Što to Orban radi na Balkanu?

I U NJEMAČKE medije prodire pitanje uloge Mađarske na Balkanu i osobito prema Republici Srpskoj u BiH. Upitna je i uloga Mađara koji je povjerenik za proširenje - makar on sve demantira, piše Deutsche Welle.

Njemački Die Welt ove srijede u članku "Orbanova opasna igra na Zapadnom Balkanu" čitav skandal sažima već u podnaslovu: "S Mađarskom jedna članica EU i NATO-a podržava težnju za odcjepljenjem bosanskih Srba. A pomoć Budimpešta u tome dobiva upravo iz Bruxellesa".

Lani je Orban posjetio Banju Luku

U članku autorica Carolina Drüten podsjeća na posjet Orbana Banjoj Luci prošlog studenog i izjavu koja se tada čula u Republici Srpskoj kako "uživaju punu podršku premijera Orbana i države Mađarske", dakle kad je riječ i o odcjepljenju od Bosne i Hercegovine.

Usprkos krizi koja tako ugrožava i NATO i EU, autorica procjenjuje kako "te brige izgleda da u Budimpešti ne igraju nikakvu ulogu. Orban će blokirati svaki pokušaj Europske unije da sankcionira Dodika. I više od toga: Mađarska je stavila na raspolaganje Republici Srpskoj 100 milijuna eura pomoći".

Članak u Die Weltu citira bosanskohercegovačkog analitičara Jasmina Mujanovića koji tvrdi kako "Budimpešta financira pokušaj razaranja Bosne i Hercegovine". Navodi i njegov zaključak kako Orban slijedi vlastitu ideju "kršćanske Europe" u kojoj bi Dodik bio još jedna karika u lancu neliberalnih režima koje Orban želi primiti u Europsku uniju kao saveznike u vlastitoj neliberalnoj koaliciji - i tu je onda na prvom mjestu država kao što je Srbija.

"Orbanov čovjek" za kormilom proširenja

Njemački list postavlja i pitanje uloge europskog povjerenika za proširenje Olivera Várhelyija kao "rođenog Mađara i lojalnog Orbanova sljedbenika". "Zapravo ga njegova uloga obvezuje zastupati zajedničke interese Unije, a ne zemlje njegovog porijekla", upozorava Die Welt. "Ali u to postoje sumnje."

Tu se podsjeća na dokument EU koji pokazuje "izvanrednu mjeru" koordinacije između Várhelyija i secesionista u Republici Srpskoj i koji je napisan prije spornog glasanja u parlamentu RS-a. "U njemu ne samo da je Várhelyi dogovorio termin sjednice parlamenta nego je i 'dogovoren moratorij za donošenje zakona o jednostranom povlačenju iz državnih institucija u razdoblju od šest mjeseci', stoji u tom dokumentu koji ima i uredništvo Die Welta", piše u članku.

Citira se i skupina eurozastupnika koja traži istragu o Várhelyijevoj ulozi: "Ako postoji sumnja u nepristranost i neutralnost Europske komisije, odmah je ugrožena osjetljiva geopolitička ravnoteža." Die Welt također optužuje Bruxelles kako "probleme na Balkanu isključivo zasipa novcem i ne pruža nikakav otpor nacionalistima. Zemlje te regije su samo od 2014. do 2020. dobile oko 700 milijuna eura za reforme. Bez konkretnih napredaka, kao što pokazuje i najnoviji izvještaj službe za reviziju EU", piše Die Welt.

"Sve je to fake news"

Isto tako današnje izdanje Magyar Nemzeta - koji se i sam deklarira kao "list blizak vladi Viktora Orbana" - objavljuje opsežan razgovor njihove dopisnice iz Bruxellesa Tamare Judi s europskim povjerenikom za proširenje Oliverom Várhelyijem. Već u naslovu on tvrdi: "Moja pozicija prema Bosni i Hercegovini je jasna i dosljedna", a da su sve optužbe kako je u dogovoru s čelnicima Republike Srpske u njihovoj težnji prema odcjepljenju "fake news":

"Kad sam u studenom prošle godine došao u BiH, objavio sam službeno priopćenje za medije u kojem sam još jednom ponovio svoje stavove. I više od toga: izaslanstvo EU u toj zemlji je objavilo identično priopćenje. Mi očekujemo od bosanskih Srba da se vrate u vladu i parlament (BiH) i da opet sudjeluju u radu predsjedništva.

Ne leži u interesu Bosne i Hercegovine, a niti u interesu republike bosanskih Srba da nastave ovo razdvajanje ili da čine nemogućim rad državnih institucija. Sve to sam i predsjedniku Miloradu Dodiku veoma jasno rekao.

Na pitanje mađarske novinarke kako "neki novinari u Bruxellesu" smatraju kritično što povjerenik kojeg je postavila Mađarska previše 'mutno' postavlja pitanje institucija pravne države na zapadnom Balkanu, Várhelyi odgovara: "To je problem koji se ne smije ocjenjivati prema etničkim kriterijima. Ali idem još dalje: tko izražava takvo mišljenje, on ne izražava pravo europsko držanje. Meni su dodijeljene dužnosti i trudim se ispuniti ih kako najbolje znam i umijem. To vrijedi neovisno o državi čiji sam državljanin. Sadržaj mojih ovlasti nema nikakvih dvosmislica, a kad je riječ o Balkanu, tu krećemo prema jasnim kriterijima. Rezultati koji se postižu nemaju nikakve veze s mojom osobom ili mojom etničkom pripadnošću. Moja je zadaća stvoriti poticaje za ostvarivanje tih rezultata i pobrinuti se da sve regije Balkana razumiju prednosti zajedničkog rada."

Je li sve samo laž?

No kritike na rad Várhelyija traju već duže, a ne čuju se samo u medijima Europske unije. Tako je i britanski Guardian prošlog prosinca objavio članak naslovljen "EU radi na tome da blagoslovi zakon o nijekanju genocida koji je uzrok krize u Bosni", a također se isticala navodna tvrdnja Várhelyija kako za krizu u Bosni i Hercegovini nije kriv Dodik, nego Valentin Inzko i njegov zakon koji je donio i koji takvo nijekanje proglašava nelegitimnim. 

Gorljivi kritičari ovog povjerenika su i mediji poput Al Jazeere koja također prenosi Varhelyijeve kritike o "nefunkcionalnosti" službenog Sarajeva zbog koje bi ta zemlja lako mogla ostati bez značajne financijske pomoći.

I turski program TRT je još prošlog prosinca postavio pitanje "Pomaže li EU u 'razaranju' Bosne i Hercegovine?" gdje se opet ističe i uloga Mađarske - i osobito povjerenika za proširenje Várhelyija prema Republici Srpskoj i separatističkim težnjama koje se tamo čuju. Osim medija se kritike čuju i iz udruga kao što je berlinsko Vijeće za demokratizaciju (Democratization Policy Council) koje je na svom Twitter profilu objavilo cjelovit sadržaj "tajnog" dokumenta Europske unije u njezinoj politici prema Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Pročitajte više

 

Pročitajte više