ČEŠKA je u nedjelju birala i u drugom krugu izabrala novog predsjednika. Bivši premijer Andrej Babiš priznao je poraz i čestitao pobjedniku, Petru Pavelu, bivšem generalu NATO-a. 61-godišnji Pavel je dobio oko 58% glasova protiv Babiša, nakon što su u prvom krugu bili praktički izjednačeni.
68-godišnji Babiš je kao premijer (2017.-2021.) imao reputaciju proruski nastrojenog političara koji je gajio bliske veze s Moskvom, dok 2021. nije protjerao više od 80 ruskih diplomata za koje se sumnjalo da su špijuni.
Pavelova karijera na neki način odražava i tranziciju same Češke. U vojsku je ušao još u komunističkoj Čehoslovačkoj i postao padobranac, a uskoro i zapovjednik voda. Od 1985. do 1989. je, kao i drugi profesionalni vojnici u ovoj satelitskoj državi Sovjetskog Saveza iza Željezne zavjese, bio član Komunističke partije.
>> Novi predsjednik Češke vodio je specijalnu operaciju u ratu u Hrvatskoj
Samo nekoliko godina kasnije, 1993., Pavel je usred rata u Hrvatskoj vodio operaciju mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u bivšoj Jugoslaviji (UNPROFOR). U sklopu te operacije spašeno je pedeset francuskih vojnika s područja samoproglašene Republike Srpske Krajine, kod Plitvičkih jezera.
Za to je odlikovan Ordenom francuske Legije časti i Češkom medaljom heroja, a prije tri godine je u intervjuu priznao kako mu je to bio "trenutak u kojem je došao najbliže tome da izgubi život". U međuvremenu je napredovao sve do pozicije načelnika Glavnog stožera češke vojske (2012.-2015.), a potom i predsjednika Vojnog odbora NATO-a. do 2018. godine, kad je umirovljen.
Unatoč svojoj komunističkoj prošlosti, Pavel je na ovim izborima nesumnjivo bio prozapadni kandidat u zemlji u kojoj je ruska agresija na Ukrajinu izazvala snažan jaz. Dok otprilike pola zemlje podržava vojnu, financijsku i diplomatsku pomoć Ukrajini, druga polovica zagovara neutralnost.
Češka podijeljena, ali proukrajinska polovica je prevagnula
Pavelova pobjeda bi stoga mogla biti otrežnjenje za simpatizere Rusije i kritičare takve pomoći, koji su koristili prosvjede protiv u Češkoj slavodobitno proglašavajući da se Češka, kao i cijela Europa, "budi".
Podsjetimo, organizatori nekoliko prosvjeda na koje je prošle jeseni došlo po nekoliko desetaka tisuća Čeha bili su inicijativa znakovitog naslova "Češka prva", Komunistička partija Češke i krajnje desna Stranka za slobodu i demokraciju, među ostalima. Tražili su da Češka bude vojno neutralna, da istupi iz NATO-a i EU, da se održe prijevremeni izbori i da vlada, bilo stara ili nova, pokrene izravne pregovore s Rusijom o opskrbi plinom uoči zime.
>> U tri dana dva golema prosvjeda, za i protiv Rusije. Što se to događa u Češkoj?
U studenom je, prema anketi agencije Kantar CZ, podrška za vojnu pomoć Ukrajini pala sa 61% na 53%, podrška embargu na ruske energente pala je na 48% - dok je 47% ispitanika protiv.
No, samo dva dana nakon antiukrajinskog prosvjeda, pristaše pomoći Ukrajini održali su svoj, jednako brojan, u organizaciji inicijative Milijun trenutaka za demokraciju. Organizatori su poručili da je u pitanju budućnost demokracije, za koju vrijedi platiti visoku cijenu energije.
Babišu nije pomogla ni prljava kampanja
Pavelovi pristaše pozdravili su jučerašnju pobjedu svog kandidata kao trijumf liberalne, prozapadne demokracije protiv, po njihovom viđenju, populističkog tajkuna kojeg uspoređuju s Donaldom Trumpom.
Babiš je pak predizbornu kampanju vodio uvjeravajući glasače da Pavel želi Češku odvesti u rat s Rusijom, a da je on kandidat za mir i da će poticati mirovne pregovore s Moskvom. Kritikama za podilaženje Rusiji Babiš je pokušao parirati tako što je Pavela usporedio s ruskim Vladimirom Putinom.
"Znate li tko je još obavještajac na čelu države? Ruski predsjednik Vladimir Putin. Putin je ubačen i raspoređen kao agent KGB-a 1980-ih u Berlinu. To je ono na što je gospodin Pavel bio spreman, da bude postavljen u pozadinu neprijatelja, kako bi natjerao ljude da tamo surađuju", ustvrdio je Babiš na temelju činjenice da je Pavel osamdesetih položio vojno-obavještajni kurs.
Pritom je ignorirao da je sam u to vrijeme bio doušnik čehoslovačke tajne policije STB, što je kasnije, na temelju izvornih dokumenata, potvrdio slovački Ustavni sud.
Što se NATO-a i Rusije tiče, Babiš je čak doveo u pitanje poštivanje NATO-ove garancije međusobne obrane. Njegov odgovor na pitanje voditelja u predizbornoj debati bio je da "apsolutno ne bi" poslao češku vojsku u Poljsku ako je napadne Rusija.
Ali Pavel je na kraju uvjerljivo dobio Babiša, i to uz rekordni odaziv birača od preko 70%. Babiš tako ne može računati na predsjednički imunitet dok čeka presudu na suđenju za prevaru vezanu uz sredstva iz fondova EU.
Reći da je predizborna kampanja u Češkoj bila prljava, bio bi eufemizam. Društvenim mrežama je kružila snimka Pavelove izjave montirana tako da izgleda kao da zagovara izravni rat s Rusijom, iako to nije njegov stav, a njegovi glasači dobivali su SMS-ove s lažnim pozivom da se "jave u najbližu granu oružanih snaga, gdje će dobiti potrebno oružje za mobilizaciju u Ukrajinu".
Večer prije izbora Pavel je bio prisiljen demantirati krivotvoreno priopćenje o vlastitoj smrti objavljeno na lažiranoj verziji web-stranice njegove kampanje, zbog čega je pokrenuta i policijska istraga.
Prozapadni predsjednik zamjenjuje proruskog
Babiš je pak rekao da je policiji prijavio da je dobio prijetnju smrću, kao i da je njegova supruga dobila metak u poštanskom sandučiću.
"Pavel će biti velika promjena - to se ne može precijeniti. U posljednjih 10 godina imali smo predsjednika koji je na mnogo načina bio sramota za Češku. Bio je proruski orijentiran, zaobilazio je ustav i bio grub i uvredljiv", komentirao je za Guardian Jiří Pehe, politički analitičar i rektor Sveučilišta New York u Pragu, misleći na dosadašnjeg predsjednika Miloša Zemana.
Kao i u Hrvatskoj, i u Češkoj je funkcija predsjednika države uglavnom ceremonijalna, uz minimalne ustavne ovlasti. No, zanimljivo je usporediti hrvatskog i češkog predsjednika u kontekstu stavova koje jedan i drugi zauzimaju i propagiraju, posebice stavova prema Rusiji i Ukrajini, EU i NATO-u.
>> Milanović: Anektirali smo Kosovo, oteto je od Srbije
Današnji nastup Zorana Milanovića bio je nastavak njegove jednogodišnje kampanje relativiziranja ruske agresije, najvećeg rata na europskom tlu nakon 2. svjetskog rata, i pomoći žrtvi te agresije.
Milanović nastavlja kampanju protiv pomoći Ukrajini
Milanović je ponovio svoje uobičajene argumente da je vlada HDZ-a, odnosno Andreja Plenkovića, svojom proukrajinskom politikom pretvorila Hrvatsku u "cirkusku pudlicu" Bruxellesa i Washingtona i da slanje naoružanja Ukrajini samo "produljuje rat" koji ta zemlja ne može pobijediti, je nema načina da se dobije rat sa "svjetskom nuklearnom supersilom".
Usput se posvađao s novinarom N1, Ivanom Hrstićem, kojem je objašnjavao da on "nije novinar" i da Rusija ima presedan za aneksiju ukrajinskih oblasti (Donjeck, Luhansk, Zaporižja, Herson i Krim) jer smo mi "anektirali Kosovo".
Kosovo, naravno, nije anektirano već je proglasilo neovisnost od Srbije nakon brutalnog građanskog rata i NATO-ove vojne intervencije koja je imala za cilj zaustaviti etničko čišćenje Albanaca s Kosova, ali Milanović se nije dao smesti.
"Ulazimo sve dublje u sukob sa supersilom. Znate kako oni na kraju gube rat? Tako da na kraju koriste nuklearno oružje. Sulude emocije i mržnja Europu vode u nešto s čim se neće moći nositi", docirao je Milanović novinarima optužujući Ukrajince i stanovnike baltičkih zemalja da "patološki mrze Ruse".
"Milanović je zauzeo stav protiv EU otkako je 2019. izabran kao lijevi i liberalni kandidat, a svoju je politiku uskladio s politikom mađarskog premijera Viktora Orbana i secesionističkog čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika", komentirao je pak britanski Guardian.
Ruski i srpski mediji oduševljeni Milanovićem
Milanovićev nastup oduševljeno su popratili srpski i ruski prorežimski mediji. Prvi su se fokusirali na njegov stav o neovisnosti Kosova, a potonji na onaj o Ukrajini, pa je tako RIA Novosti prenijela da je hrvatski predsjednik "poziciju Zapada u ratu u Ukrajini nazvao nemoralnom". Nedavno ga je, podsjetimo, pohvalio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, zadovoljan njegovom izjavom da "Washington i NATO preko Ukrajine vode indirektni rat protiv Rusije".
Milanović je, međutim, očito zaboravio da je u lipnju prošle godine samouvjereno poručio da "ruska čizma, tamo gdje dođe, ne odlazi" i da je "Rusija neuništiva". Par mjeseci kasnije, ista ta "neuništiva" ruska čizma povukla se iz Hersona i iz skoro cijele Harkivske oblasti, uslijed briljantno izvedene ukrajinske protuofenzive. Ukrajina je oslobodila više od 50% teritorija koji je Rusija zauzela od 24. veljače.
Iako se Milanovićeva prognoza pokazala kao potpuno promašena, to ga očito nije pokolebalo u tvrdnji da je borba Ukrajine za neovisnost i goli opstanak, umnogome slična hrvatskoj borbi protiv nadmoćnog agresora devedesetih, uzaludna i da mora pristati na uvjete Moskve.
No jedno je sigurno - Milanović će saveznike i istomišljenike moći tražiti u Srbiji, Republici Srpskoj i Mađarskoj, ali ne i u Češkoj. Češki glasači su dali jasnu presudu o takvoj politici popuštanja nuklearnom siledžiji.