koje su ionako previsoke s obzirom na plaće. Umjesto da gleda kako zabraniti rad trgovačkim lancima, Lovrinović bi trebao poticati dolazak što više trgovačkih lanaca u Hrvatsku. Veća konkurencija dovodi do cjenovnog rata između trgovačkih lanaca, u kojem profitiraju kupci. Rezultat je pad cijena. Treba se samo sjetiti koliko se Konzum medijskom kampanjom blaćenja borio protiv dolaska Lidla. Trgovački lanci ne vole konkurenciju. Izgleda da je utjecaj konkurencije na razinu cijena također dio ekonomije koju bivši dekan ekonomskog fakulteta ne razumije. 

Zaista je smiješno da se netko godinama sramoti svojom ekonomskom nepismenošću u javnom prostoru, a istodobno sjedi u saboru. A to da je taj netko ujedno doktor ekonomije, bivši dekan Ekonomskog fakulteta, profesor na Ekonomskom fakultetu i nesuđeni guverner, tragično je. 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Pročitajte više

 

Pročitajte više