USKOK Vanje Marušić niže afere. Odbačene prijave protiv HDZ-ovaca, slučaj Žalac...

Foto: FAH

VANJA MARUŠIĆ, ravnateljica USKOK-a, krajem 2018. godine, kada je tek imenovana na tu funkciju, predstavljena je kao dama koja će definitivno uzdrmati javnu i političku scenu, dok je danas osoba koja je poprilično uzdrmana posljednjim aferama unutar USKOK-a i DORH-a.

S druge strane, u predstavljanju rada USKOK-a u posljednjih nekoliko godina razvidna je gotovo savršena statistika, po kojoj USKOK riješi gotovo svaki slučaj. No problem je postala činjenica da USKOK odbaci 80 posto prijava - među kojima su se našle i afera Borg i afera "Kaj bi ti štel biti?" - kao i to da su na kraju aferu Softver morale pokrenuti institucije EU. No, krenimo redom.

Marušić je u vrijeme Sanadera bila noćna mora za HDZ-ovce

U službenoj biografiji stoji da je rođena u Rijeci, gdje je i diplomirala na Pravnom fakultetu 1997. godine. Već sljedeće godine radi kao vježbenica u riječkom Županijskom državnom odvjetništvu, gdje ostaje, a ubrzo postaje savjetnica u Općinskom državnom odvjetništvu. 2003. godine postaje zamjenica u tom Odvjetništvu.

Marušić nastavlja napredovati unutar DORH-a, a u listopadu 2011. godine upućena je na rad u USKOK. S obzirom na to da Marušić radi na velikim slučajevima, koji su medijski eksponirani, postaje poznata široj hrvatskoj javnosti.

>> VIDEO Šefica USKOK-a: Nismo obavijestili europskog tužitelja o Žalac, to je propust

"Kao premijer i najviši državni dužnosnik, Ivo Sanader bio je dužan i trebao je štititi interes svoje zemlje. Ne samo da nije štitio interes svoje zemlje već ga je izdao za pišljivih 10 milijuna eura te je time ugrozio vitalni ekonomski interes Hrvatske", govorila je Marušić u sudnici 2012. godine u završnici prvog suđenja bivšem šefu HDZ-a Ivi Sanaderu za afere Ina-MOL i Hypo. Zanimljivo je da je tada Marušić zastupala optužbu s kolegicom Tamarom Laptoš, no ti postupci kasnije su razdvojeni.

Marušić je vodila procese i protiv bivše SDP-ove županice Marine Lovrić Merzel, ali i protiv bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka, slučaj Indeks te niz drugih velikih slučajeva USKOK-a i DORH-a.

Jelenić se iznenađujuće odlučio za Marušić, a ne Laptoš

Nakon dojmljivih rezultata i nastupa u sudnicama, prije svega u slučaju Sanadera, Marušić je u siječnju 2015. godine imenovana županijskom državnom odvjetnicom u Rijeci. Tri godine nakon toga dolazi na čelo USKOK-a. Naime, da je Marušić nova ravnateljica USKOK-a, otkrio je tadašnji glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić, i to tijekom intervjua na RTL televiziji, što je zapravo bilo neuobičajeno da iz Odvjetništva medijima daju takve "ekskluzive".  

Statistika zna biti varljiva

"Kolegica Marušić bila je uspješna u rukovođenju Županijskim državnim odvjetništvom u Rijeci. Jedna nova energija, nešto drugačiji pogled na funkcioniranje USKOK-a", rekao je tada Jelenić pred TV kamerama. Tada su bile tri kandidatkinje za šeficu USKOK-a, Tamara Laptoš, koja je bila ravnateljica USKOK-a od 2014. do 2018. godine, a danas je tužiteljica u Uredu europskog javnog tužitelja, te Sajonara Čulina, čelnica riječkog Odsjeka USKOK-a.

>> USKOK odustao od Žalac, sve prešutio EU-u, kaže da ne štiti HDZ. Vjerujete li u to?

"Sve tri kandidatkinje bile su izuzetno kvalitetne, no odlučio sam se za Vanju Marušić", rekao je tada Jelenić, dodajući da od nje očekuje da poboljša rad USKOK-a u organizacijskom i komunikacijskom smislu.

Statistika USKOK-a izgleda sjajno, no to je samo statistika

Statistički gledano, Marušić je bila uspješna ravnateljica USKOK-a. Primjerice, od 1719 zaprimljenih kaznenih prijava doneseno je 1718 odluka, odnosno riješeni su gotovo svi predmeti, i to tako što ih je odbačeno 1380, odnosno 80 posto. To je, primjerice, 10 posto više nego što je odbačeno u 2019. godini. Dva predmeta su riješena tako što je podignuta neposredna optužnica, a za 334 prijave doneseno je rješenje o provođenju istrage. Najveći broj kaznenih prijava odnosio se na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.

Zanimljivo je da su u 2020. godini bile 226 osuđujuće presude, što je čak 93 posto od ukupnog broja donesenih presuda po predmetima USKOK-a. Doneseno je svega 16 oslobađajućih presuda. Od 226 presuda, 123 su bile na kaznu zatvora, 28 rad za opće dobro, 11 novčanih kazna i 92 uvjetne presude.

USKOK odbaci 80 posto kaznenih prijava

No, to je sve statistika. Pad povjerenja u USKOK, ali i DORH, došao je nakon niza afera po predmetima u kojima ništa nije nađeno. Od afere Borg pa do Gabrijele Žalac, bivše ministrice u vladi Andreja Plenkovića i aktualne članice Predsjedništva vladajuće stranke HDZ. Tu je, naravno, i slučaj odbacivanja afere "A kaj bi ti štel biti?", fijasko optužnice protiv Ivice Todorića, kao i mnogi drugi.

Afere moraju dovesti do smjena u USKOK-u i DORH-u

Za odmotavanje afera koje bi mogle dovesti do smjene Marušić najviše je zaslužan medijski istup europske tužiteljice Tamare Laptoš, bivše ravnateljice USKOK-a, koja je više puta naglasila da USKOK nije radio na slučaju Gabrijele Žalac kada ga je preuzeo. To je bilo suprotno od priopćenja USKOK-a nekoliko dana ranije. Na zajedničkoj presici šefice DORH-a Zlate Hrvoj Šipek i Marušić, ravnateljice USKOK-a, postalo je jasno da o slučaju Žalac nisu izvijestile europske institucije, iako su to trebale.  

Činjenica ostaje da USKOK nije otvorio istragu protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac, nego je to učinio Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), a zbog toga bi trebalo biti smjena na čelu USKOK-a, ali i DORH-a. 

 

"Samozatajna i fokusirana profesionalka"

Marušić i dalje u pravosudnim krugovima prati glas kao vrlo samozatajne i fokusirane profesionalke. U imovinskoj kartici prijavila je plaću od 37 tisuća kuna bruto, te stan u Rijeci od 68 kvadrata procijenjen na 800.000 kuna, a koji je kupljen kreditom. Tu je i automobil Audi A1 iz 2012. godine te 90.921 kuna i 9.594 eura štednje. Kredit je podignut kod Zagrebačke banke 2016. godine i iznosi 39088 eura.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Pročitajte više