Šef HUP-a: Ovo što vlada radi oko cijene plina je ubijanje vola zbog jedne šnicle

Screenshot: N1

O POSKUPLJENJIMA, demografskom slomu i drugim aktualnim temama su na N1 televiziji govorili predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel i direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić.

Najnovije procjene upućuju da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2022. mogla popeti između 3,5 i 4 posto, uz pretpostavku porasta cijena plina od 10 do 30 posto, najnovije su prognoze HNB-a.

Voditeljica: Brine li vas rast cijena energenata od 1. travnja za građane, za koji ne znamo još koliki će biti?

Novosel: Zabrinjavajuće je čim je u prosincu inflacija bila preko pet posto, uz najavu poskupljenja plina. Je li to 30 posto, odrazit će se i na cijene drugih proizvoda. Tu je pitanje i struje. Inflacija je bila pet i pol posto, osjećaj građana je da je taj broj i veći. Bojimo se da će u narednoj godini biti između pet i osam posto. Sindikati ne mogu spriječiti poskupljenja, ali mogu navesti vladu da poduzme neke mehanizme, poput zamrzavanja cijena.

Zorić: Fakture za plin u privredi su uvećane za 300 posto

Zorić: Slušamo umirujuće izjave kako neće rasti, a istovremeno se događa enormni rast cijena plina za gospodarstvo, fakture za plin uvećane su 300 posto, dobio sam neki dan jednu fakturu uvećanu za 6.7 posto. Po mom sudu je to ubijanje vola zbog jedne šnicle. Svi ćemo trpjeti zbog tog udara na gospodarstvo… Država bi mogla intervenirati, reći i da će enormno zaraditi na PDV-u, ali izgubiti na drugim čimbenicima koje jedno poduzeće donosi zajednici. Ne samo umirujućim izjavama nego bi i racionalnim pristupom svih trebali probati krajnje ozbiljno zaustaviti. Postavlja se pitanje gdje je plin koji Hrvatska sama eksploatira. Dugo smo govorili da će nam ukapljeni plin u LNG terminalu donijeti neovisnost od ruskih izvora, ali vidimo da ni to ne dovodi do smanjenja cjenovnih udara. Vidimo da na to teško utječemo i da nema politički predznak.

Voditeljica: Građani u anketama kažu da ne vide opravdanje u dizanju cijena pojedinih namirnica. Ima li i toga?

Zorić: Sasvim sigurno ima. Ovih 5 posto koje je spomenuto.

Novosel: Iz prosinca su robe i usluge za osobnu potrošnju, što izravno utječe na standard građana. Sad je počela neka utrka između rasta cijena i povećanja plaća. To je najgori scenarij. Sada svi socijalni partneri na čelu s državom moraju djelovati.

Voditeljica: Mađarska je odlučila zamrznuti cijene pet prehrambenih namirnica, Poljska će obuzdati rast cijena plina za bolnice… Je li vlada već trebala izaći s nečim?

Novosel: Imam osjećaj da je vlada, kao i 2020., očekivanja su bila da će pandemija nestati za nekoliko mjeseci. Sada predstavnici vlade očekuju da će se cijene naftnih derivata stabilizirati, što ne vjerujem. Postavlja se pitanje zašto je proizvodnja plina u Hrvatskoj stala, zašto se ne skladišti. O tome možemo nagađati, sad je pitanje kako izaći iz ove priče i ublažiti udar na građane uz mjere koje neće biti vatrogasne. Treba voditi računa kako zaštititi građane.

Zorić: Sva radna mjesta koja budu izgubljena doći će na naplatu

Voditeljica: Gdje vidite da bi trebalo ‘taknuti’, PDV ili?

Zorić: Najbolja zaštita građana je zaštita funkcionirajućeg gospodarstva. Ako se taj vitalni dio ugrozi, sve će zaštitne intervencije padati na neplodno tlo. Prvo treba održati to gospodarstvo. Imamo najave da ćemo i u 2022. imati dobru stopu rasta. Ali imate i tenziju koja prijeti da se u kratkom roku poništi sve dobro što ste radili prethodnih godina. Akcija mora biti čvrsta i odlučna…

Država ima svoj partikularni interes da kao partner sačuva svoju blagajnu. Kratkoročno će dobiti, ali kada onaj tko nosi taj teret dođe do problema, neće biti ništa od toga. Sva radna mjesta koja budu izgubljena doći će na naplatu.

“Nije vlada podigla plaće, već zaposleni i poslodavci”

Voditeljica: Kad slušamo vladu, čujemo sljedeće – najbolji kreditni rejting, vlada koja je najviše digla osnovicu, plaće su rasle 28 posto… Treba li fokus staviti na određene skupine ljudi koje će biti u nemilosti poskupljenja?

Novosel: Znamo da 28 posto sigurno nije točno. Možda je bilo svega šest-sedam posto povećanja plaća u protekloj godini. Državnim i javnim službama poslodavac je vlada i oni traže povišicu od osam posto. Kad je u pitanju privatni sektor, ako tvrtke imaju znatno veće troškove, smanjuje se manevarski prostor za povećanje plaća u realnom sektoru. I tu se traži zajednički prostor od vlade. Imamo i paradoksalni razlog zašto plaće ne bi mogle rasti – poskupjeli su troškovi prometa, ali s druge strane mi se već dvije godine borimo da javnoprijevozničke tvrtke slope ugovore sa županijama i da javni prijevoz bude dostupan svima. U ovom trenutku idemo zajednički sjesti za stol.

Zorić: Nije vlada podigla plaće, donijela je odluku. Plaće isplaćuju poslodavci. Naša percepcije je kriva. Država upravlja bogatstvom naroda, javnim novcima.

Voditeljica: Poslodavci su bili prilično žilavi tijekom pandemije…

Zorić: Bilo je žilavo. Ne bi bilo moguće samo s mjerama vlade, ali ne bi bilo moguće ni bez njih. Koštalo je, ali urušavanje bi koštalo mnogo više. Prizivam brzu i odlučnu odluku vlade, instrumenti su u rukama države, u rukama vlade. To je kao vatra, dobar je sluga i dobro se grijati, ali ako se otme kontroli svi zajedno ćemo nastradati, a prilično se razbuktala.

Voditeljica: Osim što smo u inflacijskom valu, u procesu smo uvođenja eura. Jesmo li u opasnosti zbog uvođenja eura, što s mogućnošću dizanja cijena?

Novosel: Slušao sam danas Ćorića, rekao je da to nije bio slučaj u drugim zemljama EU. Mentalitet je različit. Teško će me netko moći uvjeriti da, s obzirom dvojno iskazivanje cijena, netko ne pokušava loviti u mutnom i osigurati si bolju startnu poziciju. U tom ciklusu vjerojatno neće, i još godinu nakon toga će biti praćenje i u kunama i u eurima. Ali bojim se da bi Državni inspektorat i institucije trebali kontrolirati rast cijena i hoće li rast biti opravdan.

"U vijeću za uvođenje Eura svjesni smo rizika. Dvojno iskazivanje cijena bit će dodatni trošak" 

Zorić: Pobornik sam uvođenja eura, to je za Hrvatsku dobro. Opasnosti postoje. Mislim da su ova tijela koja dogovaraju kako to provesti svjesna brojnih izazova. U vijeću za uvođenje eura svjesni smo rizika. Građane treba osvijestiti koji su sve rizici. Enormnih poskupljenja je u nekom sitnom postotku bilo. Dvojno iskazivanje cijena bi prema simulaciji trebalo biti 5. rujna. Na svakoj uplatnici trebat će biti dva ispisa, to neki programeri trebaju napraviti, ali onima koji izdaju račune će biti trošak. Kod telekoma, komunalnih usluga, distributera energije bit će velikih troškova. A imate li 200, 300 milijuna kuna takvih troškova, postoji opasnost da ga preliju na krajnjeg korisnika. Predlagali smo da to preuzme država.

Novosel: Kvalitetno radno mjesto je glavna demografska mjera

Rezultati popisa pokazali su porazni pad, posljedicu dugogodišnjih nepovoljnih trendova. Posebno je zabrinjavajuća struktura stanovništva, puno umirovljenika, mali udio djece, radno aktivni iseljavaju. 

Voditeljica: Što kažete na izjave državnog vrha kojima se iseljavanje stavlja u kontekst negativnog trenda?

Novosel: Apsolutno nije slučajno i nije slučajno to razdoblje. Hrvatska se dugo pripremala za ulazak u EU. Nije se pripremala za tržište rada. Ne okrivljujem poslodavce, jednostavno se nije stvorila atmosfera. Trenutno nismo konkurentni na razini isplate plaće nijednoj zemlji EU, čak više ni Rumunjskoj i Bugarskoj. Kvalitetno radno mjesto ključna je demografska mjera. Tvornica koja zapošljava građane je glavna demografska mjera, a toga u Hrvatskoj nema. Pokušavamo kao sindikat raditi u cilju rada po mjeri čovjeka. Niz je komponenata koje mogu utjecati na demografsku stabilizaciju. Nemamo konkurentno tržište rada. Ljudi iz trećih zemalja ovdje dolaze privremeno. Povećanje plaća i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta će motivirati građane da ostanu ovdje i osnuju obitelji.

Voditeljica: Mogu li poslodavci u Hrvatskoj osigurati stabilnost djelatnicima? Znamo da u Hrvatskoj nedostaje radnika.

Zorić: Dobri radnici su kapital društva i svaki dobar poslodavac se trudi zadržati radnika. Ako je odgovornost samo na jednoj strani, lako se prevrnemo. Problem nije od jučer, Hrvatska ima valove iseljavanja… Više ljudi umire nego što ih se rađa. Drugi veliki problem je u tome što ljudi odlaze. I treći problem je što nemamo formuliranu efikasnu emigracijsku politiku.

Zorić: Uvjeren sam da ćemo ove godine imati rekord useljenih radnika

Voditeljica: Danas je predsjednik RH rekao da nismo još spremni za imigraciju. Ako nam nedostaje radnika, što drugo nego uvoziti radnu snagu?

Zorić: Poslodavci nemaju izbora. Ljudi teško prihvaćaju sektore koji se traže, poput građevine, sve su to radna mjesta za koja se ne očekuje visoka radna sprema… 2021. smo završili na 70.000 izdanih radnih dozvola, a vjerujem da će ove godine biti još i više. Sjetimo se i kako su naši šezdesetih odlazili u Njemačku. Generacije su odlazile, išle su čitave obitelji, djeca se tamo rađaju i tamo ostaju. Mislim da problem nećemo moći riješiti vlastitim snagama, u Hrvatsku će morati dolaziti ljudi.

Novosel: Netko će reći da je Njemačka naselila nekoliko milijuna Turaka, naravno da je, no ja se ne želim miriti s činjenicom i reći ‘to je tako’. Jučer smo imali 30. obljetnicu priznanja, privatnom sektoru prigovaram od ’93. godine. Bilo je nebrojeno slučajeva – ‘ako ne želite raditi za tu plaću, vani čeka sto ljudi koji žele. Ljudi su imali nesigurnost i gubili radna mjesta. Kada se otvorila mogućnost, ljudi su odlazili. Ljudima mora biti ovdje dobro. Disciplina rada je bila umjetno zadržavana. Trebamo sačuvati domaću radnu snagu, ne s ovih 200.000 kuna, nego da se stvaraju radna mjesta i preduvjeti da se ljudi počnu vraćati, a ljudi iz drugih zemalja su dobrodošli – pod uvjetom da ne bude na štetu naših ljudi.

Zorić: Tko tjera iz Hrvatske liječnike i inženjere? Školovanje košta 200 tisuća eura i mi puštamo da odu. Kod nas je besplatno školovanje iako znamo da to netko plaća. Možda bi i tu trebalo nešto posložiti. Mi svake godine otvaramo nova sveučilišta iako smo svjesni da tržište rada ne može apsorbirati sve te ljude… Mislite da u drugim zemljama rade ta visokokvalificirana zanimanja? Ne. Dobiva se bruto plaća i sam uplaćuje mirovinsko i zdravstveno i zadržava svoju prijavu u domicilnoj zemlji i tu se dolazi liječiti.

Voditeljica: Imamo obvezu uskladiti naše zakonodavstvo, pa tako i Zakon o radu, s direktivama Europske unije najkasnije do početka kolovoza 2022. Pokazalo se u pandemiji koji su nedostaci postojećeg Zakona.

Zorić: Dvije europske direktive se trebaju uskladiti. U ovom trenutku naši pregovarači puno više energije troše na pretumbacije samih članaka zakona koji su nedovoljnom stručnošću stavljeni u novi prijedlog. Rad od kuće postoji i u postojećem zakonu. Činjenica da i postojeći ZOR obvezuje poslodavca na pristanak radnika i pokrivanja troškova rada od kuće… U ove dvije godine nismo imali previše negativnih slučajeva, u pravilu se rješavalo dogovorom. Rad od kuće može biti u interesu i poslodavcu i radniku. Rad od kuće ne smije biti obvezujući, ne smije biti uvjetovan.

Poželjna reforma: Zdravi i sigurni uvjeti poslovanja

Voditeljica: Što očekujete od reformskih procesa ove godine?

Zorić: Reforme su nužne, pogotovo u sektoru zdravstva. Puno se govori, ali jako malo se napravilo. Reforme se uzimaju kao indikatori uspješnosti projekata koji se trebaju financirati iz EU programa. Indikatori uspješnosti bit će uspješnost u provedbi reformi i bit će potreban semafor da vidimo gdje smo. Govorim o nacionalnoj strategiji razvitka do 2030. godine. Ambiciozni su ciljevi i trebamo vidjeti kako se krećemo. Pratio bih kako mi to ostvarujemo. Što se tiče ZOR-a, to ide vrlo sporo. Ako se ne ubrza i ne dođe do dogovora u traženju rješenja, mi taj rok nećemo stići. Sve ambiciozno što je zamišljeno da bi se trebalo promijeniti, to je zahtjevno i do kolovoza ovim tempom to nećemo stići. Bez tih reformskih poteza neće biti uspješnosti u povlačenju EU novaca.

Novosel: Očito je naš administrativni sustav toliko složen da možemo dobiti ne znam kolika sredstva, a da istovremeno kada sredstva treba povlačiti, ne znate napisati projekt i ne znate izvući novac.

Pročitajte više

 

Pročitajte više