PROVEDENI SU opći izbori u Bosni i Hercegovini.
Po dosad prebrojenim glasovima, novi članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović iz SDP-a iz reda Bošnjaka i Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika iz reda Srba, dok je Željko Komšić uspio izboriti još jedan, četvrti mandat u državnom vrhu kandidirajući se kao Hrvat.
>>Izbori u BiH donijeli simbolične promjene na vrhu države, ali ne i novu vlast
Vrijedi istaknuti da je uvjerljiva pobjeda Bećirovića, koji je nad čelnikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem ostvario prednost veću od 15 posto, prilično iznenađenje jer se očekivala tijesna utrka, a Bećirović je dobio 100 tisuća glasova više od Izetbegovića.
Iz podataka koje je danas objavilo Središnje izborno povjerenstvo (SIP) proizlazi kako su SDA i HDZ BiH sa svojim partnerima dobili najviše glasova jer je za njih glasalo oko 25 posto, odnosno 20 posto birača. SDA i HDZ BiH tako se profiliraju kao najvjerojatniji partneri u novoj vladajućoj koaliciji na državnoj razini, a to otvara put i njihovoj suradnji na razini Federacije BiH.
SDA i HDZ će kao partnera iz Republike Srpske vjerojatno ponovno imati Dodikov SNSD jer je ta stranka dobila više od 40 posto glasova u utrci za državni parlament, a tri oporbene liste, predvođene Srpskom demokratskom strankom (SDS) i Partijom demokratskog progresa (PDP), zajedno imaju manje od 35 posto glasova.
Šarčević: Komšićeva taktika je primitivna i pogubna
Aktivist i glavni urednik portala Prometej Franjo Šarčević, inače viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, objašnjava nam kako su najveći uspjeh ostvarile stranke koje su i prije postizale dobre rezultate.
"Nakon što je splasnula euforija izborne noći, inducirana porazom Bakira Izetbegovića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva te lažnim informacijama o porazu Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske, možemo konstatirati da su na ovim izborima uglavnom trijumfirale stranke koje su i ranije imale najveći broj pristalica.
Kod Bošnjaka najveći broj glasova osvojio je upravo SDA Bakira Izetbegovića, a u prilog mu ide i poboljšani rezultat vjernog saveznika, Demokratske fronte Željka Komšića. Upravo je Komšić, na krilima još jedne kampanje straha i šovinizma, glasovima Bošnjaka izabran za člana Predsjedništva.
Dok je bilo teško pretpostaviti hoće li za bošnjačkog člana Predsjedništva pobijediti Izetbegović, koji je imao podršku Islamske zajednice i u čiju se kampanju uključio i turski predsjednik Erdogan, ili pak nominalni socijaldemokrat Bećirović, koji je imao podršku velikog broja opozicijskih stranaka, pri izboru za hrvatskog člana Predsjedništva nije bilo dilema.
Komšićeva primitivna, za hrvatsko-bošnjačke odnose i za društvo u cjelini pogubna taktika predstavljanja Hrvata kao zlih i opasnih ljudi od kojih će on, kao rijetki primjerak dobrog Hrvata, zaštititi Bošnjake, očekivano je dala rezultate.
Porazna je činjenica da među Bošnjacima postoji više ljudi koji ne žele ni pod razno prihvatiti Hrvate kao ravnopravni narod u BiH nego što ukupno ima Hrvata u BiH. Kako je do toga došlo i kako smo spali na to da su ovi izbori bili klasično nacionalno prebrojavanje između antihrvatski raspoloženih građana i Hrvata različitih ideologija - pitanje je za širu analizu.
Ukratko, odgovornost je višestruka i o njoj bi se trebali zapitati i hrvatski politički prvaci, u BiH i u Hrvatskoj", rekao je Šarčević.
"Moji prijatelji liberali su glasali za Krišto u znak protesta prema Komšiću"
Dotaknuo se Krišto.
"Borjana Krišto, kandidatkinja gotovo svih hrvatskih stranaka u BiH, osvojila je veliki broj glasova, usprkos činjenici da je prilično neomiljena među Hrvatima u BiH.
To se može zgodno ilustrirati sljedećom informacijom: mnogi meni bliski ljudi liberalne orijentacije koji su 2010. godine glasali za Željka Komšića - između ostaloga i zato da u Predsjedništvo ne uđe Borjana Krišto, 2022. godine su začepili nos i glasali za Borjanu Krišto - u znak protesta protiv Željka Komšića.
U tu činjenicu stane sav debakl koji je tzv. građanska ideja doživjela u posljednjih 12 godina, prelazeći put od ideje multinacionalne države ravnopravnih naroda i građana u ideju bošnjačke nacionalne države u kojoj će Hrvati, Srbi i drugi biti tolerirani onoliko koliko nalikuju na Željka Komšića.
Nažalost, Komšićeva pobjeda i dobar rezultat njegove stranke samo će nastaviti kompromitirati taj pojam, a Hrvate u identitetskom smislu udaljavati od Bosne i Hercegovine", dodao je.
"HDZ jest mašina za korupciju, klijentelizam i nacionalizam, ali..."
Prozvao je Čovića i Komšića sijamskim blizancima.
"Dakle, najveću kampanju HDZ-u i Draganu Čoviću radio je upravo Komšić i ta dvojica sijamskih blizanaca bosanskohercegovačke političke scene nastavit će svoj zagrljaj još 4 godine. Naime, HDZ je ostvario jako dobar rezultat za parlamentarne nivoe i bez njega se neće moći formirati vlast u Bosni i Hercegovini.
Posebno nakon izmjena Izbornog zakona koje je u izbornoj noći donio visoki predstavnik Christian Schmidt, a koje će praktički onemogućiti strankama iz Sarajeva da slučaj Komšić spuste i na druge razine vlasti i da realiziraju ono čime su godinama prijetile - derogiranjem Hrvata iz konstitutivnog naroda u nacionalnu manjinu.
Drugim riječima, izmjene Izbornog zakona onemogućit će plan potpunog zaobilaženja izborne volje većine Hrvata u BiH.
Da se razumijemo, nije mi drago što je HDZ najjača hrvatska stranka, o toj stranci - mašini za korupciju, klijentelizam i generiranje hrvatskog nacionalizma - mislim gotovo sve najgore i žao mi je što Hrvati gotovo plebiscitarno glasaju baš za nju, ali bi mi još manje drago bilo da neki drugi nacionalisti, u ime svojih projekata, imaju mogućnost Hrvate pomnožiti s nulom.
To bi - osim što je samo po sebi nepošteno i u suprotnosti s osnivačkim aktima Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH-om, referendumom za nezavisnost i Dejtonskim sporazumom) - bilo pogubno za društvo koje je ionako bilo na rubu raspada", kazao je.
"Hrvati će nastaviti živjeti u grču"
Osvrnuo se na ljevicu i desnicu.
"Ljevičar u meni volio bi da se ima čemu velikome radovati, ali mislim da će se opozicija okupljena oko bošnjačkim nacionalizmom opterećenog SDP-a, socijalno-liberalne Naše stranke i konzervativnog Naroda i pravde vjerojatno morati zadovoljiti vlašću u ponekim kantonima, gdje je ključan Kanton Sarajevo u kojem su uradili zaista mnoge dobre stvari i pokazali da zaslužuju povjerenje građana.
Posebno me žalosti to što je desnica totalno pomjerila diskurs prema sebi, tako da i stranke koje se samodeklariraju kao ljevica ili centar koriste desničarku, patriotsku i ratno-reminiscencijsku retoriku za legitimiranje pred glasačima.
Bojim se da bi na višim razinama mogla uspjeti preživjeti dosadašnja koalicija, sastavljena od SDA i DF-a s jedne, SNSD-a s druge i HDZ-a s treće strane. Više ćemo znati kada dođu konačni rezultati izbora i budu raspoređeni mandati.
Možda će se upravo DF naći u prilici da bira između SDA i anti-SDA bloka. Dosad je, radi Komšićeve stolice u Predsjedništvu, birao SDA, ali možda mu i SDP i društvo budu imali što ponuditi. U svakom slučaju, građani će se imati čime zabaviti dok budu proživljavali tešku jesen i zimu.
Što se Hrvata tiče, oni će u identitetskom smislu nastaviti živjeti u jednoj vrsti grča, nesigurni u svoj opstanak u zemlji kao konstitutivnog naroda, čime HDZ vješto manipulira. I, naravno, nastavit će curiti iz BiH prema Zapadu", rekao je Šarčević.
Marić: Dobro je da Izetbegović gubi
Politička analitičarka iz BiH Ivana Marić za Index je rekla da se izbori mogu simbolički smatrati uspješnima, i to upravo zbog uvjerljivog poraza Bakira Izetbegovića.
"To je jasan znak da takva politika Izetbegovića nije ono što građani podržavaju. S druge strane, poražavajuće je što birači SDA to još uvijek nisu shvatili, oni su ostali vjerni Izetbegoviću", govori ona.
"Isto je s HDZ-om. HDZ-ova kandidatkinja Borjana Krišto je već sad dobila više glasova nego Dragan Čović. I to je poruka i simbolična pobjeda. Ali loše je da je kandidatkinja Dodikovog SNSD-a Željka Cvijanović pobijedila Mirka Šarovića, kandidata oporbenih stranaka u Republici Srpskoj za člana Predsjedništva BiH.
"No, sam je kriv zbog inzistiranja na tome da baš on bude kandidat. Nije oštetio samo sebe nego i stranku, kao i Republiku Srpsku u dugoročnom smislu zato što je olakšao pobjedu kandidatkinji Milorada Dodika", rekla je Ivana Marić.
Dodikova nervoza
Dotaknula se izbora za predsjednika Republike Srpske.
"Jako je uska borba između Milorada Dodika i Jelene Trivić. Oba su štaba proglasila pobjedu, ali sama činjenica da su njihovi rezultati izjednačeni je u neku ruku poraz za Dodika. Ranije je pobjeđivao s većom razlikom protiv onih koji su smatrani ozbiljnijim protukandidatima", dodaje.
"Zato je jučer i bio nervozan na konferenciji za novinare. Nije se vidjela pobjednička atmosfera iako se znalo da će Cvijanović zauzeti mjesto člana Predsjedništva", objašnjava.
Bez HDZ-a neće ići
Ističe da je sukus da se jedina promjena vidi kod birača opozicije, zbog čega će neki izgubiti parlamentarni status.
"Razlike su naizgled malene, ali se osjete. Tko će formirati vlast? Bez HDZ-a se neće moći. Jasno bi to bilo i po starom sustavu, a i prema novim Schmidtovim odredbama. Tko će s HDZ-om formirati vlast?
Vjerojatno će se ići na to da ostanu stranke na vlasti. To su stranke koje se igraju nacionalizama i na račun toga dobivaju glasove, ali možda se formiraju opozicijske stranke. To su SDP, Naša stranka i Narod i pravda. To bi značilo promjenu. Ono što se zna je da se HDZ ne može izbaciti iz priče", dodaje.
Mogu li neke posebne promjene očekivati Hrvati?
"Ne vidim da će se nešto promijeniti. HDZ je zadržao superiornu poziciju nezamjenjivog faktora, ali to ništa neće promijeniti, pogotovo ako druge stranke budu iste. Ove dosadašnje strukture ništa nisu radile. Dobili su od Europske unije 14 prioriteta za pristupanje.
Nisu riješili ni jedan prioritet. Ti se prioriteti tiču korupcije, pravosuđa itd. A oni se bave samo nacionalnim pitanjima i zato i imamo tako oštru nacionalnu retoriku na samim izborima", rekla je Marić.
Sitarski: Bošnjački birači sprječavaju Hrvate da izaberu svog člana
Politički analitičar Milan Sitarski smatra kako je po pitanju Hrvata ključna demografska disproporcija.
"Ponovo iznad očekivanja jest broj bošnjačkih birača koji su ostali vjerni opsesiji da spriječe Hrvate da izaberu svog člana Predsjedništva. Očekivalo se da će ih manje izaći, i jest manje nego 2018. godine, ali opet je broj Bošnjaka koji su glasali u Federaciji BiH značajno utjecao na izbore", govori on.
Pitamo ga da objasni na što točno misli.
"Federacija BiH je jedna izborna jedinica, tu su izbori za jednog člana Predsjedništva iz redova Hrvata, ali i Bošnjaka. Tu imate oko 22 posto Hrvata. Ako svi Hrvati glasaju za jednog kandidata, to opet nije dovoljno zbog demografske disproporcije.
Konkretno, kad Bošnjaci glasaju za Željka Komšića, tako se odričući svog prava da daju glas Bošnjačkom kandidatu, tako direktno deformiraju političku scenu u cijeloj zemlji. Tako se dugoročno produžuje politička kriza", rekao je on.
"Što se tiče konkretnih rezultata, rekao bih da je Komšić dobio više glasova nego što sam očekivao, čini mi se da je došlo do posudbe od Izetbegovićevih glasača, samo što je SDA to platio svojim porazom. To je sad očito.
Čini se da su podcijenili Bečirovića. Nisu vjerovali da će se dovoljno birača oko njega ujediniti. Ali očito su imali krivu procjenu, on je uspio dio birača pridobiti na svoju stranu", dodaje.
"Ovo je prvi put da visoki predstavnik intervenira u korist Hrvata"
Pitamo ga koliko se život mijenja za Hrvate nakon izbora. Dotaknuo se sinoćnje izmjene izbornog zakona. Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt je to napravio u korist Hrvata.
>>Schmidt nametnuo promjene izbornog zakona u korist Hrvata. Reagirala EU
"Schmidt je pojasnio kako je svojom odlukom povećao broj zastupnika u federalnom Domu naroda, čime se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim županijama, o čemu je bilo riječi u presudi Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama.
Tim se izmjenama povećava sastav nacionalnih klubova u Domu naroda parlamenta Federacije BiH sa 17 na 23, a na 11 se povećava broj zastupnika iz svakog nacionalnog kluba koji čini kvalificiranu većinu potrebnu za predlaganje predsjednika i dopredsjednika entiteta, odnosno cjelokupne izvršne vlasti.
Građanske i bošnjačke stranke nemaju gotovo nikakvih izgleda dosegnuti tu brojku sa svojim zastupnicima iz reda Hrvata pa HDZ-u ostaje zajamčen kontrolni paket u Domu naroda.
"Sad je onemogućeno da se reprizira koalicija iz razdoblja 2011.-2015., kad su vlast tvorili oni za koje je glasalo manje od 20 posto Hrvata. To više neće biti moguće. To je ono što je za Hrvate dobro. Ovo je prvi put da visoki predstavnik intervenira u korist Hrvata", rekao je.
Trifunović: Sinoć je moglo doći do nasilja
Inače, spomenimo i komentar glavnog urednika Buke Aleksandra Trifunovića.
>>Aleksandar Trifunović: Nestajemo kao društvo, rezultat izbora neće smanjiti bijeg
"Sinoć je bilo jasno da je proglašavanjem pobjede oba kandidata za poziciju Predsjednika RS-a netko lagao i samim tim je bilo jasno da će zbog toga izgubiti kredibilitet. To sam rekao odmah tijekom gostovanja na BN TV-u. Zbog tako neodgovornog poteza moglo je već sinoć doći do nasilja, koje se srećom nije dogodilo. Želja za pobjedom je legitimna, no nju ne odlučuju emocije, već izborni rezultat.
Je li on upitan, je li bilo zloupotreba, krađe - da, sigurno, ali to ne mijenja činjenicu da je Milorad Dodik pobijedio, a Jelena Trivić izgubila. I to treba priznati i prestati mrcvariti odveć izmrcvareni narod.
Samo o reakciji vrha PDP-a ovisi što će ostati od njih kao partije, a isključivo ponašanjem vlastitog rukovodstva doveli su u pitanje odnos prema svom najboljem izbornom rezultatu do sada, pa i poziciju lidera opozicije", napisao je, između ostalog, Trifunović.