PREMIJER Andrej Plenković, ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić proteklih su dana krenuli u kampanju za uvjeravanje javnosti o prednosti uvođenja eura, zajedničke europske valute. Hrvatska bi trebala uvesti euro 1. siječnja 2023. godine.
"Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati i efekt na naš kreditni rejting", rekao je Plenković neki dan.
>> Plenković, Marić i Vujčić govorili o uvođenju eura. Plenković: Porast će nam standard
Dodao je da će to imati utjecaja i na olakšanje hrvatskog izvoza i na dolazak turista.
Plenković kaže da će uvođenje eura povećati standard građana
"Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama iz srednje Europe od uvođenja eura do danas može se zaključiti da su se bruto plaće znatno povećale više od razine cijena. Plaće su rasle više i to znači da je životni standard nakon uvođenja eura porastao", naglasio je Plenković.
Hrvatska je na dobrom putu prema uvođenju eura 2023. godine, ali bi eventualno novo zatvaranje gospodarstva zbog niske procijepljenosti moglo otežati taj put, rekao je ovog tjedna izvršni potpredsjednik EK zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis na konferenciji "Hrvatska - na putu za euro".
"Nitko ne smije uvođenje eura koristiti kao ispriku za rast cijena. Ljudi se brinu da će ih trgovine početi varati", rekao je Dombrovskis, ali je najavio i da će nakon, ali i prije uvođenja eura, sve cijene biti izražene i u kunama i u eurima. Istaknuo je da je trenutno 60 posto hrvatskih građana za uvođenje eura, ali da postoje i oni koji se tome protive, koje bi trebalo dobro informirati posredstvom kampanje. Istaknuo je isto tako da će Hrvatska moći uvesti euro tek kada ispuni sve uvjete konvergencije.
>> Potpredsjednik Europske komisije: Hrvatska sigurno ide prema euru
Desnica želi referendum
Desna opozicija najavljuje referendum o uvođenju eura, što neki od njih smatraju dodatnim gubitkom suvereniteta, a i smatraju da o tome trebaju odlučiti građani. Plenković na to replicira da se uvođenje eura podrazumijeva ulaskom u EU i da nema potrebe za referendumom jer je referendum o euru zapravo bio referendum o ulasku u Uniju.
>> Suverenisti: Uvođenje eura je sumrak demokracije, nećemo dati kunu bez borbe
Još jedna bojazan koja se pojavljuje u javnosti jest da će uvođenje eura umjesto kune dovesti do povećanja cijena te da Hrvatska nije ekonomski spremna za pristupanje zajedničkoj valuti iako za to postoji snažna politička volja u vladi.
Slovenija je prva od novih članica Europske unije uvela euro
U svakom slučaju, potrebno je informirati se detaljnije o tome što uvođenje eura znači za hrvatske građane, a dio toga uključuje i upoznati se s tuđim iskustvima s eurom. Jedno od njih je i ono hrvatske susjede Slovenije. Kako je izgledalo uvođenje eura u susjednoj Sloveniji?
"Veća transparentnost cijena dovodi do povećane konkurencije, što dovodi do nižih cijena. Euro donosi uštede i zajmoprimce jer otvara nove mogućnosti štednje i osigurava lakše zaduživanje na većem i likvidnijem financijskom tržištu. Još jedna prednost usvajanja eura u Sloveniji vezana je za opće ekonomske prednosti, pa se posljedično može očekivati niža inflacija i niže kamatne stope, što će se pozitivno odraziti na investicije i gospodarski rast", obećavale su slovenske vlasti u kampanji za uvođenje eura.
Jesu li to bila prazna obećanja ili se euro Slovencima isplatio, provjerili smo i u razgovoru s novinarkom portala Finance Petrom Sovdat, koja godinama prati slovensku ekonomiju.
Petra Sovdat: Postojalo je jedinstvo političara i građana
Je li oko toga postojao konsenzus u slovenskoj politici i društvu, pitali smo Sovdat.
"To je bio projekt koji je imao jedinstvenu podršku politike, pa i društva. Na ulazak u eurozonu se gledalo u paketu s ulaskom u NATO i Europsku uniju. O tome smo izašli na referendum, ali nismo imali poseban referendum za uvođenje eura jer se podrazumijevalo da je o tome odlučeno", kaže Sovdat.
Dodaje da se ne može uopće sjetiti nekih istaknutih protivnika uvođenja eura ili velikih akcija protiv toga.
Prijelazni period
Kad je postala članica EU, Slovenija se također obvezala uvesti jedinstvenu europsku valutu i tako se pridružiti Ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU). Prije uvođenja eura Slovenija je morala ispuniti određene uvjete, a ti su se uvjeti fokusirali na stabilnost javnih financija, cijene, kamatne stope i tečaj.
Stupanjem na snagu Zakona o uvođenju eura, od 1. siječnja 2007. slovenska je valuta postala euro, a novčanice i kovanice eura postale su zakonsko sredstvo plaćanja. Slovenija je euro uvela kao prva od deset zemalja koje su pristupile EU 1. svibnja 2004. Od 15. siječnja 2007. u Sloveniji se mogu koristiti samo euronovčanice i kovanice; do 14. siječnja 2007. postojalo je razdoblje dvostrukog optjecaja u kojem su se tolarske novčanice i kovanice mogle koristiti za gotovinska plaćanja.
Novčanice i tolarske novčanice mogu se zamijeniti na šalterima Banke Slovenije bez vremenskog ograničenja, dok je zadnji dan zamjene tolarskih kovanica bio 3. siječnja 2017. godine.
Sve je prošlo glatko
Sam proces uvođenja nove valute prošao je glatko.
"Neko vrijeme su cijene u svim trgovinama bile istaknute i u tolarima i u eurima. Ljudi su imali priliku prilagoditi se, izračunati. Bilo je teško jer je jedan euro vrijedio više do 200 tolara, pa je zapravo izgledalo da su se cijene drastično smanjile", objašnjava ova novinarka.
Uvođenje eura u Sloveniji definitivno je doprinijelo većoj transparentnosti cijena i olakšalo usporedbu cijena s drugim zemljama koje koriste istu valutu. U prvim godinama nakon uvođenja eura to je također utjecalo na rast cijena i inflaciju. Tako je 2007. i 2008. Slovenija imala najveću inflaciju u europodručju iako se 2015. inflacija pretvorila u deflaciju od 0.8 posto. U odnosu na 2006., cijene u Sloveniji u 2015. mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) porasle su u prosjeku za 20.2%, a u EMU-u za 15.2 posto.
Neki proizvodi su poskupjeli, ali su plaće rasle još više
Kada je riječ o povećanju cijena, Sovdat kaže da je bilo i proizvoda koji su pojeftinili.
"Primjerice, laptopi i slični uređaji su pojeftinili za skoro 40 posto. To doduše ovisi i o razvoju tehnologije, ali bilo ih je jeftinije kupovati u eurima", kaže.
Poskupile su zato cigarete, restorani, kao i neki luksuzni proizvodi.
Pregled cijena odabrane robe i usluga pokazao je da su neke cijene znatno porasle u devet godina, npr. šalice kave u baru za 48 posto, piva za 42 posto i ženske frizure za 29 posto. Šalica kave u baru 2006. koštala je u prosjeku 81 cent, a 2015. već 1.20 eura. Za prosječnu mjesečnu neto plaću 2006. moglo se kupiti 955 šalica kave u baru, ali 2015. samo 844.
No uvođenje eura je dovelo i do povećanja plaća za više od 30 posto, dok su cijene porasle za 15 posto, navodi se u istraživanju slovenskog ekonomskog portal Finance.si.
Uvođenje eura definitivno je također doprinijelo padu kamata. Usklađena dugoročna kamatna stopa za potrebe procjene konvergencije u Sloveniji smanjila se s 4.23 posto početkom 2007. na 1.61 posto na kraju 2015. godine.
Povećanje izvoza
Uklanjanje troškova zbog promjene valute i valutnih rizika, bolja integracija financijskih tržišta i s tim povezani lakši pristup kapitalu i lakše rukovanje međunarodnom suradnjom zasigurno su utjecali i na obujam slovenske međunarodne trgovine i ulaganja s jedne strane te putovanja stanovništva i veći broj turista u Sloveniji s druge strane, tvrde iz Narodne banke Slovenije.
"Za uvođenje eura su naročito bili gospodarstvenici. Slovenija je izvozna ekonomija te je uvođenje eura omogućilo veću konkurentnost na svjetskom tržištu", ističe Sovdat.
Na raspoloženje građana što se tiče uvođenja eura utjecalo je i iskustvo iz 1980-ih, kada su doživjeli hiperinflaciju, navodi Petra Sovdat. "Euro je nudio stabilnost", kaže.
Sloveniji je pomoglo što je članica eurozone i jer se može jeftinije zaduživati, ističe Sovdat.
U usporedbi s 2006., u 2015. godini Slovenija je zabilježila povećanje izvoza robe (za 41 posto) i uvoza robe (za 27 posto). U istoj usporedbi značajno se povećao i broj noćenja i dolazaka turista (za 34 posto odnosno 58 posto). U 2015. prosječna mjesečna neto plaća u Sloveniji bila je u prosjeku veća za 31 posto u odnosu na 2006., a BDP po stanovniku veći za 19 posto. Povećanje vrijednosti pojedinih pokazatelja bilo je osobito veliko u prvoj godini, a djelomično u drugoj godini nakon uvođenja eura.
Čini se da se Sloveniji euro isplatio
Postoji li danas u Sloveniji nostalgija za tolarom ili dinarom ili je euro prihvaćen kao vlastita valuta, pitamo novinarku Financea.
"Ne. Slovenci su prihvatili euro. Tolar smo zapravo imali kratko kao valutu, nismo osjećali da s njime gubimo nacionalni identitet", kaže Sovdat.
Danas euro koristi više od 339 milijuna ljudi u europodručju, koje se sastoji od 19 od 28 država članica EU. Osim toga, službena je novčana jedinica i u šest drugih europskih zemalja, odnosno u Andori, San Marinu, Vatikanu, Monaku, Crnoj Gori i Kosovu.
Zemlje s eurom u 2015. ostvarile su gotovo 16 posto svjetskog BDP-a. Euro je brzo postao druga najvažnija međunarodna valuta nakon američkog dolara. Euro je također druga najčešća valuta kojom se trguje na deviznim tržištima: koristi se u približno 33% svih dnevnih transakcija u svijetu. U 2015. više od petine devizne imovine čuvano je u eurima. U 2015. omjer duga na svjetskim tržištima, izražen u eurima, iznosio je oko 40 posto.