S DANAŠNJIM danom u svim domovima zdravlja koji pripadaju DZ-u Zagreb Zapad bit će procijepljeno 4500 ljudi, kako nam je rekao ravnatelj Miroslav Hanževački, navodeći da su imali i jednu jaku reakciju na cjepivo te je osoba doživjela anafilaktički šok, ali je brzom liječničkom reakcijom spašena.
"Imali smo jednu reakciju koja je uspješno zbrinuta u ordinaciji, osoba je doživjela anafilaktički šok. Kolega liječnik obiteljske medicine je brzinski reagirao i pacijent je dobro. To se dogodilo u onom propisanom vremenu praćenja kad je čovjek bio u čekaonici jer svi nakon cijepljenja moraju ostati od 15 do 30 minuta na promatranju. Počelo mu je zujati u ušima, doktor je odmah došao i sve je u redu. I to nam je bila samo jedna reakcija na cjepivo", rekao je za Index Hanževački.
Što je anafilaktički šok?
Anafilaktički šok, inače, predstavlja maksimalni oblik rane alergijske reakcije s akutnom sustavnom simptomatikom i mogućim smrtnim ishodom kod potpuno razvijenog šoka. Nastaje kod specifično senzibiliziranog bolesnika putem unosa antigena većinom parenteralno - injekcijom, infuzijom, ubodom insekta te rijetko peroralnim putem (prehrambene namirnice, lijekovi).
Hanževački navodi kako su sve pacijente cijepili AstraZenecom, dok su Pfizerom cijepili zdravstvene djelatnike.
"Pfizerom smo cijepili u skupini kad su bili zdravstveni radnici. Pfizer nismo dobili za pacijente, za njih smo dobili AstraZenecu, trebala je doći i Moderna, ali nije. Svaki liječnik obiteljske medicine dobije 30 doza i prvi koji su na redu za cijepljenje su stariji od 80 i oni mlađi koji imaju značajnije komorbiditete ili trebaju na neke operacije ili transplantacije. Svaki liječnik obiteljske medicine mora odrediti koji su njegovi pacijenti prioritetni. Neki liječnik, primjerice, ima 50 pacijenata iznad 80, neki ih ima pedesetak, neki par stotina", rekao nam je Hanževački.
"Bilo je onih koji su odbili cijepljenje zbog vrste cjepiva"
Navodi da među onima koji su prvi na listi cijepljenja ima i onih koji se ne žele cijepiti, a kako cijepljenje nije obavezno, imaju ga pravo odbiti, no takvih je, kaže, jako malo.
"Bilo je i onih koji iz nekog svog razloga žele neko drugo cjepivo pa se nisu pristali cijepiti AstraZenecom. Nama je dužnost reći koje cjepivo im dajemo i treba reći kako golema većina pristane na cijepljenje. Zbog manjka cjepiva na ljudima je da čekaju ako se žele cijepiti, moraju reći svom izabranom liječniku da se žele cijepiti i onda ih liječnik nazove kad cjepivo stigne", kazao je Hanževački.
Podsjetimo da ljudi, kako nam je rekla Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), masovno zovu ordinacije obiteljskih liječnika raspitujući se kad će doći na red za cijepljenje.
"Najveći problem je nedostatak razrađenih kriterija tko ima pravo prvenstva u cijepljenju. Bit će jako puno ljudi koji će se smatrati diskriminiranima, mi smo liječnici stavljeni u težak položaj da moramo izabrati koga prvog, a jedini kriterij koji smo dobili je dob pacijenata. Prvo idu 80 plus godina, pa 75 do 79, pa 70 do 74. Dob je jedini kriterij koji nam je dostavljen. I sad ako dođe mali broj doza, koga ćemo izabrati? Mi godinama razvijamo odnos s pacijentima, pacijenti danonoćno zovu kad će se cijepiti. Stariji pitaju mogu li se odreći cjepiva za svoju bolesnu kćer. Neki od 85 godina će reći 'nemojte mene, već moju kći s karcinomom dojke'. A nama je jedini kriterij dob. Baš će nam biti teško, stalno ukazujemo na to, no nitko nas nije htio slušati", istaknula je dr. Ban Toskić.